Ušla sam u svet testinga sasvim slučajno, kao i većina ljudi. Diplomirala sam 2008. godine, tražila posao, preselila se za Novi Sad i znala tek osnovne stvari o tome šta testeri zapravo rade. Međutim, pokazala sam se dobro na svom prvom intervjuu i nisam ni znala koliko će presudnu ulogu ovo imati za moju dalju karijeru.
Sada je već trinaesta godina otkada sam u testingu. Test arhitekta sam već pet godina, a potom sam prihvatila ulogu Delivery direktora koja nije tehnička, već više organizaciona uloga. Ovaj posao mi je pomogao da bolje razumem ljude sa kojima radim, bilo da su u pitanju zaposleni ili klijenti.
Kroz niz razgovora sam primetila da ljudi često imaju zablude o tome šta je zapravo testing u IT-u, kao i da imaju nedoumice oko vrednosti formalnog i neformalnog obrazovanja u ovoj sferi.
Da li vam je potreban fakultet da biste postali tester? Gde učiti o testingu i da li je to zaista način da se “na mala vrata” uđe u IT? Koja je uloga konferencija i sličnih događaja u razvoju karijere i umrežavanju?
Ukoliko ste ikada imali ovakva ili slična pitanja, a interesuje vas svet testinga, ovaj tekst je upravo za vas.
Razumljivim jezikom rečeno, ko su zapravo testeri?
Dobar tester je lepak u timu. Developeri rade na samoj implementaciji taskova – možete zamisliti da svaki član tima radi na svojoj lego kockici koja bi trebalo da oformi skladnu celinu na kraju.
Testeri se staraju o tome da se gradivni blokovi slažu i integrišu tako da krajnji rezultat bude ono što je projektom i predviđeno. Oni proveravaju da li je svaka od kockica dobro napravljena, da li će cela konstrukcija da izdrži i tome slično.
Protivno uvreženom mišljenju, testeri nisu samo “čuvari kvaliteta”, već su integralni deo procesa, u pitanju je apsolutno timska aktivnost. Oni učestvuju u građenju proizvoda od samog početka, postavljaju prava pitanja i umeju da vrate fokus tima na širu sliku i funkcionalnost celine.
Još jednostavnija analogija – džaba da napravite sjajnu kuću ukoliko ona nema vrata, zar ne? Odgovornost testera je da svi elementi budu tu i da softver ispunjava unapred zacrtane kriterijume.
Česte zablude u vezi sa testerima
Levi9 trenutno ima ukupno 112 testera u svom srpskom ogranku (dakle, u zrenjaninskoj, novosadskoj i beogradskoj kancelariji) i naravno – nisu svi jednakog senioriteta. Ponekad me pitaju koji je nivo senioriteta potreban da bi testing faza zaista bila pouzdana, što je dosta škakljivo pitanje.
Kao i u svakom drugom zanimanju, što osoba ima više iskustva, to više problema može da identifikuje i pre nego što se pojave. Sa klijentima se uvek realno postave očekivanja i projekti su usklađeni sa senioritetom. Ukoliko je u pitanju perspektivan junior, on se može uključiti i na izazovniji projekat, uz punu transparentnost kako prema internom timu developera, tako i prema klijentu.
Jedna od ogromnih zabluda je da za zanimanje testera u IT-u nije potrebno tehničko znanje, kao i da se tehničko znanje može lagano naučiti.
Tester ne mora da bude i programer, ali mora odlično da razume šta koje parče koda radi. Mora da ima osnovno znanje u pogledu baze podataka, načina na koji se integrišu podaci, kako funkcionišu kompleksni sistemi sa mnogo komponenata, kako teče komunikacija, koji to uopšte problemi mogu da nastanu i sl.
Takođe, ukoliko smatrate da se posao testera svodi na to da klikćete po korisničkom interfejsu i tražite bagove, varate se. To je možda 10% ukupnog rada. Testing nije dosadan niti monoton posao, zahteva analitičan um, kreativnost, te istačan smisao za rešavanje problema.
Formalno nasuprot neformalnom obrazovanju
Kratkotrajni kursevi koji obećavaju da ćete sticanjem sertifikata steći i neophodno znanje za prvi posao u testingu su nipodaštavanje profesije. Naravno, postoje i kvalitetni kursevi, ali uglavnom je način na koji se prodaju neiskusnim polaznicima neetičan.
Da odgovorim i na goruće pitanje – ne, nije neophodno da završite Tehnički fakultet da biste postali tester, ali ovo može biti prednost jer ćete lakše razumeti pojmove, steći određeno iskustvo i brže “proplivati” u svetu testinga.
Istini za volju, smatram da se fakultetski program ne bavi u dovoljnoj meri testingom, makar ne na moderan način, što je možda i jedan od razloga zbog kojih postoji toliki broj nedoumica oko ove profesije koja kao da je i mistifikovana na neki način.
Studenti su usmereni na programiranje, a lošiji često idu ka testiranju jer misle da je ono lakše. Zapravo je sve stvar afiniteta: ukoliko voliš da istražuješ kako i zašto nešto radi ili ne radi, testing je možda baš za tebe. Možeš čak i da kombinuješ programiranje sa testingom, što će te učiniti još konkurentnijim na tržištu. To nije klasična utabana staza kojom ljudi često idu, ali baš zato možeš stići daleko.
Postoje različite testerske prakse i prema ovakvim prilikama ne bi trebalo imati predrasuda. Zapravo, prakse vam daju dragocenu šansu da stupite u kontakt sa developerima i pitate ih sva moguća pitanja – bilo da se radi o samom kodu, monitoring alatima, klasičnom ili automatskom testiranju.
Da razjasnim samo jednu stvar: nije problem u samim kursevima; problem je ako smatrate da ste stručnjak nakon što završite jedan kurs. Kursevi mogu biti korisna stvar, ali je krajnji ishod i to da li ćete uspeti – u potpunosti u vašim rukama. Samostalni rad je veoma važan.
Moj savet bi bio da nakon diplomiranja probate da konkurišete za posao, budete radoznali, usmerite sebe i upijate svo znanje koje vam je na raspolaganju. Recimo, kod nas u Levi9 držimo edukativne sesije Code9 namenjene studentima gde kroz interaktivne radionice pokušavamo da približimo šta je to testing polaznicima.
Ako jurite preporuku za program sertifikacije, preporučila bih vam međunarodno priznat ISTQB (International Software Testing Qualification Board) program koji kroz svojevrsan glossary detaljno objašnjava svaku oblast testiranja. Vrlo korisna edukacija.
Pored toga, tu je i gomila knjiga, YouTube, različiti onlajn kursevi poput onih na Udemy platformi, itd. U doba interneta, resursa zaista nikad dosta. Možete čak i pogledati kurikulum kurseva, pa samostalno dalje istraživati literaturu ili istaknute oblasti. Od vas sve zavisi.
Poenta je da svako osvajanje znanja posmatrate kao jednu od stanica, a ne kao odredište, te da prihvatite koncept kontinuiranog učenja. U tom slučaju će vam uspeh u IT-ju mnogo lakše doći.
Prošle i predstojeće konferencije u čijem fokusu je testing
Konferencije i slični događaji nisu presudni, ali ipak jesu važni za dalji razvoj industrije. To je način da se održi korak sa trendovima. Najveći benefit je umrežavanje sa ljudima koji se bave sličnim poslom, nailaze na slične probleme, ali takođe verovatno razmišljaju drugačije od vas. Posetiti konferenciju, bilo virtuelnu ili uživo, daje vam priliku da steknete vidljivost u zajednici, naučite nešto novo i dobijete sveže ideje. Evo nekoliko primera kako se učešće na konferencijama isplati.
Na konferenciji Test Automation Days učestvovala sam pre pet godina kao predavač. Tada je ova konferencija bila održana u Roterdamu i glavna tema bila je automatizacija u testiranju. Budući da se organizatorima predavanje svidelo, pozvali su me da održim keynote predavanje (“Balancing your test automation with exploratory testing”), kao i radionicu 2019. godine. Umrežavanje sa ljudima, podsticanje diskusija, kao i otvoreno deljenje znanja dovelo je do toga da potom postanem član programskog komiteta ove konferencije.
Ako vas interesuje šta programski komitet radi, radi dosta toga. Naš zadatak je da odredimo temu konferencije, zovemo keynote predavače, selektujemo predloge za predavanja koji zadovoljavaju kriterijume i napravimo agendu. Sa pripremom narednog programa se kreće čim se završi konferencija i otpočinje otvaranjem konkursa za radove i radionice.
Još jedna od značajnijih konferencija je Pacific NW Software Quality Conference koja se ove godine održava u oktobru u Portlandu. Tamo sam takođe pozvana da budem keynote predavač i govoriću o test strategijama u Agile i Waterfall metodologiji, načinima na koje se može dokumentovati test strategija, šta bi sve ona trebalo da sadrži, itd. Više informacija možete videti ovde, ukoliko vas interesuje. Moram reći da, tek kada se nađete u ovoj ulozi shvatite koliko je izazovno pripremiti sve materijale, pogotovo kada je u pitanju interaktivna radionica ili novo okruženje kao što je virtualno predavanje na daljinu.
Za kraj, nadam se da vas je moja priča inspirisala da sagledate svet testinga iz malo drugačijeg ugla. Mogućnosti su zaista raznolike. Ako sam išta naučila u svojoj karijeri to je da je zanimanje testera i te kako uzbudljivo, te da nikako nije u pitanju jednosmerna ulica kada je reč o profesionalnom razvoju. Teško da ćete udariti o zid osim ako ga sami tu ne postavite. A, ako želite da budemo kolege, pogledajte otvorene pozicije u Levi9.
Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!