
SHARE Fondacija poziva na usvajanje amandmana koji građanima vraća pravo na zaštitu podataka o ličnosti
Više od 30 organizacija civilnog društva poziva narodne poslanike da podrže amandman koji utvrđuje da se prava građana na zaštitu podataka o ličnosti mogu ograničiti isključivo na osnovu zakona.
Ukoliko se sporni član zakona u sadašnjem obliku usvoji u Skupštini, postoji opasnost da organi vlasti ili privatne kompanije koje rukuju podacima o ličnosti mogu da ograniče prava građana bez izričitog zakonskog ovlašćenja i po sopstvenom nahođenju.
U vezi sa tim, iz SHARE fondacije podsećaju da je Ustavni sud, na predlog Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, 30. maja 2012. doneo presudu u predmetu IUz-41/2010 prema kojoj delovi članova 12, 13 i 14 trenutno važećeg Zakona o zaštiti podataka o ličnosti nisu u skladu sa Ustavom Republike Srbije jer daju mogućnost ograničavanja prava građana na osnovu “drugog propisa”.
Stav Ustavnog suda u navedenoj odluci jeste da se prema članu 42 Ustava Republike Srbije samo “zakonom može urediti prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka”, te da je bilo kakva mogućnost uređivanja ove oblasti na osnovu “drugog propisa” neustavna. Ukoliko član 40 Predloga zakona u trenutnom obliku bude usvojen u Narodnoj skupštini, postoji velika verovatnoća da će se slično pitanje ponovo naći pred Ustavnim sudom, te da bi član 40 mogao da bude proglašen neustavnim.
Zakonom omogućiti najviši stepen zaštite prava na privatnost
Član 23 Opšte uredbe Evropske unije o zaštiti podataka o ličnosti 2016/679 (GDPR), prema kome je pisan član 40 domaćeg Predloga zakona, predviđa da se prava građana mogu ograničiti zakonskom merom radi zaštite 10 opšte definisanih interesa, kao što su “javna bezbednost”, “javni interes” ili “prava i slobode drugih”, ali samo ukoliko je to neophodno i ako je učinjeno u najnužnijoj meri koju određena situacija zahteva.
Po uzoru na najviše standarde zaštite podataka o ličnosti, novi zakon predviđa niz novih prava za efikasniju kontrolu građana nad svojim podacima, kao što su pravo na ispravku, brisanje, prenos podataka kod drugog rukovaoca ili prekid obrade, koja mogu biti potpuno obesmišljena ako rukovanje podacima nije adekvatno uređeno zakonom, što je trenutno slučaj.
S obzirom na to da izrada i donošenje novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti traju već šest godina, a da je Vlada Srbije usvojila i uputila Narodnoj skupštini tekst zakona koji je veoma konfuzan i težak za tumačenje, Poverenik, stručna javnost pa i sama Evropska komisija, očekuje se da u finalni tekst zakona bude vraćena odredba da se prava građana mogu ograničiti samo zakonom – i da se građanima Srbije omogući najviši stepen zaštite prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti.
Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!