Istražujemo: Kakav je položaj žena u srpskim IT kompanijama?

Kakav je položaj žena u srpskim IT kompanijama?

Ona ima 28 godina, završila je studije, radila na projektima tokom školovanja, a danas radi za poznatu srpsku IT kompaniju na nekom od proizvoda koji koriste desetine i stotine hiljada korisnika. Ona se ponosi svojom karijerom. Ne, ovo nije mit. Ovo je profil prosečne žene u domaćem ICT sektoru, koji poslednjih godina beleži sve veći broj pripadnica lepšeg pola.

zene_main

Sa razvojem IT industrije na našim prostorima, porastao je i broj otvorenih pozicija za različite kadrove. Sve je više onih koji upravo ovde vide svoju karijeru, pri čemu programerske i dizajnerske smerove upisuje i rekordan broj žena. Nedavno je potvrđeno da je Elektrotehnički fakultet u Beogradu ove godine upisao i najveći broj devojaka do sada, dok je sličan trend vidljiv i na drugim univerzitetima. Informacione tehnologije jesu zanimljive, a prognoze kažu da će i u narednim godinama predstavljati industriju sa najviše potencijala na ovim prostorima, ali i u svetu.

“Srpska IT industrija danas zapošljava 25% više žena nego što je to slučaj u Evropskoj Uniji”, izjavila je za Netokraciju osnivač udruženja “Women in Tech”, Nataša Kilibarda. Ona kaže da je ICT sektor u Srbiji oduvek predstavljao svetlu stranu medalje, iako smatra da žena koje rade u tehnologiji možda i nema onoliko koliko bi moglo da ih bude. Govoreći o ovoj temi, Kilibarda je istakla da su žene danas direktno uključene u razvoj i stvaranje proizvoda, te da se nalaze na stručnim pozicijama gde su se dokazale kao vešti programeri, dizajneri, web administratori, SM i SEO eksperti.

"Smatram da je to vetar u leđa za mlade devojke, žene, ali i industriju u celini. Neću reći ništa novo, ali opet mi je bitno da kažem da mnoge IT žene koje poznajem, rade za strane kompanije van granica Srbije."
“Smatram da je to vetar u leđa za mlade devojke, žene, ali i industriju u celini.” – Nataša Kilibarda

Pozitivnu situaciju potvrdila je i Bojana Ilić, PR menadžer kompanije Humanity u Srbiji. Ona kaže da ova američka kompanija danas zapošljava 13 žena od ukupno 58 zaposlenih, dodavši da to i nije tako mali broj za jednu tehnološku kompaniju. Ipak, Ilićeva se slaže da bi taj broj mogao biti veći, pozivajući sve zainteresovane devojke da im se pridruže u njihovom beogradskom predstavništvu na nekoj od otvorenih pozicija.

Humanity danas broji 6 žena na inženjerskim pozicijama, pri čemu u poslednje vreme za stručne poslove aplicira sve veći broj devojaka. Bojana dodaje da se u kompaniji ne prave razlike između polova, te dodaje da su upravo žene proaktinvije kada su zahtevi za dodatnom edukacijom u pitanju, što kompaniji izuzetno godi i koje gotovo uvek ispunjavaju.

Sličnu situaciju zadesili smo i u najpoznatijoj srpskoj IT kompaniji – Nordeusu. Menadžer za odnose s javnošću, Milan Đukić, rekao nam je da se situacija znatno promenila u odnosu na prethodne godine – kako u školama tj. na fakultetima, tako i u samim kompanijama koje danas zapošljavaju veliki broj žena:

Neke od najvećih kompanija ne samo da imaju veliki broj pripadnica lepšeg pola u svojim redovima, već su one i na rukovodećim pozicijama a izuzetan broj manjih firmi, startupova i kompanija u osnivanju, zapravo vode ili su osnovale dame.

Đukić dodaje da je Nordeus osnovan u periodu kada je interesovanje dama za inženjerske pozicije izuzetno poraslo, te se može reći da je broj žena koje apliciraju za stručne pozicije od prvog dana bio izuzetno velik. Ipak, iz godine u godinu primećuje se blagi porast, kao i sve veći broj devojaka koje se zapošljavaju u ovoj kompaniji.

nordeus1
U Beogradu, Londonu, Dablinu ili San Francisku, Nordeus od prvog dana zapošljava veliki broj žena za jednu tehnološku kompaniju.

Nataša kaže da domaće IT kompanije predstavljaju izuzetno pozitivne primere, pri čemu Nordeus, Microsoft Srbija i drugi mogu poslužiti kao uzori kako se ceni i neguje ravnopravnost među polovima. Kilibarda je pomenute kompanije pohvalila, dodavši da smo na dobrom putu da stvorimo okruženje u kome se žene neće smatrati nedovoljno tehnološki potkovnima i uzimati sa rezervom bez predstave o njihovim sposobnostima.

Edukacijom od malih nogu do promocije ICT kod žena

Upitavši Natašu koliko je važno podržati devojke u srednjoj školi i na fakultetima, koje nastoje da se školuju za neku od profesija u IT-ju, ona dodaje da se edukacijom mora krenuti još u osnovnoj školi. Ocenivši takav poduhvat donkihotovskim, ona ističe da je neophodno prilagoditi nastavne programe, kako bi od pukih korisnika napredne tehnologije (devojčiče i dečaci najranijih uzrasta), videli koliko mogućnosti zapravo leži u kreiranju jednog tehnološkog proizvoda.

Država i resorna ministarstva su, bar kada sam imala neposrednu malenu ulogu u tome, radila na postavljanju osnove za nešto što bismo sutra mogli nazvati digitalnom nacijom – projekti Digitalna škola, Klikni bezbedno – Safer Internet Center, Girls in ICT. Sada ne bih rekla da se dovoljno trudi.

Prema njenim rečima, devojčice danas u većoj meri koriste social media platforme i mobilne aplikacije, te bi volela kada bi moglo intenzivnije da se radi sa njima na shvatanju da iza takvih proizvoda stoje i devojke, žene – poput Marise Majer (Yahoo), Šeril Sandberg (Facebook), Meg Vitmen (HP), bez čijeg rada industrija ne bila to što danas jeste.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.