Messaging aplikacije prerasle su društvene mreže

Messaging aplikacije prerasle su društvene mreže (i prete da uzmu solidan deo budžeta!)

Snapchat, Viber (ili Vajber?), Line, Messenger... ukoliko ste prvo pomislili na aplikacije za dopisivanje, moramo vas obavestiti da definitivno važite za digitalnog dinosaurusa! Gotovo preko noći ove i mnoge druge chat aplikacije postale su novo poglavlje društvenih medija gde se brendovi već uveliko bore za svoj deo kolača - animirajući korisnike, pružajući nove funkcije i podršku, te upošljavajući i botove (ovoga puta ne za sendviče). Da li su društvene mreže otišle u zaborav?

snapsnap

Ukoliko nas pitate nisu – niti će u skorije vreme, ali društvene mreže više definitivno ne predstavljaju prekretnicu rasta i angažovanja korisnika (tzv. engagement). Tehnološku “baklju” preuzele su chat i messaging aplikacije među kojima su Messenger, LINE, WeChat, KakaoTalk, Snapchat, WhatsApp, Viber i mnoge druge.

Samo krajem 2015. godine WhatsApp je koristilo 900 miliona korisnika svakog meseca, Messenger 700 miliona, a Viber više od 600 miliona. Te brojke sada su još veće i predstavljaju pravu pretnju društvenim mrežama koje korisnici polako zamenjuju mobilnim aplikacijama i servisima koji jednostavno pružaju bolju interakciju. Pogledajmo samo Snapchat i sve će nam biti jasno.

Korisnici žele više od vašeg brenda

Business Insider piše da se korisnici više ne okreću messaging aplikacijama samo kako bi komunicirali sa svojim prijateljima, već i sa brendovima, kako bi pretraživali robu i gledali različit sadržaj. Ono što je nekada predstavljalo platformu za razmenu kratkih poruka, fotografija, videa i GIF-ova, sada je preraslo u ekosistem za sebe – ekosistem koji nudi potpunu podršku developerima za razvoj aplikacija, ali i jedinstvene API-je koji se mogu upotrebiti za još bolje korisničko iskustvo.

b1
Početak 2015. godine obležio je kraj prevlasti društvenih mreža nad aplikacijama za dopisivanje (Izvor: Business Insider/BI Intelligence)

Zbog čega je to tako, pitate se? Chat i messaging aplikacije predstavljaju mesto na kome publika (vaša ciljna grupa) u ovom trenutku provodi ubedljivo najviše vremena, što samo tržište čini veoma interesantnim. Veći je broj korisnika, veće je zadržavanje (retention), ali je i više mlađih korisnika koje marketari i izdavači nazivaju pravom “poslasticom”. U prevodu, vreme je da se dobro edukujete o tome kako negovati prisustvo vašeg brenda na ovim kanalima:

Kombinovana korisnička baza četiri najpopularnije chat aplikacije je veća od korisničke baze top četiri najpopularnije društvene mreže.

Ili četuješ sa korisnicima, il’ ideš u školu

Četiri su ključna messaging trenda koji ne zaobilazi ni ove prostore:

    • Mobilne aplikacije su postale zaista velike. Najveći servisi beleže stotine miliona mesečno aktivnih korisnika (MAU). Cena mobilnog Interneta je opala tako da je još lakše i jeftinije razmenjivati sadržaj, mobilni uređaji su sve napredniji i jefiniji.
    • Messaging aplikacije danas rade više stvari od pukog dopisivanja. Prvi stadijum ovih aplikacija obeležio je rast, dok u drugoj fazi (koja se sada odvija) stižu nove funkcije kao i monetizacija korisničke baze.
    • Popularne aplikacije WeChat, KakaoTalk i LINE osvojile su Aziju i preuzele tron kada je pronalaženje inovativnih načina za povećanje upotrebe u pitanju. One su takođe uspešno implementirale strategije za monetizaciju njihovih usluga.
    • Medijske kuće i marketari u ovom trenutku i dalje ulažu više u društvene mreže kao što su Facebook i Twitter, ali to će se uskoro promeniti kako messaging servisi budu predstavljali nove funkcije za povezivanje korisnika sa brendovima, oglašivačima i izdavačima.
Pored kodova koji se lako mogu skeniratu, tu su sad ai skraćeni linkovi koji vode do Messenger profila korisnika (Izvor: Facebook)
Prateći trendove, Messenger je nedavno predstavio i skanabilne kodove za još brže i lakše povezivanje sa prijateljima i brendovima.

Ipak, ključna reč koja bi i mogla obeležiti čitav trend jeste interakcija. Lajkovi i šerovi odavno su postali stvari koje nisu tako bliske, sadržaj se deli sa prijateljima ali na javnom mestu – komunikacija nije personalizovana, intimna. Ovu pojavu verovatno je i najbolje definisao Ivan Bildi koji je na nedavno održanom Snapchat okupljanju u Beogradu izjavio da iako ga ne prati tako velik broj ljudi na ovom servisu, broj odgovora na njegove snepove proporcionalno je daleko veći u odnosu na broj onih ljudi koji na isto pitanje odgovore na njegovom Facebook ili Twitter profilu. Računica je poprilično čista.

I posle Facebooka… Facebook.

Činjenica je da upravo ove mobilne aplikacije predstavljaju ring u kojem će se voditi nova bitka za korisnike i njihovu pažnju, no velike tehnološke kompanije imaju još jedan trik up their sleave – botove. U pitanju je komunikacija zasnovana na veštačkoj inteligenciji koja obećava novo doba interakcije sa korisnicima, a prevashodno na Messenger-u i drugim chat aplikacijama.

bots
Veliki izdavači prvi su isprobali chat botove koje je Messenger nedavno predstavio.

Sa nedavnim lansiranjem botova na F8 konferenciji vidimo i prve promašaje, što je verovatno i za očekivati budući da se tehnologija i dalje nalazi u eksperimentalnoj fazi. I Facebook nije jedini, trci za botove pridružuje se i popularna aplikacija Telegram. Ipak, svakako najinteresantniji podatak jeste to što upravo Facebook predvodi čitav pokret, udaljujući Messenger od same društvene mreže i vodeći tako bitku na dva fronta, pokušavajući da privoli mlađe korisnike i tako preboli težak poraz koji je iskusnom Zakerbergu zadao mladi Špigel.

Jer na kraju dana, Facebook neće propasti, samo ćemo koristiti druge proizvode ove tehnološke kompanije… bile to mobilne aplikacije, naočare za virtuelnu realnost ili Internet dronovi koji mogu da ostanu u vazduhu i po nekoliko godina.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.