Od 2002. godine kada je zaživeo, pa sve do danas - 'crowdfunding' ostvario je snove mnogih. Međutim, sve češće može se čuti da je ovo stvar kojoj se polako bliži kraj. Uzbuđenje se smanjilo, neformalna pravila promenila, a na u igru su ušli neki novi, veći igrači. Da li 'crowdfunding' i dalje funkcioniše u 2018. godini? Istražujemo.
Iako je crowdfunding na početku delovao kao ostvarenje snova za male biznise, oni upućeniji znali su od starta da je to samo bajka za malu decu. Jer prikupljanje novca ovim putem je ozbiljan posao koji, uprkos mišljenju neupućenih, nije lak – ni besplatan. Crowdfunding zahteva vreme, usvajanje dodatnih veština, znanje o marketingu, PR-u, audio i video produkciji.
I ne isplati se uvek. Čak ni u najvećem broju slučajeva. Čak ni u polovini. Ma i manje od toga.
Sve češće se zato može čuti da je zlatno doba crowdfunding-a prošlo, da je čitava stvar mrtva. Dolazak na scenu third party igrača – agencija, koje, za razliku od crowdfunder-a nikada nisu na gubitku, veliki broj malverzacija i prevara i izmenjena pravila prikupljanja novca, čine da je gotovo nemoguće ostvariti uspešnu kampanju.
Ili je, možda, i ovo mišljenje pogrešno?
Pravila se menjaju kada veliki studiji uđu u proces
Uprkos tome što su formalna pravila ista za sve, ne kreću svi sa iste tačke jer se “finansijska situacija, veličina tima koji radi na kampanji, motivacija, kao i podrška bitnih ličnosti (za tu oblast) razlikuju od slučaja do slučaja i igraju ogromnu ulogu u tome na koji način je najbolje osmisliti i voditi kampanju”, kaže Jovan Vesić, Game Designer u Moonburnt Studiu koji je u julu 2016. prikupio 40.000 evra:
Što se tiče video igara, pravila crowdfunding-a se menjaju po scenariju viđenom u beskraj drugih slučajeva: kako veliki i bogati sve više ulaze u ekosistem prvobitno stvoren za male i siromašne, oni ga sve više menjaju i prilagođavaju svojim interesima, čime taj sistem postaje sve nekorisniji za one kojima je prvobitno bio namenjen. Ovaj bespovratni proces traje već nekoliko godina.
Uprkos tome, uspešne kampanje sprovode se i danas, dodaju Balša Đuković i Minja Bogetić iz Nove Iskre, još jednog predstavnika uspešnih crowdfunding kampanja koji je za svoj projekat Folkk skupila 20.000 dolara.
Mi smo imali zajednicu Nove Iskre za koju smo verovali da će raširiti reč o projektu, ali sledeći put bismo mnogo ranije počeli da pripremamo širu zajednicu na to da pokrećemo kampanju, nekih pola godine unapred sigurno i, ma kako se neka neformalna pravila menjala, smatram da je vrlo vrlo važno samom početku imali dosta veću bazu ljudi koji bi vas podržala, najčešće mnogo pre pokretanja same kampanje, da bi se ljudi unapred subscribe-ovali i ostavljali svoje mailove kao budući supporteri kampanje.
Ali, kako dodaje Jovan, još pre dve, tri godine počinjalo je da biva sve jasnije da vreme crowdfunding-a kao najboljeg načina za nezavisno finansiranje novih ideja nepoznatih studija polako prolazi.

Uspeh mimo prijatelja i porodice
Kickstarter, Indiegogo i njima slične platforme, slažu se predstavnici Moonburnt-a i Nove Iskre, i dalje su odličan način za ispitivanje tržišta. Minja i Balša dalje objašnjavaju:
Kada smo pokretali kampanju, cilj nam je bio i da testiramo da li postoji potražnja za Folkk proizvodima izvan zajednice koju okuplja Nova Iskra. Jer ako na kraju kampanje vas podrži 90% prijatelja i rodbine, onda je to znak da imate sjajne prijatelje i rodbinu, ali da li je onda vaš proizvod zapravo potreban nekom?
Ovakve kampanje su najbrži i najefikasniji način da ispitate tržište i dobijete feedback od korisnika, ali su i sjajan instrument za moguće sklapanje distributerskih poslova, što je možda još bitnije jer vam omogućava veći priliv novca i nakon završetka crowdfunding priče.
Mnoge velike gaming kompanije međutim, objašnjava Jovan, već neko vreme koriste (neki bi rekli čak i zloupotrebljavaju) crowdfunding platforme prvenstveno da bi “opipali teren” i promovisali igru za čiju je produkciju već (najčešće tajno od javnosti i bekera) obezbeđen celokupan budžet koji je obično nekoliko puta veći od minimalne cifre koja se skuplja u kampanji. Na ovaj način, dodaje, oni nanose veliku štetu i crowdfunding zajednici i nezavisnim game developerima:
Na primer, tražeći relativno malu količinu novca za igru čiji je stvarni budžet mnogo veći, oni stvaraju lažni utisak među bekerima da je igru tog kvaliteta i obima moguće napraviti za tu relativno malu količinu novca. Posle niza ovakvih kampanja, publika počinje da bude sumnjčava prema kampanjama nezavisnih timova u kojima se traži realna svota novca. Tako se dešava da projeki kojima je pomoć bekera zapravo potrebna ne uspeju, dok oni koji koriste crowdfunding pre svega u svrhu marketinga bivaju dodatno ojačani.
Učenje na tuđim greškama
Shvatajući da čak ni u crowdfunding-u ništa nije onako kako se na prvi pogled čini, jasno je zašto ogroman broj kampanje ne uspe ili nikada ne bude primećen. Da li je to, ipak, dobar razlog za angažovanje stručne pomoći budući da je marketing u ovoj oblasti presudan?
“Deo crowdfunder-a predstavlja priču skroz istumbano, pa se ne zna gde je kraj, a gde početak i šta je zapravo, cilj”. kaže Minja. Stoga je stručna pomoć uvek dobrodošla, ali nije i neophodna, dodaje Jovan iz Moonburnt-a:
Prilikom pripreme i vođenja naše kampanje nismo imali finansijskih mogućnosti za bilo kakvu stručnu pomoć. Uz nekoliko meseci posvećenih istraživanju prethodnih (uspelih i neuspelih) kampanja i čitanja diskusija i članaka posvećenih crowdfundingu, svašta smo naučili. Kada se pojavi neka nova kampanja obično se odmah može videti da li su kreatori te kampanje uložili vreme i trud u ovu vrstu pripreme ili ne.

A kada se koriste stručne konsultantske usluge, dodaje on, stvara se rizik da se projekat učini manje “ličnim” i na taj način otuđi jedan deo potencijalnih bekera.
Biti ili ne biti?
Da li je, dakle, crowdfunding dobra ideja?
Da, ukoliko je kampanja tačno precizirana i hirurški precizno vođena – u pogledu istraživanja, organizovanja kampanje, njenog vođenja i ciljeva. Možda ne toliko za prikupljanje para, koliko za ispitivanje ciljne grupe, dobijanje njihovog feedback-a, te modelovanje proizvoda prema njihovim zahtevima.
Prvi korak u tom pravcu, savetuju iz Nove Iskre, je stvaranje publike koju zanima vaš projekat. Drugi je priča o njemu, jasno ispričana na pisani, audio ili video način, a sve se to može svesti na jednu reč – komunikacija, čak i ako se kasni sa isporukom proizvoda.
Na kraju, nikad niste sigurni da li će kampanja uroditi novčanim plodom – čak i ako preduzmete sve potrebne mere, deluje, kako kaže Jovan, kao mesec dana duga igra na sreću. “Osim ukoliko već niste u privilegovanoj poziciji na tržištu, recept za uspeh ne postoji – ali zato recepata za neuspeh ima bezbroj”.
Sve se, dakle, svodi na temeljnu pripremu, jasno postavljene ciljeve i pravilan način obraćanja vašim potencijalnim kupcima. Uspešna kampanja u crowdfunding-u nije samo ona koja dobije novac.
Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!