Izraelski Demostack olakšava demo web aplikacija - nakon $34 miliona investicije širi se kancelarija u Novom Sadu

Izraelski Demostack olakšava demo web aplikacija – nakon $34 miliona investicije širi se kancelarija u Novom Sadu

Pre osam meseci izraelski Demostack otvorio je kancelariju u Novom Sadu. Nakon poslednje runde investiranja kompanija je odlučila da proširi svoj lokalni tim, a nas je zanimalo kakve to prilike nude zaposlenima za profesionalni razvoj, kao i kakvi su im dugoročni planovi kada je Srbija u pitanju.

Izveštavajući o domaćoj IT zajednici, primetno je da su se stvari promenile u proteklih nekoliko godina – prvenstveno kada govorimo o broju product firmi koje su pokrenule svoja razvojna odeljenja na ovim prostorima. Preko noći, doliveno je ulje na product vs. outsource diskusiju, a među dobitnicima našli su se programeri i drugi profesionalci pred kojima je sada više prilika za rad i profesionalni razvoj.

Jedna od takvih product kompanija je i izraelski Demostack koji je u Novom Sadu pre godinu dana otvorio kancelariju, a koji trenutno zapošljava tim od oko deset ljudi. Kako Netokracija saznaje, inicijativa za lokalno prisustvo došla je od strane samog CTO-a, Arona Hakima, ali i od jednog od prvih zaposlenih. Kompanija je nedavno objavila Series B rundu finansiranja u kojoj je prikupljeno 34 miliona dolara što nagoveštava i rast operacija u Srbiji.

Ivan Dimitrov danas radi kao Team Lead za Demostack, a u nedavnom razgovoru za Netokraciju on je otkrio čime se ova kompanija bavi i kakav to proizvod kreiraju, kao i kakvu ulogu ima lokalna kancelarija kada je u pitanju development, ali i koji su planovi za širenje novosadskog tima.

Ivane, za početak, šta nam možeš reći o kompaniji Demostack? Šta je vaš proizvod, koji problem rešavate?

Ivan: Demostack je osnovan pre oko dve godine u Tel Avivu. Mi smo startap koji globalno zapošljava oko 100 ljudi, Marketing i Sales tim nam je pretežno u Sjedinjenim Američkim Državama (broji negde oko 30 do 40 ljudi), dok se glavni razvojni centar nalazi u Tel Avivu. Tamo se ujedno nalazi i naš Product tim. Poslednjih 8 meseci razvijamo i naš R&D centar u Novom Sadu.

Demostack razvija demo platformu koja za cilj ima da reši probleme demonstriranja softvera. Ljudi u IT industriji su i te kako svesni problema demo-a, jer se dešavalo bezbroj puta da predstavljamo neki novi deo softvera na kojem smo radili i da baš u tom momentu nešto krene po zlu – kliknemo pogrešan link, kolega pusti novu verziju, nestane interneta i tome slično.

Tada nastupaju oni neprijatni momenti kada svi ćutimo i nadamo se da će možda magično da proradi ako probamo istu stvar drugi put. Stvar je još gora ako se ovakve situacije dese na sastanku prodavca, kada je prvi utisak o nekom softveru da ne može ni demo da prođe bez problema teško da će doći do bilo kakve saradnje ili kupovine. Demostack nudi proizvod sa kojim kompletan proces stvaranja demo verzija aplikacija postaje lakši, a prezentovanje demo-a pouzdanije.

Kada si se priključio kompaniji? Šta te je privuklo da postaneš deo tima?

Ivan: Uvek sam se hvatao za glavu kad bih čuo da treba da pravimo “demo okruženje” za bilo koji projekat na kom sam radio – to mi je uvek zvučalo kao dupli posao i nešto što samo oduzima vreme od unapređivanja pravog proizvoda. Kad sam se upoznao sa osnivačima Demostack-a i čuo da neko želi da reši ovaj problem, zapitao sam se kako je moguće da se niko ovog ranije nije setio. Priključio sam se kao jedan od prvih developera u kompaniji i radio na prvoj verziji alata za pravljenje demo-a. Nakon prvih 7-8 meseci, saradnja je išla u dobrom smeru i počeli smo da pričamo o proširenju tima i kreiranju R&D centra u Srbiji.

Aaron Hakim, Jonathan Friedman i Gilad Avidan osnovali su Demostack 2020. godine.

Kada ste i kako došli do odluke da otvorite kancelariju u Novom Sadu?

Ivan: Nekoliko stvari je dovelo do otvaranja kancelarije u Srbiji. U tim početnim mesecima sam upoznao osnivače izuzetno dobro i shvatio da im mogu pomoći u širenju vizije – pre svega jer su vodili kompaniju na jedinstven način, potpuno transparentno i sa brigom o ljudima. Pored toga, Srbija je postala donekle poznata po talentu u IT industriji i nije bilo potrebno previše ubeđivanja da bi se uvidelo da je to pravi potez. U Novom Sadu nas je trenutno desetak i može se reći da nas ima u svakom (softverskom) delu proizvoda – od DevOps-a preko Frontend-a i Backend-a do desktop aplikacije.

Kakva je uloga novosadskog tima za Demostack?

Ivan: Posebno smo ponosni na deo tima koji je fokusiran na Frontend projekat koji se radi u Novom Sadu. Ponosni smo jer je taj projekat napisan od nule – upravo ovde. Prvo je počeo kao proof-of-concept, a nakon toga se osnivačima svidelo šta smo napravili, te je doneta odluka da pojačamo tim i uključimo projekat u glavnu aplikaciju.

Nakon šest meseci razvoja, projekat je pušten na produkciju i trenutno imamo prve klijente koji ga koriste. Neverovatno je čuti inicijalne utiske koji pristižu od korisnika i setiti se prvih koraka tog projekta. Demostack je startap i negujemo taj duh u svakom smislu te reči, što znači da su nam najbitnije valute inicijativa i ownership – imamo dosta primera u firmi gde su pojedinci doveli do pokretanja novih projekata koji su nam pomogli u poboljšavanju celokupnog proizvoda i to je ono što želimo da očuvamo.

Kako je organizovan inženjerski tim? Koje alate i tehnologije koristite, po čemu se vaš tech stack ističe?

Ivan: Inženjerski tim organizovan je u duhu startapa. To znači da praktikujemo minimalnu hijerarhiju, ali naravno da postoje timovi i njihovi lideri. Trenutno imamo 3 Frontend tima koji najviše rade sa React.js. Što se tiče Backend-a, tu imamo 2 tima koji su orijentisani ka Python-u i korišćenju frejmvorka kao što su FastApi i Flask. Desktop aplikacija je pisana u Electron.js koji i dalje važi za veoma nov alat. Mislim da taj projekat može biti veoma zanimljiv ljudima koji traže nove izazove u Javascript / Fullstack domenu.

Novosadski ogranak nedavno je posetio HQ kompanije u Tel Avivu – gradu koji je poslednjih godina postao prepoznatljiv i kao jedan od globalnih startap centara.

Kakav je funding kompanije? Nedavno ste zatvorili novih 34 miliona dolara u Series B investiciji, da li to znači da aktivno zapošljavate?

Ivan: U aprilu smo završili B rundu finansiranja i trenutno aktivno radimo na proširenju tima u Srbiji. Napomenuo bih da pored finansiranja imamo i aktivne B2B klijente, tako da ne živimo samo od investicija. Plan za kraj godine je da zaposlimo oko 20 ljudi u Novom Sadu – ono što želim da napomenem je da ne tražimo samo programere, nego da je u planu da tražimo ljudi i za Product pozicije. Pored Software Engineer rola trenutno imamo otvorene i QA pozicije. Pokušavamo da prirodno širimo R&D centar ovde, pa je prirodno da će doći i do diverzifikacije pozicija.

Koliko pažnje pridajete profesionalnom razvoju zaposlenih? Da li zaposleni u Srbiji imaju iste prilike kao zaposleni i na drugim lokacijama?

Ivan: Nema nikakve razlike da li ste u Novom Sadu ili u Tel Avivu u smislu razvoja karijere. I dalje smo mlad startap i imamo puno novih projekata koji dolaze i prilika za razvoj pozicija na trenutnim projektima u više smerova. R&D tim u Tel Avivu je dosta veći (oko pedesetak ljudi) pa je prirodno da trenutno ima više Team Lead pozicija tamo, ali upravo smo u potrazi za Frontend Team Lead-om i u Novom Sadu i to nam predstavlja jako bitan korak u razvoju tima ovde.

Kakve druge benefite kompanija nudi svojim zaposlenima?

Ivan: Pored već standardnih benefita u IT industriji (privatnog zdravstvenog, nove Apple opreme, kurseva za edukaciju i drugih stvari), volimo da spomenemo i puteve u Tel Aviv. U maju smo kolektivno otputovali u Izrael da bismo bliže sarađivali sa kolegama, naravno svako se vratio sa nekim svojim utiskom, ali neki opšti utisak jeste da smo vrlo sličnog mentaliteta. Tel Aviv je jedan od centara startap sveta i srpski IT može dosta da nauči od izraelskog. Što se tiče samog grada najviše bih ga uporedio sa San Franciskom zbog celokupne opuštenosti, a sa Los Anđelesom zbog klime i prepoznatljivih palmi.

Kakva je kultura kompanije? Kako uspevate da negujete startap duh u organizaciji koja broji preko 100 zaposlenih?

Ivan: Ako bih morao da opišem atmosferu firme u jednoj reči ta reč bi bila – opuštena. Mislim da ćemo pokušavati da održimo startap kulturu što je duže moguće, ne želimo previše procedura, formalnosti, odobrenja. Atmosfera je takva da se svako od inženjera može osećati slobodno, da se javi CTO-u i popriča o bilo kojoj ideji ili problemu koju ima. Kod zapošljavanja ljudi, pored znanja koje jeste bitno – ali ne uvek presudno, tražimo nekoga ko pre svega voli to što radi. Volimo da radimo sa ljudima kod kojih se vidi jasna želja za učenjem i konstantnim napredovanjem.

Kakvi su dalji planovi za Demostack u Srbiji?

Ivan: U duhu odgovora na prethodno pitanje, odgovor prepuštam našem CTO-u:

Srpski tim je bio ključan za naš razvojni put i ​​željni smo da nastavimo tim pravcem. Prepoznajemo kvalitet i veštine lokalnog talent pool-a, te zaista uživamo u radu sa srpskim kolegama. Jedan od naših kratkoročnih ciljeva jeste da pronađemo novi poslovni prostor u Novom Sadu – prostor koji će moći u potpunosti da prenese našu kulturu i naš duh. Što se dugoročnih planova tiče, fokusirani smo na razvijanje tima u Srbiji s akcentom na poveravanju ownership-a nad našim proizvodom i strategijom.


Ovaj tekst urađen je u saradnji sa kompanijom Demostack. Više informacija o otvorenim pozicijama pronađite na zvaničnom sajtu u sekciji karijere.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.