Analiziramo prvih 365 dana Vlade: Digitalizacija krajnji cilj, ali put je dug

Analiziramo prvih 365 dana Vlade: Digitalizacija krajnji cilj, ali put je dug

Vlada Republike Srbije objavila je zvaničan dokument sa spiskom postignutih rezultata u proteklih godinu dana. Nas su najviše zanimale stavke četiri, pet i sedam, a tiču se javnih usluga, digitalizacije, obrazovanja i brige o mladima. Gde se stiglo sa ulaganjem u ove sektore, koji su rezultati do sada postignuti i kako dalje poboljšati digitalne usluge?

Rezultati prethodnih godinu dana rada Vlade stali su u deset tačaka (PDF dokument), u okviru kojih su obuhvaćeni svi značajniji rezultati koji na kraju doprinose boljem standardu i kvalitetu života građana. Iako se ova Vlada pokazala kao jedna od stabilnijih u proteklom periodu, jasno je da pred timom Ane Brnabić i dalje stoji veliki broj obaveza i problema koje treba rešiti kako bi Srbija jednog dana izašla na pravi put.

Pomak je napravljen posebno u sektorima koji nas najviše zanimaju, a obuhvataju digitalizaciju, obrazovanje i brigu o mladima, ali i javne usluge. Pomenuti podaci dolaze samo dan nakon vesti da je izvoz IT usluga prešao milijardu evra. Rezultati jesu za pohvalu, iako kasnimo za razvijenim zemljama sa implementacijom sličnih rešenja, ali nada postoji da bi u periodu koji sledi digitalne usluge države mogle da budu još kvalitetnije, međutom to zavisi i od nas samih. Nekada nije dovoljno samo ulaganje u IKT infrastrukturu, već i u edukaciju ljudi za korišćenje iste, posebno van većih gradova.

No, krenimo redom sa rezultatitma, po tačkama koje su navedene u objavljenom dokumentu.

Obrazovanje i briga o mladima

Još odavno se priča o uvođenju informatike od petog razreda osnovne škole. To se konačno i desilo, a svakako je pozitivan korak napred kada govorimo o edukaciji dece i promociji IKT sveta među osnovcima. Sa druge strane, veoma je pretenciozno reći da Srbija ima jedan od najboljih programa u Evropi iz informatike. Možda jeste napredan, ali svakako ne i najbolji ako uzmemo u obzir razvijene zemlje EU koje su još odavno započele ulaganje u ovu granu edukacije – konkurencija je velika da bismo sa sigurnošću mogli da se hvalimo prvim mestom.

Takođe, elektronski dnevnik, iako veoma korisna zamisao, nije u potpunosti zaživela u svim osnovnim i srednjim školama Srbije kojih ima oko 3.500, dok je ovaj sistem ocenjivanja i evidencije đaka pronašao svoje mesto u više od 560 škola. Dakle, ako smo već krenuli da realizujemo određene promene, hajde onda da istrajemo do kraja. Vremena ima, samo su potrebni provereni sistemi procesa uvođenja novina. Kao jedаn od pozitivnijih primera izdvojio bih i NTP Zvezdara koji nije obuhvaćen pomenutim pregledom – a u koji je grad uložio određena sredstava za opremanje savremenim uređajima za rad.

Digitalizacija

Možda i najskuplja reč u Srbiji. Šalu na stranu, ovo je ogroman projekat Vlade Srbije koji traje već par godina i koji kao po pravilu ide sporo, ali korak po korak, nakon svih ovih vremena daje rezultate. Još u aprilu smo imali analizu u kojoj smo se više dotakli stanja digitalne transformacije Srbije i gde se potencijano greši na tom putu.

Najupečatljiviji korak ako uzmemo u obzir tradicionalne poslovne procese zastupljene u zemlji, jeste ukidanje pečata u privredi koje stupa na snagu od 1. oktobra, a što će doprineti znatno povoljnijem poslovnom ambijentu. Stvari poput otvaranja Centra digitalne poljoprivrede, prve digitalne farme i Državnog Data Centra su za svaku pohvalu, mada treba sačekati vreme koje će najbolje pokazati rezultate koji stoje iza ovih projekata. Ovo se posebno odnosi na granu poljoprivrede i prihvatanje digitalizacije u istoj – koja bi zaista mogla da donese mnogo, u modernizaciji a samim ti i proizvodnji.

Zvanično ukidanje pečata u privredi očekuje se 1. oktobra, što bi dovelo do olakšica u poslovanju.

Javne usluge

Još jedna od najčešće pominjanih tema, posebno ako je reč o portalu eUprava i njegovom daljem usavršavanju i rastu. Ono što je zanimljivo jeste da je sistem eZUP koji služi za elektronsku razmenu dokumenata između državnih institucija, uštedeo građanima 500.000 sati čekanja u redovima i 20 miliona dinara državi za štampanje papira. Ipak treba uzeti u obzr da je ovo sve samo početak i da ćemo bar još neko vreme zavisiti od FT1P sindorma iz prošlosti, bilo da je u pitanju osnivanje firme, plaćanja saobraćajnih kazni ili nešto sasvim drugo.

Na kraju, treba pohvaliti nastojanje Vlade da se krene put savremenih servisa za dobrobit čitavog društva, ali isto tako ne treba zaboraviti i one krupnije propuste kao što je afera Continental. Samo ako na svim poljima napravimo sistem gde je svako zaštićen i ima benefit od odluke pojedinca ili organizacija, možemo da idemo napred. Trenutno pitanje je da li smo spremni za to i da li će nas savremene tehnologije konačno naučiti da pođemo u korak za inovacijom.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.