Brendovi sve manje veruju X-u: Oglašavanje u padu, Mask jedan od krivaca

Brendovi sve manje veruju X-u: Oglašavanje u padu, Mask opet jedan od krivaca

Dolazak Elona Maska na mesto novog vlasnika Twittera, današnjeg X-a, donelo je velike promene za ovu mrežu. Jedna od njih tiče se i kontraverzi u vezi sadržaja na ovoj mreži, što je neke kompanije nateralo da povuku svoje oglase sa X-a.

Još od početka najave da Mask akvizira Twitter, ovu priču konstantno pratimo na Netokraciji. O tome koliko se ova mreža vremenom promenila i šta se sve zapravo dešavalo od same kupovine, čini se da bi mogla da se napiše manja knjiga ili posveti jedna potpuno nova rubrika na sajtu.

Sada nije ideja da se hronološki bavimo sledom događaja koju su usledili nakon kupovine Twittera (o čemu smo više puta pisali), ali jednostavno moramo da pomenemo novija dešavanja koja se tiču ove društvene mreže, posebno kada je reč o oglašavanju i prisustvu brendova na X-u.

Većina nas koji su aktivni na ovoj društvenoj mreži mogu da posvedoče šta se sve u proteklom periodu dešavalo Twitter-u. Mnogi korisnici su čak odlučili da ugase svoje profile i da ne budu više aktivni na ovoj mreži s obzirom na to koje su promene usledile kada je reč o konzumaciji i kreiranju sadržaja.

Najveće promene u vezi su sa kontraverznim stavovima Elona Maska kada je reč o sadržaju koji se objavljuje na ovoj mreži. Iako su prvo imali priču o slobodi govora, izbacivanju lažnih profila, uznemirujućeg sadržaja, izbacivanja govora mržnje i rasizma, čini se da stvari u realnosti nisu baš takve, koliko god se tim iza X-a trudio sa isfiltrira taj sadržaj.

Jednostavno, veoma je teško kontrolisati generisanje sadržaja na ovoj mreži i moderiranje istog s obzirom na to da je X i mesecima nakon akvizicije, manje-više isti kao nekada, kada je sve bilo u znaku plave ptice. Iako su najavljene ogromne promene u moderaciji sadržaja, one se nisu u potpunosti desile (bar ne na pravi način), što će se na kraju ispostaviti da je trn u oku mnogim velikim brendovima.

Govor mržnje i diskriminacija glavni problemi

Današnje velike i svetski poznate kompanije, ako govorimo o globalnom marketingu, ulažu velike resurse i pažnju na to da te reklame pošalju jasnu poruku publici ali da ni u kojem slučaju sa sobom ne nose kontraverzne poruke – niti da taj reklamni sadržaj bude objavljen na mestima gde se objavljuje sadržaj upitnih poruka i kvaliteta.

Još od kraja prošle i početkom ove godine, svedoci smo toga da je mnogo poznatnih brendova, tačnije preko 1.000 najaktivnijih oglašivača na X-u, odlučilo da povuče ili u potpunosti ugasi oglašavanje na ovoj društvenoj mreži. Među tim brendovima nalazili su se i Coca Cola, Jeep i Merck, a još ranije se upravni odbor tadašnjeg Twittera oglasio kada je reč o naglom padu prihoda od oglašavanja.

Na ovu odluku brendova, uglavnom je uticala nova politika novog vlasnika X-a, ali i masovna otpuštanja radnika što je samo dodatno pogoršalo imidž ove društvene mreže, utičući na to da se brendovi na neki način distanciraju od X-a. Sa druge strane, čini se da i nakon godinu dana posle svetski brendovi gube poverenje u X kao mesto gde njihovi oglasi mogu ostvariti željeni efekat.

Jedan od dokaza za to jeste i nedavna odluka IBM-a da stopira oglašavanje na pomenutoj mreži, što je novi udarac za X. Krivac u ovom slučaju je direktno Elon Mask koji je nastavio da podržava stavove desnice, povezujući se sa postovima koji promovišu antisemitizam i podstiču podršku “belom ponosu”.

Neprofitna organizacija Media Matters skrenula je pažnju na te izjave i istakla da su IBM, Apple, Comcast i druge kompanije sve imale oglase postavljene pored “pro-nacističkog” sadržaja (koji nije postavio Musk) na X-u. IBM je tom prilikom potvrdio za Financial Times:

Kompanija nema toleranciju na govor mržnje i diskriminaciju i da smo odmah suspendovali svako oglašavanje na X-u dok istražujemo ovu potpuno neprihvatljivu situaciju.

Sa druge strane, Mask je agresivno odgovorio na kritike prema njegovom X-u kada je reč o uređivanju antisemitskim sadržajem dok se reklamni sektor kompanije bori sa trenutnom krizom. Ipak, izvršna direktorka X-a Linda Iacarino rekla je da se većina najvećih oglašivača platforme vratila nakon što je odustala od oglašavanja na X-u zbog promena u moderiranju, ali je Media Matters ranije pokazao da brendovi troše mnogo manje nego što su to ranije radili.

Kako god da pogledamo, svako priča svoju priču. I dok iz X-a ponosno tvrde da ulažu maksimalne napore da se sadržaj na ovoj mreži moderira na najbolji mogući način, brendovi na globalu, posebno oni iz Evrope i SAD-a su izgubili poverenje u ovu društvenu mrežu i sa pravom se distancirali kada je reč o plasiranju oglasa.

Slična situacija može se preslikati i na region, jer činjenica je da brendovi ne žele nesigurnost i mesto za oglašavanje sopstvenog sadržaja među onim sadržajem koji je upitnog karaktera. Biće svakako zanimljivo ispratiti u narednom periodu kako će i na koji način da se razvija situacija sa oglašavanjem na X-u, da li su brendovi u potpunosti izgubili poverenje u ovu mrežu i da li će uopšte X biti sigurno mesto za brendove i oglašavanje njihovog sadržaja.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

IT-jevci se vraćaju u kancelarije, ali to ne važi za programere?!

Potpuno 'remote' rad ne nestaje sa domaćeg IT tržišta, ali više nije zastupljen kao prethodnih godina. Analiza oglasa za posao na sajtu HelloWorld pokazuje da je udeo oglasa koji nude rad na daljinu pao sa 40 odsto u 2024. i 2025. godini na 26 odsto u prvih osam meseci 2026.

Office Talks Podcast

AI nas košta više nego što mislimo?!

Da li je AGI zaista stigao ili smo ponovo svedoci jednog od najvećih tehnoloških hype ciklusa?

Analiza

Akt o digitalnim tržištima: kada popularnost platforme postane tržišna moć

Velike digitalne platforme ne povezuju samo kompanije i korisnike, one u značajnoj meri određuju i pravila pod kojima se oni susreću. Akt o digitalnim tržištima postavlja pitanje gde se završava prednost stečena kvalitetom usluge, a počinje moć da se utiče na izbor korisnika i mogućnosti konkurenata.

Propustili ste

Kultura 2.0

Moj prvi put u Silicijumskoj dolini: Autonomna vožnja i beskućnici pored Apple Parka

'If you’re going to San Francisco…' stih iz pesme Skota Mekenzija bio mi je u glavi dok sam na desetočasovnom letu preko Atlantika prvi put putovao u Kaliforniju. U jedan od svetskih centara IT industrije i novih tehnoloških trendova koje danas oblikuje veštačka inteligencija.

Novost

Poljska Audioteka akvizirala srpski startap Knjigapriča

Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige Knjigapriča. Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Novost

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.