Apple Music stigao u Srbiju - ispitujemo po čemu se razlikuje od drugih servis

Apple Music stigao u Srbiju – ispitujemo po čemu se razlikuje od drugih servisa

Korisnici u Srbiji od juče u ponudi imaju još jedan 'streaming' servis za slušanje muzike - Apple Music. Koje novine on donosi i po čemu se razlikuje od sličnih servisa koji su od ranije dostupni u našoj zemlji?

Kompanija Apple je juče obradovala sve korisnike u Srbiji, pa je tako pored zvanične srpske App Store prodavnice od juče dostupan i servis Apple Music. Reč je o klasičnoj muzičkoj streaming platformi koja ima biblioteku od preko 60 miliona pesama, što ga stavlja u sam vrh ponude među konkurentima.

Prema istraživanju iz 2019. godine, a koje se tiče ukupnog broja korisnika streaming muzičkih servisa, Apple Music se našao na drugom mestu sa preko 60 miliona ljudi koji ga koriste, odmah ispod neprikosnovenog servisa Spotify koji u svojoj bazi ima čak 271 milion korisnika.

Ukoliko gledamo sa regionalnog stanovišta, Deezer je jedan od najpopularnijih servisa za slušanje muzike, a prema pomenutom istraživanju on beleži ukupno svega 14 miliona ljudi, što pokazuje da mu je globalna popularnost daleko slabija od navedenih konkurenata. Međutim, Deezer ima veliki broj korisnika u Srbiji, pa smo se dotakli pojedinih razlika u odnosu na Apple Music koji sada naši sugrađani bez problema mogu da koriste.

Kvalitet reprodukcije na strani Deezera, ali i Apple ima svoje adute

U spisak muzičkih streaming servisa koji se mogu koristiti u Srbiji možemo dodati i Apple Music i sada, kada na domaćem tržištu imamo dva važna igrača u pomenutom segmentu, red je i da pomenemo pojedine razlike.

Počnimo prvo od pretplata. Korišćenje Deezera koštaće vas oko 800 dinara na mesečnom nivou (možete se pretplatiti i preko operatera), a za taj novac imaćete na raspolaganju preko 53 miliona numera u reprodukciji od 320 kbps, a uz to Deezer nudi i Hi-Fi plan (za još bolji kvalitet zvuka) koji se plaća dodatno. Sa druge strane, Apple Music ima bogatiju biblioteku, nudeći korisnicima preko 60 miliona pesama (lep izbor domaćih i regionalnih izvođača), ali uz nešto slabiji streaming od 256 kbps.

Kada već pravimo poređenje ova dva servisa, bitno je napomenuti i da Apple upotrebljava svoj codec sistem, koji je zaslužan za uštedu memorije prilikom mobilnog prenosa podatka. Ipak, ukoliko muziku sa ovih servisa ne slušate putem zvučnika i sistema visoke snage, već putem običnih slušalica ili zvučnika na računaru – razliku gotovo i nećete primetiti.

Tri različite pretplate na raspolaganju korisnicima

Ipak, Apple Music će pored pesama korisnicima ponuditi i intervjue i radio emisije ali i nešto jednostavniji korisnički interfejs i fluidnost korišćenja za razliku od Deezera (na primeru iOS operativnog sistema).

Deezer, sa druge strane, ima i korisnu funkciju Flow koja na osnovu algoritma automatski reprodukuje i bira pesme na osnovu prethodno slušanih autora i to mu je prednost u odnosu na Apple Music, koji već od danas možete koristiti na iOS uređajima ili ga možete preuzeti sa Google Play prodavnice za Android operativni sistem.

Ovaj servis će u početku biti besplatan za sve korisnike prvih šest meseci, nakon čega možete izabrati tri vrste pretplate, od čega su dve na mesečnom nivou – Family (7,99 evra) i Individual (4,99 evra). Razlika je u pristupu više ljudi servisu kroz Family paket uz mogućnost kreiranja ličnih naloga za svakog člana porodice. Na raspolaganju je i godišnja pretplata od 49 evra.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Novost

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Novost

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.