Digitalne transakcije postaju sigurnije zahvaljujući biometrici i AI

Digitalne transakcije postaju sigurnije zahvaljujući biometrici i veštačkoj inteligenciji

Prva uobičajena pomisao skoro svih tradicionalista i konzervativaca kada je reč o plaćanju i kupovini online? To nije pouzdano! S druge strane, ni oni ne mogu da negiraju činjenicu da je napredak tehnologije sve izraženiji i da igra sve veću ulogu u našoj svakodnevnici.

Međutim, šta se zaista dešava sa sigurnošću? Kako da znamo da napredne metode finansijskih transakcija rade u našu korist i da ne mogu biti laka meta sajber napadača? Odgovor na ovo pitanje potražili smo od kompanije Mastercard, čiji su nas predstavnici informisali o novim tehnološkim merama čiji je zadatak da garantuju bezbednost naših online transakcija.

Kako kažu iz Mastercarda, sve veća umreženost dovela je do toga da smo (uprkos svim postojećim merama zaštite) ranjiviji nego ikad. Stoga je za iskusnog hakera danas relativno lako da stekne protivpravnu korist, utaji, proneveri ili prisvoji tuđi novac. Jednostavno, polje finansijske bezbednosti se u toj meri proširilo da biti bezbedan više ne podrazumeva samo sakriti PIN od očiju drugih:

Online plaćanja donela su ne samo nova pravila, već kompletnu novu igru za sve učesnike u tom procesu – kako za one između kojih se transakcija vrši, tako i za one čije namere nisu legalne. Fizički i virtuelno izgovorene reči danas više nisu udeljene, te je iskusnim sajber-kriminalcima veoma lako da dođu do vaših podataka, čak i ako su stotinama hiljada kilometara udaljeni.

Kako baze podataka koje postoje o velikom broju korisnika Interneta svakim danom sve više rastu, one se neretko zloupotrebljavaju i njima se trguje – stoga je jasno da je briga broj jedan svih onih koji su se do sada odupirali e-bankingu i plaćanju putem pametnih telefona upravo bezbednost. To potvrđuje i izveštaj Evropske komisije o sajber kriminalu iz 2016. godine, koji je pokazao da čak 42% građana Evropske unije koji koriste Internet smatra da online kupovina nije bezbedna.

Pa ipak, kao i za većinu stvari u životu, u pitanju je paradoks – digitalni način plaćanja, uprkos svemu, ostaje jedna od najbezbednijih metoda za obavljanje kupovine, kažu iz Mastercarda.

Ko štiti naš novac?

Ukoliko zastanemo i sagledamo kompletno polje novčanih transakcija koje se odvijaju digitalnim kanalima, zatičemo sledeću situaciju: sajber-kriminal postaje sve napredniji, ali to ne znači da odgovor finansijskih stručnjaka izostaje:

Industrija postaje sve pametnija, a njihovi budžeti se danas mere milijardama dolara. To dovodi do toga da se naš novac štiti uz pomoć različitih biometrijskih metoda, veštačke inteligencije i metoda predikcije koje postaju sastavni deo novih tehnologija.

Postojanje modernih alata, poput Decision Intelligence koji koristi Al tehnologiju, omogućavaju korisnicima miran san jer će sve ono što odstupa od njihovih uobičajenih kupovnih navika tretirati kao potencijalnu prevaru. Ovaj alat, u kombinaciji sa Early Detection sistemom, obaveštava korisnika kada se njegov račun ili kartica nalaze u povećanom riziku od prevare:

Pored toga, Mastercard se udružio i sa kompanijama poput NuData i radi na različitim rešenjima ne bi li na osnovu ponašanja korisnika u realnom vremenu proverio njegovu autentičnost, što bot tehnologiji i kriminalcima značajno otežava da oponašaju pravu osobu.

A ako vam kažemo da se za neka od testiranja koja se sprovode u Mastercard DigiSec laboratoriji za imitiranje potencijalnih napadača koriste X zraci (koji se uglavnom primenjuju u medicinskim istraživanjima) i laseri dovoljno dobri za astronomska istraživanja, shvatićete da online sigurnost nije nešto što se prepušta slučaju. Stoga, savet svima koji i dalje sumnjaju u domete digitalnih plaćanja, jeste da što pre prigrle budućnost – inače će ih ona doslovno progutati.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Startapi i poslovanje

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.