Tri karte za Orbitu: Šta nam donosi trka bogatih za svemir?

Tri karte za Orbitu: Šta nam donosi trka bogatih za svemir?

Izgleda da je na Zemlji postalo dosadno, pa milijarderi i vlasnici gigantskih kompanija prave nove igračke i organizacije za jedno potpuno drugačije nadmetanje (čitajte: putovanje).

Dok je naša planeta, a i stanovništvo u njoj, i dalje u ludnici aktuelne pandemije za koju se gotovo svako od nas pita kada će se završiti i hoće li nas ostaviti na miru, 9.000 kilometara zapadno od Evrope dešavaju se neke potpuno drugačije stvari. Istina je da je i SAD duboko pogođena covid-19 pandemijom, ali to u prethodnih nedelju dana nije bila glavna vest, već početak trke bogatih pojedinaca za let u orbitu.

Džef Bezos, vlasnik Amazona i jedan od najbogatijih ljudi na planeti, kao i njegov suparnik Ričard Brenson, zahvaljujući svojim kompanijama Blue Origin i Virgin Galactic ove nedelje su ostvarili svoj san, ušavši u granice svemira – najavivši tako prve korake ka uspostavljanju komercijalnih letova za privatna lica u bestežinsko stanje, bar na 5 minuta.

Svemirski turizam

Uspeh koji su postigli pomenuti biznismeni nikako ne treba umanjiti, štaviše ovoj priči treba prići sa izuzetnim respektom, s obzirom na to da su za ostvarivanje ovog rezultata potrebne godine rada i odricanja. Za razliku od ogromnih svemirskih agencija i kompanija širom sveta, ovde je reč o običnim privatnim licima koji su uz pomoć tima inženjera razvili dovoljno sposobne letelice koje u vertikalnom letu mogu da dosegnu oko 100 kilometara, koliko je potrebno da bi se izašlo iz orbite naše Zemlje.

I pre nego što se osvrnemo na to zašto je ovakav jedan uspeh vredan divljenja, kao i koje su to negativne strane trke bogatih za svemir, hajde da se prisetimo šta se tačno desilo u prethodne dve nedelje kada je pomenuti dvojac u pitanju. Ivicu svemira prvi je prošle nedelje dostigao Ričard Brenson kada je njegova letelica VSS Unity dostigla željenu nadomorsku visinu od 50.000 metara, nakon čega je uz pomoć svojih raketnih motora došla do krajnjeg cilja – svemira.

Molimo vas da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli da vidite ovaj sadržaj

U ovom istorijskom i slobodno možemo reći prvom privatnom letu van Zemlje, sa Brensonom se nalazilo još petoro ljudi koji su imali priliku da osete i iskuse ovo jedinstveno iskustvo i dobro poznatno nebo zamene crnilom svemira, a svoje oduševljenje nakon povratka na Zemlju nije krio ni pomenuti milijarder. Za razliku do ovog leta, devet dana kasnije i Bezos je pokazao mogućnosti svog Blue Origina, odletevši na veću visinu od svog suparnika (za oko 20 kilometara).

U poređenju sa vlasnikom Virgin Galactic-a, Bezosov let ima određenu istorijsku vrednost ukoliko govorimo o budućim komercijalnim letovima na granicu svemira a samim tim i o stvaranju jednog potpuno novog oblika turizma. Pored brata Marka i bivše avijatičarke Voli Frank, sa Bezosom je putovao i prvi klijent koji je platio kartu za ovo putovanje – tinejdžer Oliver Dimen.

Naravno, letelice oba kompanije, pomenuti VSS Unity i New Shepard raketa Blue Origina uspešno su stigle na zemlju, svaka na sebi svojstven način projektivan od strane inženjera – pokazujući tako veliki napredak privatnih i samim tim manjih svemirskih programa – koji su namenjeni i koji će biti namenjeni za kraća putovanja ovog tipa. Svemirski turizam na pomolu?

Ima li nešto trulo u trulom bogatstvu?

Da li ovo znači da će u skorijem periodu rakete i kapsule masovno slati ljude na ivicu svemira? Pa i ne baš, ako mene pitate. Ovo će za sada, ali u narednih nekoliko godina biti igra i zanimacija za bogate. Čak će i neko ko je spreman da izdvoji stotine hiljada dolara moći tek ponekad da iskusi ovo iskustvo u nekom narednom periodu.

Do tada, na ove igračke treba zaboraviti i osvrnuti se na probleme koje imamo na zemlji, a imamo ih mnogo. I toga moraju da budu svesni i Bezos i Brenson, pre svega ovaj prvi, imajući u vidu da radnici u skladištima Amazona imaju male plate i često nisu zadovoljni uslovima rada. Upravo njihov rad i podizanje ove kompanije do astronomskih vrednosti, omogućili su pomenuta putovanja brzinom tri puta većom i od brzine zvuka.

Molimo vas da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli da vidite ovaj sadržaj

Ulaganje ogromnih para iz budžeta država za ispitivanje svemira svakako ima smisla, i za to služe velike kompanije poput NASA-e, Space X-a, ESA-e ali i onih iz Japana, Kine i Rusije. Nauka uz pomoć koje ćemo bolje razumeti kompleksnost svemira je sjajna stvar i nadam se da će samo još više da napreduje. Sa druge strane, nadmetanje bogatih, osim što pokazuje mogućnosti inženjerstva čak i malih timova, zaista ne donosi nikakav beneft.

Ali, nije to ništa čudno. Sve je ovo, kako god okrenuli priču, borba za prestižom, profitom i pokazivanjem moći – a sve u skladu sa bogatstvom. Neko to pokazuje avionima, kolima, nekretninama, a neko letom na granicu svemira. Realni problemi u životu se zaborave, pa čak i ako imate odgovornost sa stotinama hiljada zaposlenih.

Do nekog sledećeg svemirskog leta, ili druge atrakcije milijardera, a posebno naših protagonista u ovom tekstu, hajde za početak da vidimo kako ćemo kao civilizacija da pobedimo pandemiju, pa onda ostale probleme koji svakog dana negativno utiču na sve nas. Neka neko drugi kroz prozore VSS Unity-ja i The Shepard-a pogleda na Zemlju iz svemira u nekoj od godina kada će se na njenoj površini živeti mirnije i bezbrižnije. Videćemo već…


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Izveštaj

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.