Mihajlo Jovanović-Džaril: Nema daljeg razvoja regionalnog esporta dok se timovi ne izgrade u prepoznatljive brendove

Mihajlo Jovanović-Džaril: Nema daljeg razvoja regionalnog esporta dok se timovi ne izgrade u prepoznatljive brendove

Četvrta sezona popularne regionalne esport lige EBL u organizaciji Fortune esports startuje 28. januara. U razgovoru sa direktorom ove organizacije otkrivamo više detalja o predstojećoj sezoni i koje su to promene na esport sceni Balkana.

Kvalitet srpskog ali i regionalnog esporta iz godine u godinu raste. Najbolji dokaz za to je formiranje novih timova, njihov nastup na velikim svetskim takmičenjima poput EU Mastersa, ali i sve bolji mečevi u ovdašnjim esport ligama kao što je EBL ili A1 Adria liga.

Za dostizanje nivoa vrhunskih timova timova potrebno je još dosta rada i ulaganja, ali se čini da popularizacijom esporta u regionu brendovi počinju da ulažu u isti, čineći ga konkurentnijim nego što je to ranije bio slučaj. O svim ovim promenama, novoj sezoni EBL-a, ali i daljim planovima, razgovaramo sa Mihajlom Jovanovićem – Džarilom, direktorom organizacije za promociju esporta i gaming-a – Fortuna esports.

Ostalo je još 11 dana do početka 4. sezone EBL-a. Šta publika može očekivati?

Mihajlo: Zapravo, ova sezona će imati verovatno najmanje novina do sada i publika može da zna tačno šta da očekuje. Poradićemo na tome da sve izgleda malo bolje nego ranije i da se podigne kvalitet prenosa i sadržaja oko same lige.

Prvi korak su “Challengeri Balkana”, video serijal koji treba da publici približi naše najbolje igrače i omogući da čuju njihova iskustva i priče koje se dešavaju u pozadini. Celokupna godina je već isplanirana kalendarski, što nam ostavlja mnogo više vremena i prostora da se pozabavimo detaljima i samom zajednicom koja prati EBL.

KlikTech više nije deo EBL-a. Kako se ovo odrazilo na samu ligu i esport ekosistem?

Mihajlo: Nažalost, Kliktech i mađarski Team Horizon Reapers odlučili su da se povuku iz takmičenja. I jedni i drugi su imali problema sa privlačenjem kvalitetnih igrača i sastavljanjem ekipe, a nisu želeli da igraju pro forme. Za nas je posebno problematičan slučaj Kliktech-a, jer je u pitanju dvostruki EBL šampion, prva ekipa koja je učestvovala na EU Mastersu i napravila ozbiljniji uspeh na Evropskoj sceni.

Loše je za ceo ekosistem da takav brend izađe iz njega. Naravno, ne smemo veštački čuvati i održavati ekipe, ali nam je postalo jasnije da moramo naći načine da im pomognemo kako bismo ovakve situacije izbegli u budućnosti. Sledeći ključni korak u razvoju domaćeg ekosistema je podizanje timova kao organizacija na viši nivo.

Kako su protekle kvalifikacije i da li novi timovi mogu da podignu kvalitet takmičenja?

Mihajlo: Zahvaljujući našem novom partneru – platformi Challengermode, kvalifikacije su prošle bez ikakvih problema i na njima je učestvovalo preko 70 ekipa iz celog regiona. Drago nam je da ćemo konačno imati bugarskog predstavnika u vidu ekipe Random 5 i što se novosadski Level Up kvalifikovao. Imaju potencijala u takmičarskom smislu, ali i da kao jedan lokalni brend aktiviraju svoju publiku i gaming lokal. Očekujemo da budu aktivan učesnik na sceni i da doprinesu kroz svoj sadržaj.

Ima li naznaka da se u 2019. godini poveća ulaganje brendova u esport scenu Srbije?

Mihajlo: Definitivno ima naznaka. Sve veći broj brendova nastavlja da prepoznaje značaj esporta kao programa i njegove atraktivne ciljne grupe. Ponosni smo što možemo da kažemo da smo obnovili partnerstvo sa kompanijama SBB i Coca-Cola, ali što će nam se ove godine za EBL priključiti i IDEA, Old Spice i Dijamant.

Takođe, sa IT Akademijom smo imali dve rezultatski odlične mini-kampanje koje sam siguran da će poslužiti kao case study u narednom periodu. Sada već imamo dovoljno podataka iza sebe da možemo da pokažemo konkretne primere sa konkretnim rezultatima. Naš program ima te prednosti da kroz više kanala komunikacije (sa fokusom na digital) dopire do mlade ciljne grupe (i to pretežno uzrasta 18-24 godine) i uspešno im prenosi željene poruke za razliku od drugih kanala koji sa većim apsolutnim brojkama to ne uspevaju.

Ako se po jutru dan poznaje, očekujemo da ćemo u toku godine imati još lepih vesti.

Očekuješ li promene na regionalnoj esport sceni kada govorimo o timovima, njihovm budžetima, transferima?

Mihajlo: Jedna od stvari na koju ćemo se fokusirati u narednoj godini je podrška timovima da izgrade sebe kao brend, razviju svoje kanale komunikacije i počnu da razmišljaju o sebi kao biznisu. Od domaćih ekipa ASUS i Crvena Zvezda već imaju taj pristup, ali ideja je i da ostali dođu na taj nivo. EBL ekipe imaju ogroman marketinški potencijal koji je samo potrebno aktivirati na pravi način.

Možeš li da nam otkriješ planove za budući period razvoja i novina u EBL-u?

Mihajlo: Mislim da je EBL na jednom zavidnom nivou kada je u pitanju ovaj tip takmičenja u Evropi i u narednom periodu naši planovi razvoja će biti usmereni na dole, ka razvoju amaterske scene i takmičarske strukture ispod EBL kao najvažnijeg projekta u ovom regionu.

Pomenuto partnerstvo sa platfromom Challengermode znači i da će nas oni podržati u razvijanju tog sistema nacionalnih liga koje će biti pripremni teren za nove igrače i nove ekipe koje žele da dođu do profesionalnog nivoa, ali i prilika za sve koji nemaju takve aspiracije da bar osete tu čar organizovanog takmičenja. Siguran sam da ćemo u narednom periodu imati više informacija, ali generalno plan je da postepeni roll out krene od 5. EBL sezone na proleće.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

Dizajn Anketa 2026: Koliko danas zarađuju dizajneri u Srbiji i kako im AI menja posao?

Strahinja Todorović pokrenuo je novo izdanje Dizajn Ankete, istraživanja koje okuplja domaću dizajnersku zajednicu i pruža uvid u zarade, uslove rada i promene unutar profesije.

Office Talks Podcast

Programerske konferencije cvetaju zbog AI-ja?

Kako se Developer Relations (DevRel) promenio u poslednjih pet godina i kakvu ulogu danas ima u povezivanju developera, proizvoda i biznisa?

Startapi i poslovanje

Srpski Immigrationist primljen u Claude for Startups program kompanije Anthropic

Domaća softverska kompanija Immigrationist, koja razvija platformu za pripremu prijava za britanske vize, primljena je u program Claude for Startups kompanije Anthropic. Time se, nakon NVIDIA Inception i Google for Startups Cloud programa, priključila još jednoj velikoj tehnološkoj mreži.

Propustili ste

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.

Startapi i poslovanje

Garaža Frontier Hackathon 2026: Najbolje timove čeka $10.000 i put u San Francisko

Drugo izdanje Frontier Hackathona ponovo okuplja mlade timove zainteresovane za AI i druge frontier tehnologije. Ove godine Garaža obezbeđuje 10.000 dolara kroz grantove bez uzimanja vlasničkog udela, dok će jedan tim dobiti priliku da nedelju dana provede u San Francisku.

Office Talks Podcast

Kako je Vida Stanić podigla $1,2 miliona za AI startap

U novoj epizodi Office Talks podkasta gošća nam je bila Vida Stanić, suosnivačica startapa Astute, sa kojom razgovaramo o razvoju proizvoda i promenama na tržištu B2B marketinga.

Kultura 2.0

Kladionica pored škole? Prijavi opasnost na Stopkocki.rs

Platforma 'stopkocki.rs' olakšava građanima da provere blizinu kladionica školama i prijave sumnju na kršenje zakona. Njena pojava otvara pitanje odgovornosti institucija, ali i zajednice koja mora da odluči šta će uraditi kada problem postane vidljiv.