Suština, braćo, suština - a ne 'bullshit' i izgovori

Suština, braćo, suština – a ne ‘bullshit’ i izgovori

Otprilike u ovo neko vreme 1996. godine u Crvenu Zvezdu je, iz Loznice, stigao napadač Dragan Mićić. U tom trenutku imao je 27. godina, bio je gotovo potpuno ćelav, sitan, izgledao je kao da ima barem 47.

Svaki dres koji je nosio kao da je bio barem dva broja veći. Došao je tiho i postao kultni heroj navijača – jer uvek kad je bilo teško, on bi ulazio sa klupe i, vrlo često, davao golove. Mnogo puta mu je skandirao čitav stadion, često i dok je bio na klupi, sugerišući treneru da je trenutak da džoker i talija uđe u igru. Zvezda je te godine bila ozbiljan tim – tim koji je izbacio Škote i Nemce iz Kupa kupova i koji je odigrao ravnopravan dvomeč sa Barselonom, koja je na kraju i osvojila takmičenje.

Odigrao je Ćićmi četiri sezone u Zvezdi. Po nekim statistikama u 90-ak utakmica postigao je više od 45 golova za klub u svim takmičenjima. Otišao je posle u Rad, kasnije i u Sloveniju. I u četrdesetim je igrao profesionalni fudbal, a danas je trener.

Zašto vam pričam o Ćićmiju? Na konferenciji za štampu prilikom dolaska u klub, rekao je jednu veoma važnu stvar. U celoj toj situaciji, gde mnogim novinarima on nije baš izgledao kao neko ko je kalibar za Zvezdu, Ćićmi je samo rekao:

Ja nisam došao zato što sam lep, nego da dajem golove.

Ćićmi je možda bio neispoliran, možda nikada nije bio “zlatni dečak” našeg fudbala, ali je kultna ličnost i svojim znanjem, umećem i zalaganjem je postigao ono što je pošlo za rukom malom broju ljudi, da ga istinski zaljubljenici vole i cene, i pamte.

Neki su to postali glupiranjem. I tako se može privući pažnja. Ja nekako biram diskretnog heroja, i verujem da je bolje da te mali broj ljudi poštuje nego da veliki broj ljudi misli da si budala.

Zašto nam je ___________ u problemu?

(upisati na liniji po želji, u mom slučaju marketing)

Zato što se niko ne bavi suštinom.

Kada pričamo sa klincima koji dolaze, većina nema nikakvo realno znanje. Ipak, ima i onih koji su seli da nauče nešto. Retki su, ali postoje. Oni znaju alate, znaju skraćenice, fali im samo jedna sitnica. Znaju kako – ali ne znaju zašto.

Kako je pitanje za izvođača radova, zašto je pitanje za osobu koja se bavi širom slikom – strategijom. Kako je stvar operative, a zašto… zašto podrazumeva da razumete suštinu i da kritički promišljate. Kako je da li manji ili veći čekić, a zašto da li uopšte ta slika treba da visi.

Ali hajde da pojednostavimo stvari…

Zašto su nam aktivacije takve da ih niko ne koristi?
Zašto kampanje ne daju rezultate?
Zašto sadržaj ne konzumira dovoljan broj ljudi?

Zato što ne postoji jasan plan i cilj.
Ne postoji strategija.
Ne razmišlja se dugoročno.

Bavimo se, u najboljem slučaju, ispunjavanjem forme. Odrađivanjem. Skidanjem sa dnevnog reda. Više od toga se možda i ne može očekivati u tim rokovima, za te novce, u takvim okolnostima.

Ali hajde da postavimo onda klijentima pitanje – da li želite da imate slabe rezultate loše osmišljenih kampanja za ovoliko novca, ili možda želite da napravimo dobro nešto što je sjajno za malo više? Možda grešim ako mislim da neće baš od svih doći odgovor da je prva opcija bolja. Možda grešim, ali mi lično iskustvo govori da nije tako. Da čak i ovde ljudi kvalitet znaju da cene i primete. Naročito ako im ide u prilog da stvari budu sjajne.

I manje mistifikacije i bullshita, to bi svakako pomoglo. Znate, ljudi koji nemaju dodira sa onim što radimo misle da smo prodavci magle. Ne misle to zato što su ljubomorni, misle to jer je za mnoge upravo to iskustvo u kontaktu sa ovom industrijom.

Nije do njih, do nas je.

Glavna tema nam je što deca ne znaju da prepoznaju Dositeja. Oko toga su najglasniji oni koji vrlo verovatno ni sami ne bi prepoznali čak ni one u koje su gledali po zidovima učionica u školskim klupama.

Niko ništa ne zna, niko ništa ne uči, nikog ništa ne zanima.

Čast izuzecima, ali rečenica iznad je presek stanja industrije, a bogami i društva u kome se nalazimo. Sa jedne strane, to je za nekolicinu onih koji se imalo trude odlično, jer vrlo lako mogu pokazati superiornost. Sa druge, strašno je koliko je malo truda potrebno da se bude među boljima.

Odnosno koliko je konkurencija slaba.

Navike donose komociju, a nama je često važnije da nam je prijatno nego da radimo pravu stvar. Zona komfora je možda udobna, ali u njoj se gotovo nikad ne dešavaju sjajne i magične stvari. Dešavaju se odmah pored. A preći taj put zahteva malo hrabrosti i mnogo upornosti.

Svaki dan kad ustaneš iz kreveta, možeš da biraš da li ćeš da budeš još jedan od šarlatana koji se oblače u firmiranu garderobu, kupuju skupu opremu ne bi li se iza nje sakrili – ili ćeš da budeš Ćićmi. Da li ćeš da lažeš klijente ili trpiš stvari koje ne bi trebao jer – to je sigurica. Mi smo krivi, niko drugi. Na nama je odgovornost. Za tango je potrebno dvoje.

#podrzavamtransparentnost

Suštinski, ne deklarativno.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Novost

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Propustili ste

Office Talks Podcast

Delili su jedan ChatGPT nalog, a onda napravili sopstveni AI startap!

Deljenje jednog ChatGPT naloga unutar tima, početak je priče o domaćem AI startapu Intrascope. O razvoju i poslovanju pomenutog startapa u novoj epizodi podkasta razgovarali smo sa Vladimirom Krstićem, osnivačem Intrascope-a.

Office Talks Podcast

Od servisa računara za 1.000 dinara do IT karijere u SAD

U novoj epizodi Office Talks podkasta ugostili smo Darka Mesaroša, Developer Advocate-a u AWS-u, sa kojim smo razgovarali o odlukama koje su obeležile njegov razvoj u IT industriji.

Startapi i poslovanje

Dren Bio osnivača iz Srbije prikupio $350 miliona za razvoj terapije protiv raka krvi!

Kompanija čiji je osnivač i direktor biohemičar Nenad Tomašević, obezbedila je 350 miliona dolara privatnog finansiranja. Kapital će pre svega usmeriti na razvoj i potencijalno dovođenje na tržište terapije za retke vrste raka krvi za koje trenutno ne postoje odobreni lekovi.

Gaming

Srbija ponovo ima veliku video igru za svetsko tržište – ‘Clive Barker’s Hellraiser: Revival’

Posle naslova 'Scorn' iz 2022. i 'Scars Above' iz 2023. godine, 'Clive Barker's Hellraiser: Revival' nastavlja niz ambicioznih PC i konzolnih igara koje nastaju u Srbiji za čitav svet. Timu Saber Serbia (ex-Mad Head Games) poveren je svet Klajva Barkera, horor univerzum sa četiri decenije istorije i obožavaocima koji dobro znaju šta od njega očekuju.

Analiza

Evo kada opšta veštačka inteligencija može biti opasna

Da li je AGI već stigao? Incidenti sa OpenAI i Anthropic agentima pokazuju zašto sve moćniji AI modeli otvaraju ozbiljna pitanja bezbednosti i kontrole.

Office Talks Podcast

Kako se gradi B2B SaaS koji privuče investiciju od $16,5 miliona

U novoj epizodi Office Talks podkasta razgovaramo o razvoju heyData platforme, izazovima prodaje i širenja na različita tržišta, ali i o tome zašto dobar proizvod predstavlja tek deo posla koji čeka osnivače.