Beskontaktno plaćanje u Srbiji poraslo za 154% u odnosu na prošlu godinu

Beskontaktno plaćanje u Srbiji poraslo za 154% u odnosu na prošlu godinu

Srbija iznad evropskog proseka u broju i vrednosti beskontaktnih transakcija, što dokazuje zrelost tržišta za modernija platna rešenja primerena digitalnom dobu.

Novo Mastercard istraživanje pokazuje da je u roku od godinu dana korišćenje beskontaktnih plaćanja u Evropi poraslo za 97% u proseku. Sudeći prema podacima iz avgusta broj beskontaktnih transakcija u Evropi, u odnosu na početak godine, porastao je za 45% u proseku, dok su srpski potrošači plaćali prislanjanjem kartice u većoj meri – te je rast broja beskontakntih plaćanja iznosi 57%.

U isto vreme, vrednost beskontaktnih transakcija u Srbiji se povećao za 31%, što je takođe iznad evropskog proseka od 21%. Ove brojke su samo dokazale da su potrošači u Srbiji u proteklom periodu usvojili sve prednosi koje nudi beskontaktno plaćanje.

Korisnici u Srbiji su spremni da krenu ka modernoj budućnosti plaćanja

Na više od 15 ključnih evropskih tržišta – uključujući Dansku, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku, Holandiju, Poljsku i Rusiju – udeo beskontaktnih plaćanja u fizičkim prodavnicama je već premašio 50%. Zanimljivo je da su sistemi javnog prevoza u Evropi glavne oblasti koje podstiču dalji rast broja beskontaktnih transakcija jer omogućavaju brže plaćanje i veću sigurnost.

Čak i u ovom segmentu, Srbija prati evropska tržišta s obzirom na to da su Mastercard beskontaktna plaćanja uvedena u javni prevoz u prestonici početkom ove godine, a korišćenje ove platne opcije među stanovnicima i posetiocima Beograda beleži stalni rast.

Novo istraživanje kompanije i pomenutu statistiku, prokomentarisala je i  Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koja je između ostalog dodala:

Tokom deset godina postojanja na tržištu, korišćenje beskontaktnih plaćanja se povećalo za ogromnih 154% u poređenju sa prošlom godinom tako da nesumnjivo možemo reći da su korisnici kartica u Srbiji spremni da krenu dalje ka modernoj budućnosti digitalnih plaćanja, a zajednički je zadatak institucionalnog i javnog sektora da omoguće taj razvoj.

Mnoge zemlje u Evropi prihvataju bezgotovinsku ekonomiju

Sa druge strane, predsednik kompanije Mastercard za Evropu, Havijer Perez, izjavio je da je Stari kontinent lider u beskontaktnim plaćanjima i ono što je zajedničko svim zemljama, bez obzira na stopu razvoja ekonomije i privrede, jeste da potrošači prihvataju modernu beskontaktnu tehnologiju.

Najnoviji podaci pokazuju da se širom Evrope drastično menjaju potrošačke navike u smeru beskontaktnih tehnologija, pa neke zemlje kao što je Poljska gde je udeo ove vrste transakcija već preko 80% služe da utabaju stazu ostalim tržištima. Mnoge evropske zemlje prihvataju bezgotovinsku ekonomiju i njihovi građani ubrzano menjaju gotovinska plaćanja za pomenutu tehnologiju. Kompanija Mastercard podržava ovaj trend zbog čega je postavila prihvat beskontaktnih plaćanja kao standard na svim trgovačkim lokacijama širom Evrope do 2020. godine.

Jasno je da Evropa predvodi beskontaktnu revoluciju jer potrošači tragaju za brzim i praktičnim platnim metodama u koje veruju. Pored jednostavnosti i praktičnosti, potrošači takođe traže i dodatne vrednosti kao što su sigurnost i zaštita njihovih plaćanja.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.