Facebook gasi program veštačke inteligencije - mašina kreirala novi jezik

Facebook gasi program veštačke inteligencije – mašina sama kreirala novi jezik komunikacije

Veštačka inteligencija više nije novost. Velike tehnološke kompanije ulažu još više u razvoj tehnologije koja omogućava naprednu komunikaciju, ali šta se dešava kada stvari izmaknu kontroli? Facebook se ovih dana susreo sa scenarijem koji su mnogi mogli videti u filmovima poput Terminatora - naime, veštačka inteligencija koju su razvijali kreirala je sopstveni jezik komunikacije.

Da je stvar postala i više nego ozbiljna, pokazuje činjenica da je AI sistem Facebooka kreirao svoj sopstveni kod kako bi unapredio samu komunikaciju – stvorivši tako veliki problem za njegove kreatore. Ovo je bio i više nego dovoljan razlog da inženjeri Facebooka ugase čitav program od trenutka kada su shvatili da isti ne koristi engleski jezik kao bazu komunikacionog procesa, na osnovu koga je i kodiran. Međutim, ovo nije prvi put da se dešavaju slični problemi.

Naime, Elon Musk je još ranije upozorio na probleme koji se mogu pojaviti sa razvojem veštačke inteligencije – AI je redak slučaj gde stručnjaci moraju biti proaktivni radi donošenja različitih regulativa. Sa druge strane, CEO Facebooka Mark Zuckerberg smatra da su izjave vlasnika kompanija Tesla Motors i Space X ipak neosnovane, dok je Musk istakao da su Markova razumevanja ove kompleksne oblasti ograničena.

Iako napredna, tehnologija veštačke inteligencije još ranije je odstupala od korišćenja engleskog jezika, kodirajući i kreirajući svoj sopstveni, što su mnogi istraživači još ranije potvrdili, piše The Epoch Times. Sa druge strane, nove fraze koje je kompjuter sam kreirao, nepoznate su ljudima – te nemaju nikakvog smisla kada je reč o sklopu same rečenice.

Pretnja ili novi alat?

Mnogi bi se zapitali da li mašine preuzimaju kontrolu i poslušnost? Iako za sada još nemamo ovaj scenario filma naučne fantastike, inženjeri, a ujedno i vlasnici pojedinih tehnoloških kompanija, trebalo bi da se zapitaju i razmisle o budućim potezima kada je ova tehnologija u pitanju.

Samo jedan od ključnih razloga zbog kojih je veštačka inteligencija kreirala svoj proces komunikacije jeste da su ove “mašine” engleski jezik i pojedine rečenice odbacile kao previše komplikovane i ne previše efikasne – kako bi se postigao željeni cilj komunikacije.

Budući da AI ostavlja veliki prostor za dodatni razvoj, veliki broj developera iz drugih kompanija vodili su programe pomoću kojih bi razvili jezike za pojednostavljenje same komunikacije, što najbolje pokazuje primer OpenAI laboratorije iza koje stoji upravo Elon Musk, a čiji je tim kreirao bota koji je kasnije napravio svoj sopstveni jezik.

Mišljenja dva CEO-a velikih kompanija se značajno razlikuju kada je u pitanju primena tehnologije veštačke inteligencije.

Još jedan od sličnih primera dolazi nam upravo iz Gugla, čiji je tim prilikom rada na razvijanju alata za prevođenje jezika otkrio da je prethodno programirana veštačka inteligencija potpuno krišom “napisala” svoj sopstveni jezik kao pomoć pri procesu prevođenja određenog teksta – dok se kasnije ispostavilo da je novi jezik, kreiran od strane ove mašine, predstavljao pozitivno iznenađenje za sve u timu.

S obzirom na to da za sada nema previše dokaza na osnovu kojih bi se moglo reći da li su nepredviđeni procesi AI tehnologije pretnja ili ipak šansa za dodatno unapređenje procesa razvijanja sistema, nema sumnje da će ova tehnologija u doglednom periodu pred developere staviti određene probleme i prepreke prilikom razvijanja iste.

Samo jedan od problema jeste da ljudi ne bi mogli da razumeju onu vrstu komunikacije koju botovi sami izmisle – dok je primer Gugla u procesu prevođenja ipak pokazao da ova tehnologija, koliko god komplikovana bila, može u određenom trenutku da ponudi najbolje moguće rešenje – kako bi se korisnicima plasirao krajnje kvalitetan i jednostavan alat.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Novost

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Novost

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.