David Schoch, StartLabs: ‘Early stage’ startapi hrle u Beograd

‘Early stage’ startapi hrle u Beograd zbog energije koju ovaj grad poseduje

Njegovo ime možda nije najpoznatije u domaćoj startap zajednici, ali David Schoch svakako igra veliku ulogu kada je u pitanju tehnološko preduzetništvo u Srbiji. Prošle godine on se pridružio StartLabs timu kao partner u novom fondu StartLabs Ventures, a nas je zanimalo kako domaći ekosistem izgleda iz ugla nekoga ko je svoju karijeru izgradio u velikim svetskim telekomima, a ko danas radi pretežno sa ‘early stage’ kompanijama.

investor_input_david

Malo je događaja na kojima David nije među sudijama ili makar sa strane posmatra pitcheve timova koji pokušavaju da svojom idejom impresioniraju investitore. Upravo među tim investitorima nalazi se i David, partner pri StartLabs Ventures fondu te jedan od osnivača SPEA (Serbian Pirvate Equity Association) udruženja koje povezuje investitore i preduzetnike u potrazi za početnim kapitalom. Samo prošle godine Schoch se pridružio Nebojši Laziću i Voji Lalichu prilikom zatvaranja sredstava za drugi fond, a redakcija Netokracije iskoristila je priliku da porazgovara sa osobom koja je iz prve ruke pratila razvoj srpske startap zajednice, te umnogome i pomogla da se ona postavi “na noge”.

Odakle David u investitorskoj ulozi? Odakle David uopšte u Srbiji? Kako nam je otkrio u razgovoru, u Evropu je došao još ’94 godine gde je više od 11 godina proveo u Londonu radeći za veliki telekom konglomerat. Bogato iskustvo iz ove industrije prvo je primenio u Češkoj gde je radio na izgradnji alternativnih telekoma, a potom i u Srbiji gde je uoči liberalizacije telekoma podigao 24 miliona evra sa EBRD-om i konsolidovao nekoliko kompanija u ono što danas predstavlja Orion Telekom, treći najveći ISP na prostoru Srbije.

Majstori svih zanata

Schoch započinje razgovor ističući da se srpska startap zajednica drastično promenila u proteklih pet godina. Poput feniksa koji se diže iz pepela, domaći early stage startapi znatno su uznapredovali i to do nivoa na kome sa sigurnošću možemo reći da danas imamo aktivnu i uspešnu zajednicu preduzetnika, koji svojim radom kroče put novim generacijama, stavljajući Srbiju na svetsku mapu tehnološkog preduzetništva.

Kada smo pokrenuli SPEA postojalo je svega par organizacija koje su se bavile promocijom tehnološkog preduzetništva u Srbiji. Danas je situacija znatno drugačija, postoje različite organizacije, stvari su se uobličile. To dosta govori o jačini ovog tržišta i zato mislim da je ovo i najpogodnije tle za razvoj startapa u ovom delu Evrope.

david_3
David Schoch: Bogato iskusvo iz korporacija može biti od pomoći i startapima (Foto: StartLabs)

Upitavši Davida da elaborira ovu tvrdnju, on je izjavio da Srbija ima potencijal da postane gravitaciono područje za Istočnu Evropu i Balkan kada su startapi u pitanju. Beograd, Novi Sad i Niš poseduju neverovatnu energiju, ljudi su ovde veoma strastveni u onome što rade. Kada tu strast usmerite u dobrom smeru ona može biti neverovatan pokretač, a to se vidi u domaćoj zajednici – mladi ljudi sa velikim idejama koji se u celosti upuštaju u nepoznato.

Pet je stvari zbog kojih Schoch hvali Srbiju:

  1. Srbi imaju ogroman apetit kada je rizik u pitanju. Zbog silnih problema koji su vas zadesili vi ste naučili da se drugačije nosite sa datom situacijom, postali ste otporniji i brže se prilagođavate. To nije dobra stvar ukoliko vodite veliku osiguravajuću kuću, ali odlična stvar ukoliko radite na startapu.
  2. Ljudi su ovde odrasli u sistemu u kome se nikada ne zna šta nosi sutra, tako da su mnogo spremniji da prihvate rizik.
  3. U Srbiji ima dosta talentovanih i iskusnih inžinjera koji mogu da urade mnogo stvari – često i mnogo efikasnije od onih iz Doline.
  4. Ovo je deo sveta gde su ljudi morali da nauče kako da urade više sa manje, postali ste inovativni, domišljati. To nije mentalitet koji krasi preduzetnike iz drugih krajeva sveta.
  5. Na zapadu su ljudi eksperti za jednu određenu stvar, dok su ljudi na ovim prostorima vešti i često znaju više stvari odjednom. To je super ukoliko ste preduzetnik koji je u osnovi marketar, ali zna pomalo i o dizajnu, kodu – to je ono što se traži kod early stage kompanija.

‘A-team’ za domaće preduzetnike

Nastavivši razgovor sa Davidom, došli smo i do priključivanja StartLabsu. Kako kaže, Voju i Nebojšu prvobitno je upoznao na jednoj konferenciji u Beogradu, a ubrzo potom je postao i mentor e-commerce startapu u koji je StartLabs tada nedavno investirao. Sve veći angažman doveo je i do partnerske pozicije, no kako Schoch kaže, u startu je prepoznao odlučnost osnivača i želju za iskrenim razvojem nečeg većeg – nečeg što bismo mogli nazvati aktivna i živa startap zajednica:

Voja i Nebojša poseduju ogromno iskustvo pri izgradnji early-stage kompanija, Nebojša zna dosta o mentoringu i podučavanju mladih preduzetnika. Sa druge strane, moje iskustvo dolazi iz upravljanja velikim kompanijama. Kako od 30 zaposlenih napraviti kompaniju od 300, i to je upravo raskršće na kome se susrećemo, komplementirajući jedni druge i konstantno radeći sa startapima koji se nalaze u našem portfoliu.

Osvrnuvši se na trenutnu investitorsku scenu, Schoch ističe da je situacija svakako bolja nego pre pet godina, ali da se srpski investitori (oni koji žele da ulože svoj novac u inovativne ideje) i dalje nalaze u kontrolnoj fazi – žele da imaju kontrolu nad investicijama i projektima, automatski limitirajući njihove šanse za uspeh. Na stranu dobar podstrek i super biznis model, većina domaćih investitora želi da ima potpunu kontrolu nad razvojnim procesom.

David Schoch predstavlja MangoCoinz (Foto: StartLabs)
David predstavlja MangoCoinz – startup u koji je SLV investirao početkom godine (Foto: StartLabs)

I to je ono gde se zajednica (startapi + investitori) mora menjati. Investitori moraju izaći iz pomenute faze jer čak i kada početni proizvod nije zadovoljavajući, dobar tim može brzo pivotirati i to je ono u šta treba ulagati. Dobar tim će i prosečnu ideju izgurati do kraja, čineći je boljom, uspešnijom, profitabilnijom.

Sledeća stanica za srpsku zajednicu je…

Kako dalje, šta nas sledeće čeka? David napominje da Srbija ima priliku da postane centar za early-stage development u ovom delu Evrope. Istina je da se danas dosta toga dešava u Turskoj, ali ostatak Južno-Istočne Evrope polako gravitira ka Beogradu – među njima čak i zemlje poput Hrvatske i Slovenije.

Ipak, stvari ne mogu zauvek ostati na početnom nivou. Potreban nam je i izuzetno uspešan exit – priča koja će dodatno pokrenuti čitavu zajednicu i označiti početak jednog novog poglavlja. Za Estoniju to je bio Skype, a pitanje nije da li ćemo, već samo kada, i mi videti sličnu priču.

Schoch pak kaže da su kompanije poput Nordeusa i Seven Bridges Genomics pokazale da se u Srbiji danas može napraviti izuzetno uspešna, globalno orijentisana tehnološka kompanija, ali da tek kada budemo videli i isto toliko uspešan exit, mi zaista možemo pričati o onome što dolazi posle. No, sve su to jake poruke i svojevrstan vetar u leđa domaćim preduzetnicima.

Dosta se stvari dešava, 500 startups je nedavno investirao u srpski TruckTrack, a to nije mala stvar.

Za kraj, David dodaje da su energija i uspeh ono što će na kraju dana i promeniti zajednicu, ali i da je Beograd, te Srbija, mesto na kome će se ta velika i monumentalna promena desiti. Polako, svojim tempom, čineći najbolje što se može u datoj situaciji. “Ljudi ovde jednostavno su tvrdoglavi, samim tim, i uspeh je zagarantovan – kad tad!”.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Novost

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.