Kako pobediti u borbi za normalniji Internet u Srbiji?

Kako pobediti u borbi za normalniji Internet u Srbiji?

Pre desetak dana jedna devojka odlučila je da sebi oduzme život. Kako je jedan deo njenog i privatnog i profesionalnog života podrazumevao javno eksponiranje, a uzevši u obzir da je bila veoma harizmatična i neobična, sve je to privuklo mnogo više pažnje nego neki drugi slični slučajevi. Pažnje javnosti i pažnje medija.

Mnogo ljudi je iznelo svoja mišljenja, a kada god se to desi, zakon velikih brojeva nalaže da će biti i razumnih, dobronamernih ljudi, ali i onih drugih. I među jednima i među drugima bilo je onih koji su potpuno iskreni, i onih koji prosto koriste situaciju da dodatno skrenu pažnju na sebe. To je realnost društva i vremena u kome živimo.

Ako postoji makar jedna jedina pozitivna posledica ove tragedije, to je činjenica da se o problemu koji je ozbiljan i veliki malo više pričalo, da su neki ljudi podelili svoja lična iskustva, da su stručni ljudi dali svoje komentare i da je društvo, ili makar jedan njegov mali deo, danas makar malo zrelije i spremnije da se bori.

Sa druge strane, ono što je većini najviše zasmetalo, verujem sa pravom, bio je način na koji su se pojedini mediji bavili ovom temom. Nije prvi put da mediji “lešinare”, ali ipak mi se čini da nikada nije bilo toliko užasno kao sada. Možda mi je samo ova situacija previše bliska, pa ne mogu biti objektivan – vi presudite, ako mislite da možete.

Utrkivanje iz minuta u minut, štancanje novih, senzacionalističkih vesti, sa užasnim naslovima i ilustracijama, kako se koja nova informacija pojavi, vrteći što siroviju i brutalniju osnovnu priču. Krađa informacija i poluinformacija jedni od drugih, zadiranje u privatnost, zloupotreba svake informacije, slike, lične poruke, samo da bi se izvukao i poslednji klik.

A zašto oni to rade?

Zato što ljudi klikću. A zašto ljudi klikću? Zato što se prepuštaju primalnim instinktima ako ih dovoljno stimulišete. Iz istog razloga ljudi gledaju reality programe, i iz istog razloga su ti programi evoluirali u smeru zoološkog vrta, od nečega što je delovalo relativno bezazleno u početku.

Rade to zato što to indirketno ili direktno znači novac. Dosegnuti veliki broj ljudi na ovom tržištu, ili možda i najveći procenat od svih sajtova, prilično je dobar argument za prodaju brendovima i kompanijama kojima je ciljna javnost najšira moguća.

Rade to i zbog toga što već nekoliko godina, hteli mi to da priznamo ili ne, gotovo sve društvene mreže nagrađuju takvo ponašanje. Prosto, sadržaj koji izaziva reakcije je uvek favorizovan u odnosu na drugo. Takođe, mnogo je lakše izazvati negativnu reakciju, nego pozitivnu, a ako je jedino bitno koji procenat ljudi će reagovati, onda je recept za uspeh jasan.

Šta mi možemo da uradimo po tom pitanju?

Možemo idealistički da pokušamo. Da ne posećujemo te sajtove, da nikada ne klikćemo na linkove sa njih. Da povremeno odemo, snimimo koji brendovi su prisutni kroz oglase, pa se zakunemo da ih nećemo kupovati. Mislite li da će to imati efekta? Ni ja. U društvu u kome cena diktira skoro sve, a reklamama smo zasuti sa svih strana, nas par desetina ili stotina koji i onako nismo ciljna grupa neće promeniti ništa. Ipak, možda ćemo se osetiti bolje. Možda ćemo imati još jednu temu o kojoj možemo da pričamo sa svojim fanovima i prijateljima na društvenim mrežama.

Možemo i da, ukoliko imamo mogućnosti da utičemo na to gde će se neki od tih brendova oglasiti, sugerišemo da to ne rade na takvim portalima. Ali znate kako to već sa klijentima ide… Kada su “oni” slušali savete “nas” koji se time bavimo, o onome što nam je posao? Dakle, i od toga teško da će biti nešto.

Ipak, nije sva nada izgubljena. Facebook kao centralno mesto za širenje ovakvih vrsta zaraze ima jednu lepu osobinu. Uz svaku objavu postoji mogućnost prijave (slanja report-a), a isto važi i za svaki oglas. Budite kreativni i iskreni, opcija prilikom prijave ima sasvim dovoljno. Kada i koliko imate vremena, prijavljujte ono na šta naletite, ako smatrate da zaslužuje da bude uklonjeno. Kada se setite, prijavite lažne, tendenciozne vesti, click bait naslove, i sve one koji zloupotrebljavaju algoritam. Prijavite Facebook stranice koje se koriste kao katalizatori širenja ovih zaraza.

Sasvim je dovoljno da nekoliko desetina nas, s vremena na vreme, prijavi ono na šta naleti. Da tu dobru naviku prenesemo još nekolicini najbližih prijatelja, i da makar deo njih to proširi dalje.

Nije teško, ne zahteva previše truda, a vremenom može iskoreniti jednu opaku bolest društva.

Jer kao i sa drugim parazitima, i ovde je najvažnije iseći im izvor hrane.

#payitforward

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.