Koliko smo zaista daleko od samovozećih automobila?

Koliko smo zaista daleko od samovozećih automobila?

Gde se nalazi auto industrija kada je reč o razvoju modernog autopilota i samovozećih automobila i koliko smo spremni da ovakva vozila prihvatimo.

Malo je verovatno da ćemo sličan tip auta imati priliku da vidimo u saobraćaju za godinu – dve, ali razvoj tehnologije i sve veća primena senzora u auto industriji uticaće da ovaj trend bude usvojen znatno brže nego što se to sada očekuje.

Mnogi poznati brendovi ulažu ogromna sredstva i resurse na istraživanje sistema za povećanje bezbednosti vozila – kroz implementaciju senzora, kamera i sistema koji skeniraju i kasnije generišu sve one elemente u saobraćaju kako bi pružili potrebne informacije vozaču.

Pored automatskog kočenja, prepoznavanja pešaka, vozila u pokretu i drugo, senzori igraju ključnu ulogu u korišćenju takozvanih adaptivnih tempomata koji su odlična osnova za ono što danas zovemo autopilot ili autonomna vožnja.

Istina, nema mnogo proizvođača koji autonomne sisteme nude kao deo opreme, ova tehnologija više se vezuje za premium brendove i automobile koji su prenatrpani raznim high-tech rešenjima koji olakšavaju svakodnevnu muku gradskog saobraćaja. Jedan od tih brendova je i Tesla Motors koji je predstavio novu funkciju u Modelu 3 pod nazivom Navigate on Autopilot.  

O čemu se tačno radi?

Poznato je da ova kompanija polaže velike nade u razvoj autonomnog sistema, pa je i logično da bude jedan od lidera na ovom polju. Novi sistem omogućava vozaču da uz kombinaciju autopilota koji sarađuje sa prethodno podešenom navigacijom, znatno lakše prati saobraćaj i iskjlučenja sa auto-puta ili moto-puta – uz mogućnost da vozač u svakom trenutku preuzme kontrolu nad vozilom.

Za funkcionisanje ovog sistema zaduženo je čak 12 kamera i osam ultra senzora koji svojim neprekidnim radom usmeravaju automobil kroz saobraćajne trake, dok vozač u svakom trenutku na ekranu ima grafički prikaz o bezbednoj zameni trake bilo da je reč o preticanju ili prestrojavanju.

Ipak, sve ima svoju drugu stranu medalje, pa tako i autonomna vožnja. Iako se ovi sistemi vremenom sve više usavršavaju, predrasude su i dalje prisutne, ne samo kod vozača, već i kod onih koji se pitaju o zakonima za bezbednost saobraćaja.

Setićemo se ne tako davne saobraćajne nesreće u kojoj je učestvovao Teslin automobil, a u kojoj je poginuo vozač koristeći autopilot. Pitanje je da li je tragediju izazvala nemarnost ili tehnika koja je zakazala, dok je slučaj došao i do Nacionalne agencije za bezbednost saobraćaja u Sjedinjenim Američkim Državama.

Da stvar bude gora po autonomne sisteme i kompanije koje ih razvijaju, pokazala je i ovogodišnja nesreća kada je samovozeći automobil Ubera udario pešaka u Arizoni. Istraživanje Federalnog suda pokazuje kako je senzor prepoznao čoveka, ali je sistem kočenja u tom trenutku zakazao.

Gde je Srbija na ovom putu?

Sa druge strane, nekada se čini da većina vozača olako ili sa potcenjivanjem shvata situacije u saobraćaju kao i druge učesnike u njemu. Još kada se sve spoji sa automobilom prepunim tech opreme, koji gle čuda, ide sam, dobijamo vozača koji svoju bezbednost postepeno prepušta mašini – u potpunosti.

Različiti senzori koji utiču na dodatnu bezbednost u saobraćaju i sam komfor u vožnji, polako postaju standard u auto industriji.

Znate i sami koliko neodgovornost pojedinaca može da odmogne uvođenju tehnologije koja bi trebalo da predstavlja budućnost auto industrije i koja treba da bude shvaćena na jedan sasvim drugačiji način. Na onaj način koji doprinosi većem komforu, a ne slobodi da se koncentracija usmeri na neke druge stvari tokom vožnje.

Nema sumnje da će auto industrija nastaviti sa integracijom autopilota, dok ćemo za samovozeće automobile još morati da sačekamo. Trenutno, veliki uspeh na tom polju pravi kompanija Waymo koja je deo konglomerata Alphabet, a čija su autonomna vozila zabeležila preko 16 miliona pređenih kilometara tokom pažljivih i detaljnih testova na putevima.

Prepreke na putu uvođenja ovakvih automobila u komercijalnu upotrebu su i dalje veoma stroge regulative u SAD-u i Evropi koje kompanije treba da ispune, kao i samosvest vozača koja mora biti podignuta na viši nivo – radi njihove i bezbednosti svi nas u igri zvanoj saobraćaj.

Iako sve vreme ovde govorimo o Evropi i SAD-u, ne možemo a da se ne zapitamo kako bi samovozeći automobili mogli da funkcionišu u Srbiji? Jer budimo realni, sa ovdašnjom infrastrukturom i trakama koje se na pojedinim deonicama jedva vide, ovakva vozila mogla bi da predstavljaju samo opasnost. Iskreno, takvi automobili daleko su i od našeg tržišta, pa će samim tim za njihovo usvajanje biti potrebno vreme.

Kakva su vaša mišljenja kada je reč o autonomnim vozilima, hoće li zaživeti i da li je društvo spremno da ih prihvati, pišite nam u komentaru?

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.