Deset meseci od početka pandemije utisci u vezi sa radom od kuće su se slegli i naša anketa pokazala je sledeće: najveći broj učesnika (42,2%) uživa u 'remote' radu, a 27% njih željno iščekuje povratak u kancelariju. Koje su glavne prednosti i mane rade od kuće pročitajte u nastavku teksta.
Navršava se prva kalendarska godina otkako nam je koronavirus promenio način života, poslovanja a nekome i finansije kojima raspolaže, i zbog toga smo odlučili da uradimo presek dosadašnjih iskustava u vezi sa novim načinom rada za celu digitalnu industriju – radom od kuće.
Interesovalo nas je kako su se kolege iz industrije koje su prešle na remote režim adaptirale na isti, kako on utiče na njihovo psihološko stanje, sa kojim tehničkim izazovima se suočavaju i, na kraju, da li im taj način rada odgovara ili ne.
Kao i uvek, u obzir uzimamo širu definiciju IT industrije i u nju uključujemo stručnjake koji se, osim razvoja softvera, u tehnološkoj industriji bave i prodajom i marketingom, HR-om i administracijom, vođenjem projekata, dizajnom i drugim poslovima. U anketi je učestvovalo oko 500 ljudi iz industrije, a rezultate do kojih smo došli predstavljamo vam u tekstu koji sledi.
O učesnicima u anketi
Najveći broj anketiranih bavi se prodajom i marketingom (27,7%), a neznatno manji broj (26,9) programiranjem. Pored toga, u anketi su učestvovale i kolege koje se bave Project Management-om (9,9%), HR-om i administracijom (5,9%), dizajnom (3,7%) i ostalim oblastima u IT-ju.

Apsolutno većina anketiranih (91,6%) je stalno zaposlena, a tek neznatni deo zaposlen je po projektu (4,7%) ili se svrstava u frilensere (3,7%). Međutim, od ukupnog broja ispitanika 44,4% uopšte nije imalo opciju rada od kuće, a 25,4% opciju remote rada mogao je da koristi kad god poželi. Ostatak ispitanika po ovom pitanju nalazi se na sredini: 13,8% ovu opciju koristilo je nekoliko puta mesečno, 9,1% jednom nedeljno, a 7,2% nekoliko puta nedeljno.
Najveći broj anketiranih na rad od kuće troši više od 8 sati
Najveći broj učesnika (preko polovine) od kuće radi od početka pandemije u Srbiji, a 25,7% preko šest meseci, dok ostatak na ovaj način radi manje od pola godine.

Ipak, u jednom trenutku 46,9% ispitanika vratilo se u kancelariju na duže od nedelju dana, dok se druga polovina uopšte nije vraćala.
Pored toga, nas je zanimalo i koliko vremena troše na radne zadatke kada rade od kuće i njihovi odgovori pokazali su sledeće: najveći broj njih radi više od osam sati (38,1%), zatim slede kolege koje na radne zadatke utroše između šest i osam sati (33,1%), pa oni koji rade manje od šest sati (18,1%) i 10,6% oni koji rade tačno osam sati.
Usamljenost i nedostatak prostorije za rad kao najveći izazovi
Na pitanje šta im je najveći psihološki izazov u procesu remote rada, učesnici u anketi najčešće su navodili sledeće: usamljenost zbog smanjenog fizičkog kontakta sa kolegama (što je navelo najveći broj ispitanika), nedostatak koncentracije, nedostatak motivacije da obave sve zadatke, stres jer moraju više da se dokazuju, strah od gubitka posla (samo 2,5%), a najčešće su dodavali da su im izazovi u tom domenu i usklađivanje obaveza sa decom i nejasna linija između posla i privatnog života.
Što se tiče tehničkih izazova, anketiranima najviše smeta nedostatak odvojene prostorije za rad, a zatim i problem u komunikaciji sa kolegama zbog udaljenosti, otežana organizacija zbog privatnih obaveza, nedostatak delova potrebne opreme ili njihova neadekvatnost, a nekoliko ispitanika navelo je i da nema izazove tehničke prirode.

Ipak, najveći broj ispitanika (49,4%) kao najbolju pogodnost ovakvog načina rada navodi to što ne troši vreme na prevoz, to što može da se organizuje kako želi (30,6%) i to što više vremena provodi sa ukućanima (11,6%). Kako je ovo pitanje imalo opciju za dopisivanje odgovora, veliki broj ljudi naveo je i da uživa u svakoj navedenoj opciji, da mogu da se zdravije hrane, slobodnije organizuju obaveze, te da im konačno ne smeta kancelarijska buka.
Rad od kuće na nedeljnom nivou kao najbolja opcija
Za kraj, kada u obzir uzmemo i dobre i ne tako dobre aspekte rada od kuće, učesnike smo pitali i sledeće: kako bi ocenili svoje iskustvo rada od kuće?

Odgovori koje smo dobili su sledeći: 42,5% navelo je da im je od početka odgovarao ovakav način rada i da u njemu uživaju, 29,6% izjavilo je da im je u početku bilo izazovno ali da su se sada navikli, a 27,9% ocenjuje da im rad od kuće uopšte ne odgovara i da željno čekaju povratak u kancelariju.
Pa ipak, čak i oni kojima remote režim ne odgovara naveli su da bi, kada se pandemija stavi pod kontrolu, voleli da ponekad koriste tu opciju i to na sledeći način: na nedeljnom nivou 42,2%, na mesečnom nivou 13,8%, dok bi 34,1% želelo da nastavi da radi od kuće (ostatak jedva čeka povratak u kancelariju).
Ako niste učestvovali u anketi svoja zapažanja i iskustva podelite sa nama u komentarima.