Bilbord sa unutrašnjim sagorevanjem

Bilbord sa unutrašnjim sagorevanjem

Domišljat smo mi narod. Bilo da krademo struju, komšijin Wi-Fi ili parkiramo svoje reklame. U narednih par redaka, probaću da vam dočaram jedan fenomen za koji sam poprilično siguran da je mogao da nastane samo na ovim prostorima.

Imdb

Kada je za vreme vladavine radikala u Zemunu (cirka oko ’97.) obližnji parking pretvoren u bilijar bar i u jednu od najukusnijih picerija (šta ću, gori sam od nindža kornjača), malo ko je mogao da zamisli veću zloupotrebu javnog prostora tj. parkinga. Mesto gde su komšije nekada parkirale svoje Golfove “dvice”, ubrzo su zamenili ozakonjeni poslovni objekti sa pratećom baštom i redovnom klijentelom.

Legenda kaže da je vlasnik pomenutog lokala danonoćno čekao na parkingu, te da je blok po blok zauzimao parking mesta kako je komšiluk odlazio na posao. Ma pravi hustler, što bi se reklo u startap svetu.

Što veće, to bolje

Danas pak, čini mi se da je na pomolu novi biznis. Unosan biznis. Košulje kartkih vukuva zamenila je Lacoste elita koja svaki mogući način koristi da se pročuje za njihov bizis – fakultet, školu jezika, vrtić ili pečenjaru. Rukom ispisane reklame zamenila su šarena ceradna platna velikih dimenzija i isto tako upečatljivih fontova. Zaboravite na digital, taj svet i dalje funkcioniše po principu “logo mora biti veći” – svet u kome je bilbord na prometnoj saobraćajnici dragoceniji od 20 novih mušterija.

Jer kako da pokažete svetu da ste veliki gazda ako vas nema u dimenziji 4×3 metra.

Međutim, bilbord bato košta…

Ne lezi vraže, pamet nam izgleda najbolje radi kada su pare u pitanju. Pa tako i sa bilbordima. Velike metalne konstrukcije i ekipe koje na merdevinama lepe nove OOH kampanje, zamenile su prikolice, rashodovani Tamići i druga prevozna sredstava koja umesto tovara sada “prevoze” kvazi domišljate slogane praćene upečatljivim fontovima i brojem mobilnog telefona. Oni retki postaviće i svoju Facebook stranicu. Digital bajo moj.

Pa kako i ne bi kada je računica poprilično jasna. Za cenu dvonedeljnog oglašavanja kod jedne od naših najvećih kompanija koja se bavi iznajmljivanjem bilborda, možete kupiti kamion ili još bolje prilikolicu, sastaviti prostu konstrukciju kod vašeg lokalnog dunđera i razapeti reklamu dostojnu parking mesta na najatraktinvijoj lokaciji u gradu. Ukoliko je kamion pak u voznom stanju, vaša reklama može obići i grad! Štaviše, za neke je to postao i biznis.

Ono što definitivno ne možete uraditi jeste skrenuti pažnju nadležnima koji na teren izlaze tek nakon nekoliko prijava, kada ste ustanovi da je vozilo “napušteno”. U takvim slučajevima, čak i one nepokretne reklame dobijaju “noge”, a nakon samo par dana priča kreće iznova. Na kraju krajeva, da li ste ikada videli da Parking servis odnosi kamion?

Upravo tako.

Zašto ja sve ovo pišem? Pravo da vam kažem, ne znam. Čini mi se da sam jedna od retkih osoba koja uopšte i primećuje “bilborde sa unutrašnjim sagorevanjem”. Možda mi je takav način oglašavanja degutantan, a možda sam samo frustriran što ovih dana nema slobodnog parkinga u ulici pa noćima kružim oko zgrade kao pripadnik policije u patroli.

Od svega najmanje žalim kompanije koje se bave izdavanjem bilborda i nekakav potencijalni novčani gubitak. Samo mi je neshvatljivo da ovakve stvari prolaze u 2018. godini.

U centru Beograda.

U gradu u kome je javni prostor postao kolektivno dobro, ali samo na papiru.

Prvo su došli vlasnici lokala, potom i vlasnici mobilnih bilborda. Ko je sledeći?

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Izveštaj

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.