Industrija oglašavanja omogućila čak 6 miliona radnih mesta u Evropi

Industrija oglašavanja omogućila čak 6 miliona radnih mesta u Evropi

U izveštaju studije koju su nedavno sproveli Deloitte i IAB Europe otkriveno je da je industrija oglašavanja zaslužna za nekih 6 miliona radnih mesta širom Evrope. Među mnogobrojnim pozitivnim uticajima koje je ova industrija ostvarila na celokupno društvo navode se ekonomski i socijalni doprinos, kao i značajan doprinos ekonomskom rastu u Evropi - zauzimajući čak 4,6% ukupnog BDP-a.

value1

Nedavno objavljen izveštaj po imenu Value of Advertising ukazuje na to da svaki evro potrošen na oglašavanje značajno podstiče bruto domaći proizvod sa dodatnih 7 evra – uz pospešivanje inovacija, zapošljavanja i finansiranja važnih pratećih usluga. Istraživanje je označilo tri ključne oblasti u kojima je industrija advertajzinga indukovala direktne ili indirektne koristi za ekonomiju čitave Evrope ili njihove građane, a tiče se pre svega zapošljavanja te širih ekonomskih i društvenih koristi.

Primetna šira socioekonomska korist

Kada je reč o ekonomskim benfitima, brojke pokazuju da je 92 milijarde evra potrošenih u Evropi na oglašavanje u 2014. godini rezultovalo sa čak 643 milijarde evra, što predstavlja 4,6% ukupnog BDP-a Evrope. Industrija oglašavanja tako je doprinela privredi na još širem nivou, podržavajući stvaranje zdrave konkurencije te pružajući potrošačima informacije o proizvodima i uslugama čija je kupovina doprinela uvećanom izvozu.

Povodom nedavno objavljenog istraživanja oglasio se i Stefan Loerke, direktor Svetskog udruženja oglašivača koji ističe:

Oglašavanje predstavlja vitalni ekonomski motor koji podstiče konkurenciju, uvodi inovacije u poslovanje i obezbeđuje značajne koristi društvu kroz finansiranje ili delimično finansiranje medijskih usluga, od vesti do zabavnih sadržaja. Pri kreiranju oglašivačke politike bi trebalo imati na umu činjenicu da restrikcije oglašavanja imaju važne socijalne, kulturne i ekonomske reperkusije.

Ukoliko pak govorimo o zapošljavanju, oglašavanje na nivou Evrope danas je zaslužno za čak 6 miliona radnih mesta – predstavljajući 2,6% ukupne radne snage na nivou Evropske unije. Ova industrija manifestuje se u tri oblasti:

  • Ljudi zaposleni direktno u produkciji oglašavanja. Ti poslovi čine 16% od ukupno 5,8 miliona radnih mesta podržanih advertajzingom;
  • Radna mesta otvorena u medijima i kao online poslovi finansirani od oglašavanja, uključujući novinare, kreatore sadržaja kao i ljude koji rade u OOH industriji ili televiziji, što čini 10% od 5,8 miliona radnih mesta;
  • Postoje radna mesta koja su otvorena šire u privredi kao rezultat oglašivačke aktivnosti. Ona se kreću od poslova prodaje, do onih koji podržavaju oglašivačke poslove. To čini 74% od 5,8 miliona radnih mesta.

Finansijski doprinos medijima

Da industrija oglašavanja nije zatvoren proces najbolje nam govori podatak koji ukazuje na to da je advertajzing u Evropi pružio lične i društvene benefite kroz finansiranje medijskih usluga – delimično ili u celosti. Zahvaljujući marketinškom sektoru, građani Evropske unije uživaju različite koristi u vidu vesti, zabave i sredstava komuniciranja po subvencionisanim cenama ili potpuno besplatno. Štaviše, oglašavanje je u velikoj meri obezbedilo besplatne online usluge – oko 70% građana EU redovno koristi email servise, dok je korišćenje društvenih mreža daleko rasprostranjenije.

Kompletno istraživanje možete preuzeti putem zvaničnog sajta IAB Serbia.

info

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.