Želite radno okruženje poput onog u Nordeusu? Potreban vam je Workplace Experience Manager!
Mislite da je radno okruženje za zaposlene važno, ali ne toliko? Razmislite ponovo, jer ako je suditi po pravcu u kom se tržište razvija, ovo može biti jedan od bitnijih faktora za privlačenje kadrova. Možda je zato vreme da zaposlite Workplace Experience Manager-a.
Da li ste u poslednjih nekoliko meseci skrolujući oglase za posao primetili radno mesto pod nazivom Workplace Experience Manager? Iako intuitivno možete da pretpostavite šta ono znači, niste u potpunosti sigurni šta profesionalac te vrste radi na dnevnom nivou, zar ne?
Ukratko – bavi se kreiranjem i daljim razvojem funkcionalnog i stimulativnog radnog okruženja, otkriva nam Ivana Paunović, arhitekta koji u Nordeusu na ovoj poziciji radi više od tri godine, a koji je zajedno sa svoji timom zadužen za novi poslovni ambijent u kom borave zaposleni ove kompanije. Zatim dodaje:
Pored toga, moj zadatak je i da promovišem i jaku organizacionu kulturu unutar tog prostora i na taj način posredno podržavam razvoj biznisa, a ova rola karakteristična je za kompanije sa ‘people first’ pristupom, a sam opis i obim posla, naravno, varira u zavisnosti od fokusa i veličine same firme.
O tome kako to izgleda u Nordeusu i kako druge kompanije to mogu da primene u svojim redovima, otkrivamo u intervjuu koji sledi.
Kako posao Workplace Experience Manager-a zapravo izgleda u praksi?
Recimo, kod nas u Nordeusu, ja vodim mali tim koji čine ljudi koj imaju iskustvo u razvoju dizajna i upravljanju prostorom, IT operacijama, “food & beverage” servisima, razvoju “wellbeing” koncepta i sličnim oblastima, a svi zajedno se trudimo da kreiramo jedinstveno iskustvo za naše kolege.
To znači da se kroz projektni rad bavimo razvojem našeg radnog prostora ‘po meri’ i u skladu sa našim brendom i kulturom, kreiranjem benefita koje pružamo zaposlenima u formi različitih “workplace” servisa i alata, sprovođenjem inicijativa koje povezuju naše ljude.
Pored toga, važan deo mog posla je i dizajn iskustva naših posetilaca (poslovnih partnera, gostiju, kandidata), a naša nova zgrada je odličan medij koji se može aktivirati na različite načine i uticati na to da se ove grupe ljudi osećaju posebno dok borave kod nas.

Kako ti se uopšte ukazala prilika za rad na ovoj poziciji?
Po profesiji sam arhitekta i Nordeusu sam se pridružila pre više od tri godine kako bih razvila novi koncept radnog prostora i vodila projekat nove poslovne zgrade, baš u trenutku kada su sazrele sve okolnosti za taj korak. U to vreme sam već imala lepo iskustvo na tom polju, pa mi je nova rola delovala kao sjajan iskorak i prilika za novo učenje, tim pre što sam već znala da je Nordeus zaista ‘retka zverka’ na tržištu po mnogo različitih kriterijuma.
Koje su veštine potrebne da bi neko bio dobar u tvom poslu?
Želja za konstantnim razvojem, isprobavanjem novih koncepata, izazivanjem ustoličenih stavova, kreativno razmišljanje i istraživanje. Pored toga, korisno je da WE menadžeri budu potkovani setom znanja i veština koji pomažu u svakodnevnom radu sa širokom mrežom internih i eksternih saradnika – veštinama pregovaranja, poznavanjem finansija, efektivnom komunikacijom.
Budući da je ovo poprilično nova oblast, trendovi se vrlo često menjaju. Kako održavaš korak sa aktuelnostima?
Jedno od dražih iskustava koja mi pomažu da ispratim novine u ovoj oblasti su kontakti i razgovori sa ljudima koji konstantno pokreću inovacije u ovoj oblasti, sa kojima delim istu strast i poslovnu filozofiju i koji rado dele svoje iskustvo. Među njima su kolege iz Google-a, Facebook-a, Twitter-a kao i gejming kompanija kao sto su King ili Supercell. Obilazak i boravak u nekim od njihovih kampusa, mogućnost da postavim hiljadu pitanja i zavirim u njihov svet, razgovor o stvarima koje su im iskustveno donele najbolje rezultate su za mene bili neprocenjivi.
Pored toga, postoje i brojne tematske “workplace” konferencije koje se održavaju u Evropi i šire, gde se može dobiti dobar uvid u aktuelna dešavanja i trendove. Na par njih sam učestvovala u poslednjih nekoliko godina i opšti utisak mi je varirao u zavisnosti od toga da li i u kojoj meri su mi teme koje su se obrađivale bile interesantne i primenjive. Zanimljive stvari se mogu čuti i na HR, UX, tech konferencijama gde svoje iskustvo i znanje dele ljudi koji su sličnog načina razmišljanja kao i mi.

Koji su najveći profesionalni izazovi? Kako ih prevazilaziš?
Moj tim čine ljudi koji pokreću i znaju kako da realizuju nove ideje, ali krajnji rezultat zavisi i od pouzdanosti i posvećenosti mreže spoljnih saradnika koji rade kao naše “produžene ruke”. Kad je sinergija dobra, razumemo se i sve teče, postižemo sjajan nivo kvaliteta, delimo iste poslovne vrednosti, tražimo rešenja koja odgovaraju obema stranama. Međutim, često se taj klik uopšte ne desi ili je potrebno više vremena da se uskladimo pa dolazi do raskoraka i nerazumevanja što, nažalost, utiče i na krajnji rezultat koji želimo da postignemo.
Zato pažljivo biramo saradnike i ulažemo vreme u izgradnju kvalitetnih odnosa sa njima, a u izuzetnim slučajevima idemo i korak dalje – izgradimo “side” biznis gde izaberemo ekipu saradnika i praktično sami sebi pružamo uslugu, kao u slučaju pripreme keteringa za naše ljude.
Isto tako, nekada je izazovno proceniti odnos uloženog novca i povratka investicije (ROI), bilo da je u pitanju ulaganje u novi prostor, softverski alat ili “wellbeing” aktivnost, jer se povrat zapravo meri povećanim nivoom zadovoljstva ili angažovanja ljudi ili optimizacijom vremena koje se troši na stvari koje su nam suštinski važne. Primera radi, ako dolazim na posao i ne provodim dodatno vreme u pronalasku parking mesta (jer ga već imam u zgradi) ili na pripremu ili nabavku doručka i ručka za taj dan (već znam da ću imati kvalitetan i raznovrstan izbor u kantini), to ulaganje već ima dodatnu vrednost i može biti opravdano, pa se u tim slučajevima takve odluke zdravorazumski donose.
Koje kompanije generalno imaju potrebu za ovom rolom?
Kompanije koje razumeju šta sve treba da radi u sinergiji da bi nastalo i razvijalo se stimulativno okruženje. Važno je imati nekog ko je prisutan, prati puls ljudi i nalazi nove načine da sve teče u pravom smeru. Ja bih to opisala kao interesantnu mešavinu primene raznovrsnog tehničkog znanja (arhitektura, dizajn enterijera, IT sistemi i alati, “facility” menadžment), Project Management-a i dizajna servisa i UX-a.
U poslednje vreme pojavilo se nekoliko otvorenih pozicija ovog tipa. Zašto se, po tvom mišljenju, to tek sada desilo i šta to znači za domaće tržište?
To su super vesti, signal da lokalno tržište sazreva u tom pravcu. Pored mogućnosti za razvoj karijere, i sam kvalitet okruženja u kome boravimo tokom radnog dana postaje diferencijator koji utiče na izbor poslodavca. Obrnuto, važan je i za privlačenje talenata na kompetitivnim tržištima, kakva postaje i naša tehnološka zajednica koja u ljude ulaže sve značajnija sredstva. Mene lično raduje što će vremenom sve više rasti broj ljudi koji će se specijalizovati i razvijati u ovoj oblasti, i volela bih da sa njima formiramo jaku lokalnu zajednicu kroz koju razmenjujemo znanja i iskustva i menjamo stvari na bolje.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!