5G mreža nas neće štetno 'ozračiti', ali širenje dezinformacija i lažnih vesti hoće

5G mreža nas neće štetno ‘ozračiti’, ali širenje dezinformacija i lažnih vesti sigurno hoće

Fizička pojava kao što je štetno zračenje ne mora nužno uvek da dođe iz nuklearnog reaktora, sunca ili radona, već se javlja u različitim oblicima - u čemu bi, prema pisanju pojedinih medija, svoju ulogu mogla da odigra i 5G mreža.

Velika briga oko zračenja mobilnih telefona, laptop računara i baterija uvek je postojala u narodu, te bi se na nove mrežne i mobilne tehnologije gotovo uvek gledalo sa određenom dozom predostrožnosti. Jer, ljudi su skloni prepričavanju polovičnih informacija što u najvećem broju slučajeva predstavlja plodan teren za kreiranje neistina koje se šire brzinom svetlosti.

Iako ne postoje konkretni dokazi od strane naučne zajednice, mnogi domaći i inostrani mediji pisali su o štetnom uticaju 5G infrastrukture, pre svega o štetnim zracima koje ova tehnologija emituje i koji, prema njihovim navodima, mogu biti štetni po zdravlje ljudi. Ova tema u prvi plan izbila je zbog ideje da radio-talasi i enkodirani signali između antena, pored velikog broja podataka, emituju i štetna zračenja.

Međutim, Srbija nije jedina zemlja u kojoj se lažne i neutemeljene vesti ovog tipa pojavljuju. To je sada postalo globalno pitanje.

S druge strane, gotovo je sigurno da je 5G budućnost koja će evolucijom mobilnog prenosa podataka značajno uticati i na razvoj našeg društva i privrede, povezujući uređaje, gradove, institucije i na kraju same korisnika – znatno brže nego što je to bio slučaj do sada.

Ovo pokazuje i podatak da je peta generacija sistema prenosa mobilnih podataka dostupna u 64 zemlje sveta – iako parcijalno, uglavnom u delimičnim oblastima. Predviđa se da će do 2024. godine ovu tehnologiju koristiti čak 1,9 milijardi korisnika širom sveta.

Bez utemeljenih dokaza ne možemo da diskutujemo, ali nam odlično ide dizanje panike

Osvrnimo se za trenutak na tehnički deo priče. 5G mreža koristi gotovo identični sistem enkodiranja signala između antena – kao što je to slučaj sa sadašnjom LTE tehnologijom koja je u Srbiji dostupna još od 2015. godine. Domaći sajt Fakenews.rs uradio je fantastičnu analizu upravo ovog problema i objasnio da zabrinutost pojedinog broja lekara i naučnika leži u mogućnost izloženosti radio-talasima visoke frekvencije koje su iznad propisanog infracrvenog spektra.

Međutim, konkretnih dokaza da su ti zraci štetni po zdravlje ljudi nema.

Kada već govorimo o frekvencijama, zanimljivo je poređenje sajta Fakenews.rs koje kaže da je opseg 5G mreže koji se kreće od 24 do 90GHz ekvivalentan jednom radaru ili aerodromskom skeneru.

Jonizirajući zraci su oni koji razbijaju hemijske veze i mogu da budu štetni za ljudske ćelije. Ovi talasi imaju nisku učestalost i frekvenciju, a samim tim i snagu. FakeNews.rs

Gotovo sve tvrdnje o štetnosti 5G signala za sada su i dalje neutemeljene i nisu dokazane od strane stručne zajednice. Jedan od glavnih razloga za to leži i u činjenici da barem za sada nema konkretnih podataka koliko se vremena provelo u ispitivanju uticaja 5G mreže – ako su takva ispitivanja i bila sprovedena. To naravno ne znači da se uticaj ove tehnologije ne može osporavati, ali je bitno razdvojiti naučne tvrdnje od onih koje se tiču nestručnih pojedinaca koji bi radije širili paniku od podataka.

5G odložen u Belgiji i Švajcarskoj?

Širenje dezinformacija od strane građana možda i najviše utiče na poslovne odluke operatera i dalje poteze koji se tiču ulaganja sredstava u razvoj infrastrukture – što nova generacija mreže itekako podrazumeva.

I dok sa sa jedne strane čitava planeta divi mogućnostima koje ova tehnologija može da pruži i bolje poveže svet koji danas poznajemo, sa druge strane pojedine zemlje kao što su Belgija i Švajcarska odlučile su da odlože testiranje 5G baznih stanica dok u potpunosti ne bude upostavljen egzaktan sistem za merenje emitovanja zračenja.

Posledica širenja panike ili oni znaju nešto što mi ne znamo? Ostavićemo vama da sami procenite.

Za sada, priča o 5G prenosu podataka i njegovog uticaja na zdravlje ljudi nalazi se u poprilično nezavidnoj poziciji – s jedne strane imamo osporavanje tehnologije od malog broja ljudi, ali čija se poruka poprilično brzo širi. S druge strane su operateri koji pokušavaju da čitavu priču potkrepe konkretnim činjenicama, međutim pitanje je koliko u tome i uspevaju.

Nemojte me pogrešno shvatiti, niko ne osporava to da naše zdravlje mora biti apsolutan prioritet. Nijedan projekat nije vredan toga, ali ne možemo dozvoliti da nam neosnovani strahovi stoje na putu civilizacijskog napretka. Zamislite koliko novih tehnologija nikada ne bismo imali, samo da smo prvenstveno imali sumnje o istoj. Verujem da bismo i dalje verovali da je Zemlja zapravo samo ravna ploča.

Uostalom, zar bi velike telekom kompanije zaista ulagale milijarde dolaze u novu mrežu da je njen uticaj štetan i da ih implementacijom takve tehnologije čekaju astronomske kazne? Ja iskreno ne verujem da bi.

Upravo iz tog razloga čvrsto verujem da je 5G mreža koja se trenutno testira na određenim delovima Beograda nešto što nas očekuje za godinu-dve dana. Za kraj, ta ista tehnologija o kojoj se toliko priča, nije ništa više ili manje različita (osim brzina i stabilnosti) od bilo kog mrežnog i mobilnog LTE uređaja koje koristimo svaki dan po nekoliko sati, već godinama. Kraj kojih spavamo, kraj kojih provodimo po nekoliko sati dnevno na poslu.

Kad bolje razmislim, pa to sedenje je štetnije od svega gore navedenog…

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.