Srpski 'community menadžeri' u proseku zarađuju 680 evra

Srpski ‘community menadžeri’ u proseku zarađuju 680 evra, rad na stranom tržištu najisplatljiviji

Rad u marketingu sa sobom nosi mnogobrojne benefite, a jedan od njih su i nešto veće plate - pogotovo ukoliko govorimo o drugim industrijama na ovim prostorima. Istraživanje Marketing zajednice za 2016. godinu pokazalo je da su godine iskustva i polje rada ujedno i najznačajniji faktori koji doprinose visini zarade u ovom sektoru. Netokracija prenosi najzanimljivije podatke istraživanja.

6gjo1

Facebook grupa Marketing zajednica sprovela je krajem 2016. godine istraživanje o platama u marketingu. Na uzorku od 174 ispitanika, istraživanje je odgovorilo na pitanja vezana za radna iskustva u marketingu, oblasti marketing ekspertize, tržišta i kompanija u kojima ispitanici rade, ali i tipu angažovanja kao i visini svoje mesečne neto zarade.

Kada i govorimo o iskustvu, 41% ispitanika izjavilo je da spada u mediore iliti radnike sa 2 do 5 godine iskustva u marketingu. Njih prate junioru sa 30% (do 2 godine rada u marketingu), dok najmanji procenat anketiranih spada u seniore – svega 19% onih koji su u marketingu duže od 5 godina.

Više od 50% ispitanika tako se izjasnilo da u svakodnevnom radu pokriva oblasti makretinga na društvenim mrežama i kreiraranje sadržaja, dok su među najzastupljenijim oblastima upravo Community management i Analytics. Sa druge strane, u najmanje zastupljene oblasti spadaju Programmatic advertising, Video i Affiliate marketing – nešto zastupljeniji su PPC, SEO i Offline marketing.

marketing1

Najveći procenat ispitanika (58%) čine marketari sa punim radnim vremenom koji su zaposleni u nekoj kompaniji. Njih prate marketari koji svoje puno radno vreme dopunjavaju frilens projektima (16%) i marketari koje rade isključivo na frilens projektima. Najmanje zastupljeni su oni koji se marketingom bave part-time ili su vlasnici svojih makretinških agencija (11%).

Od ukupnog broja ispitanika čak 42% je angažovano u domaćim kompanijama koje posluju na domaćem tržištu, dok je 20% marketara angažovano u domaćim kompanijama koje posluju isključivo na stranom tržištu. Isti procenat njih zaposlen je u starnim kompanijama koje posluju isključivo na stranom tržištu. Istraživanje je tako pokazalo da 55% ispitanika radi za domaće tržište, 42% za strano tržište, dok svega 3% marketara kombinuje rad na domaćem i stranom tržištu.

Zarade najviše uslovljene iskustvom, ali i poljem rada

Istraživanje Marketing zajednice za 2016. godinu tako je pokazalo da je najveći skok plata primećen prilikom prelaska sa juniorskog na mediorski nivo – prilikom prelaska sa mediorskog na seniorski nivo, taj skok je procentualno nešto manji. Mediori koji u proseku imaju 2 do 3 godine radnog iskustva tako mogu očekivati prosečne neto zarade u visini od 775 evra, dok primanja seniora prelaze četiri cifre i dostižu 1.200 evra na mesečnom nivou.

marketing2

Takođe je primećen i veliki raspon plata – od minimalne do maksimalne vrednosti – na svim nivoima iskustva što ukazuje da drugi faktori kao što su tržište za koje se radi, oblast marketinga i slično, značajno utiču na nivo zarade (pored godina iskustva). Prosečna plata ispitanika koji su kao svoju oblast delovanja naveli i Community management je 680 evra (bez obzira na seniornost), dok je prosečna plata ispitanika koji su kao svoju oblast delovanja naveli i Affiliate marketing (bez obzira na seniornost) gotovo duplo viša i iznosi 1.320 evra.

Najveće prihode u prosečnom iznosu od 1.780 evra, na mesečnom nivou ostvaruju vlasnici kompanija tj. marketinških agencija. Prate ih zaposleni sa punim radnim vremenom u kompanijama koji svoj budžet dopunjavaju frilens projektima i u proseku zarađuju 1.100 evra mesečno. Sa druge starne, najmanje zarade od oko 350 evra ostvaruju part-time marketari.

marketing3

Istraživanje je pokazalo i to da kada se uporete marketari koje svoje puno radno vreme ostvaruju u nekoj kompaniji i oni koji se bave isključivo frilens projektima, za isti nivo radnog iskustva frilenseri ostvaruju za 13% više prihode.

Domaće vs. strano tržište

Najviši prosek plata od 1.650 evra ostvaren je u stranim kompanijama koje kombinuju rad na domaćem i stranom tržištu, a najniži u domaćim kompanijama koje rade isključivo za domaće tržište – 700 evra. Najveća zarada ostvaruje se u onim kompanijama koje kombinuju rad na domaćem i stranom tržištu, zatim onim koje rade isključivo za strano i na kraju u onim koje posluju isključivo na domaćem tržištu. Iako je nivo zarada u domaćim kompanijama bez obzira na tržište na kome posluju vrlo sličan (±10%), treba imati u vidu da prosek godina iskustva zaposlenih u ovim kompanijama varira.

Najpovoljnija situacija jeste za zaposlene u stranim kompanijama koje posluju na stranom tržištu, a najnepovoljnija za domaće kompanije koje rade isključivo na domaćem tržištu.

Iz Marketing zajednice poručuju da je ovo tek prvo istraživanje, te da će slična anketa biti sprovedena i u 2017. godini. Jedna od ideja jeste i da se uključi podatak o bruto platama koji je relevantniji poslodavcima, više demografskih podataka o ispitanicima (pol, godine) i njihova lokacija (grad u kome rade), budući da bi svi ovi paramateri dali precizniji uvid o zaradama marketara u Srbiji.

Preuzmite istraživanje o platama u marketingu za 2016. godine.

 

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.