Zabranjen ulaz za pse i Srbe

Zabranjen ulaz za pse i Srbe

Gde smo bili kada je svetom kružio memorandum o kolektivnom hejtu prema Srbiji?

Početkom 2000-ih, u vreme kada smo najnovija muzička izdanja kupovali kod pirata ispred Robne kuće Zemun, pita mene kolega iz klupe zašto slušam Nirvanu kada je na jednom od njihovih koncerata stajao plakat na kome je pisalo “zabranjen ulaz za pse i Srbe”? Priznajem, bilo je to vreme pre pametnih telefona i aplikacija, pa je takvu tvrdnju bilo nešto teže proveriti. Međutim, ljudi su imali mozak i pre Interneta. Čak i u to vreme, jedna ovakva izjava zvučala je sumnjivo – dovoljno sumnjivo da se čovek zapita zašto bi se jedan američki rok bend bavio nama i ko smo mi njima? Ovaj fenomen najbolje je opisan na Vujakliji:

Natpis koji nikada nije stajao ni na jednom poznatom albumu u muzičkoj istoriji, ali je pripisivan Nirvani, Eminemu i mnogim drugim grupama čiji članovi nikad nisu čuli za Srbiju. Proizvod iluzije svakog Srbina da ostatak sveta ima mišljenje o njemu.

I baš poslednjih dana, našu malu digitalnu zajednicu ujedinila je ista muka. Neko je primetio da G Suite više nije moguće registrovati iz Srbije te je brže bolje pomislio ono najgore – Gugl je objavio rat Srbiji! Poput šumske vatre, paranoja bez pokrića proširila se društvenim mrežama. “Blacklist-ovani smo!”, neko je napisao. Floskule tipa “najgora smo rupa” i “neka poslednji ugasi svetlo” mogle su se takođe videti na mrežama.

Zapravo, nedostajalo je da samo neko tvitne kako je jednom prilikom u Guglu stajao znak “zabranjen ulaz za pse i Srbe”.

Prsti brži od pameti

I eto nama prave male Internet drame. Komentar za komentarom, skrinšot za skrinšotom. U jednoj od mnogobrojnih diskusija na Fejsbuku ljudi su se čak pozivali na generički support page koji kaže “ukoliko servis nije dostupan u vašoj državi, to izgleda ovako” – ne i “servis nije dostupan u vašoj državi” kao što su mnogi poverovali. VICE je prvi objavio tekst o tome da je Gugl stavio Srbiju na crnu listu, a ubrzo potom i drugi mediji preneli su kako servis nije dostupan u Srbiji i kako je to velik udar za biznise u Srbiji.

Ulogu glavnog krivca ponela je međunarodna organizacija FATF koja je još u februaru uvrstila Srbiju na spisak 11 visokorizičnih zemalja. U principu, to je spisak na kome se nalaze zemlje poput Krima, Severne Koreje i Jemena i koji služi kao safety check za međunarodne kompanije koje svoje usluge obavljaju globalno. Ne ulazeći u političke razloge zašto smo se uopšte i našli na tom spisku, mislim da je svima jasno da Srbija, kakva god ona bila, nije Severna Koreja.

Pa ipak, sve je ukazivalo ka tome da je FATF glavni krivac zbog kojeg je srpskim biznisima onemogućena pretplata za G Suite uslugu. U četvrtak uveče inbox mi je bio pun poruka ljudi koji su pisali kako G Suite nije moguće registrovati već nekoliko nedelja i da to nije problem koji se desio preko noći. Pojedini izvori ukazivali su čak na mogućnost “lakog embarga” od strane Zapadnih zemalja koje, jelte, nisu zadovoljne našim stavom po pitanju južne autonomne pokrajine pa je moguće da nam se svete na ovaj način.

I zaista, ne može čovek da se ne zapita.

Da li Gugl ima neki beef sa nama ili samo posluju po pravilima koja se određuju tamo negde u Vašingtonu? Ako je tako, pa šta ćemo onda sa Fejsbukom, Majkrosoftom i drugim firmama? Kada će one da povuku svoje proizvode? Hoćemo li kompjutere zameniti pisaćim mašinama? U tom trenutku, sve je bilo moguće i ništa više nije ličilo na istinu.

24 časa kasnije: Gugl nas ipak gotivi

Znate onu čuvenu, jutro je pametnije od večeri?

Već sutradan (u petak) pojavile su se prve indicije da je u pitanju problem tehničke prirode i da Gugl nije stavio Srbiju na nekakav “crni spisak”. Ovu informaciju potvrdila je njihova tehnička podrška, ali i sama premijerka koja je na Tviteru objavila da je Vlada u komunikaciji sa menadžmentom kompanije i da se ubrzo očekuje rešenje problema. Prema informacijama od rano jutros, registracija za G Suite iz Srbije ponovo radi.

Od najveće zavere protiv našeg naroda do tehničke greške, prošlo je samo 24 sata.

Dok sedim i pišem ovaj tekst u nadi da ću vas podstaći na izraženije kritičko razmišljanje prema stvarima koje se na prvu loptu čine potpunom fikcijom, ne mogu da se ne zapitam – kako je moguće da smo postali toliko paranoični i brzopleti? Kako je moguće da je ono najgore od populizma pronašlo svoj put do našeg mehura?

Odgovor možemo pronaći u činjenici da oni koji najmanje znaju uglavnom najviše “laju”. U vreme kada se i mnogo razvijenije države bore sa lažnim vestima i širenjem dezinformacija putem društvenih mreža, Srbija ih prati u stopu. Zapamtite ovo naredni put kada ne bude radio Facebook for Business, Instagram ili neki sasvim treći servis.

Svet postaje pet friendly mesto, a ni mi nismo tako loši.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.