Zatekla vas je koverta i u prvi mah ne verujete šta čitate. Bez panike, uz sporazumno priznanje krivice ne plaćate nikakvu kaznu.
U proteklih nekoliko meseci na adresu naše redakcije stigla su pitanja čitalaca u vezi Predloga za zaključenje sporazuma o priznanju prekršaja koji potpisuje Narodna Banka Srbije, a povodom prekršajnih postupaka koji su pokrenuti protiv fizičkih lica koja su u proteklih nekoliko godina vršila kupovinu kredita za korišćenje CarGo aplikacije putem servisa PayPal.
Na osnovu podataka do kojih je došao NBS tj. Sektor za devizne poslove i kreditne odnose sa inostranstvom, uočeno je da su fizička lica izvršene usluge prevoza u Republici Srbiji plaćali u devizama, suprotno članu 34. stav 1. Zakona o deviznom poslovanju. Drugim rečima, kada ste putem PayPala vršili dopunu kredita za vožnju, prekršili ste zakon jer ste transakciju izvršili u devizama sa domaćom kompanijom CarGo Technologies doo.
Mnogo je pitanja koja se vezuju za novonastalu situaciju, pa ćemo u ovom tekstu probati da odgovorimo na neka od njih. Ukoliko vas zanima kako izgleda gorepomenuti predlog i šta zapravo stiže ljudima na adresu, kliknite OVDE kako biste pregledali skenirani dokument.
Priznajte krivicu i ne plaćate kaznu
Iako su rešenjem koje se ovih dana šalje na adrese korisnika koji su načinili prekršaj predviđene kazne od 5.000 do 150.000 dinara, bitno je napomenuti da je čitav slučaj blagonaklon prema korisnicima jer se uz opomenu šalje i Sporazum o priznanju krivice koji je dovoljno potpisati kako bi se izbegla novčana kazna.
Narodna Banka Srbije u ovom je slučaju zauzela, prema našem mišljenju, ispravan i fer stav jer je mali broj korisnika znao da je u prekršaju. Uostalom, to i sama NBS navodi u rešenju koje šalje građanima Srbije.
Olakšavajuća okolnost, pretpostavljamo, jeste i to što 2016. godine tržište e-novca nije bilo toliko razvijeno kao što je danas, stoga nikako ne bi bilo fer kazniti ljude za iznose koji isto tako nisu bili veliki.
Ako nema kazne, zašto se NBS uopšte bavi ovim slučajevima?
S druge strane, postavlja se pitanje ako nema naplate prekršaja, što se jedna državna institucija sada bavi ovim prekršajima? Ukoliko se držimo striktno zakona, prekršaj je i te kako učinjen, te je jedini logičan odgovor taj da NBS na ovaj način želi da opomene korisnike i skrene još jednom pažnju na činjenicu da plaćanje devizama pravnim licima (rezidentima) na teritoriji Srbije nije dozvoljeno.
Guberinić: Niko nije svesno išao u prekršaj
U nadi da rasvetlimo situaciju sa strane kompanije CarGo, osnivač i direktor Vuk Guberinić izjavio je za Netokraciju:
Svesni smo da državni organi vrše provere i drago nam je da je Narodna Banka Srbije zauzela stav da ne kažnjava korisnike iz Srbije, već ih samo opominje. Verujem da niko u tom trenutku nije išao svesno u prekršaj, već su svi išli u susret napretku, željni promena i inovacija. Kasnije su se otvorili domaći procesori plaćanja sa kojima smo krenuli da sarađujemo, a drago nam je da vidimo da je digitalizacija u proteklim godinama na vrhu prioriteta kako Vlade, tako i Republike Srbije.
Guberinić je zaključio da kompanija CarGo tad, kao ni sad, nije mogla da bude upućena u to ko je od korisnika rezident Srbije ili bilo koje druge zemlje, te da ova ride sharing aplikacija nije jedina koju su ljudi plaćali preko servisa PayPal koji je pre 5 godina bio jedan od najzastupljenijh procesora plaćanja u Srbiji.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!