Crowdsourcing: Kako se meri i testira kvalitet mobilnih mreža?

Crowdsourcing: Kako se meri i testira kvalitet mobilnih mreža?

Verovatno ste na radiju, televiziji ili na internetu čuli da telco kompanije hvale kvalitet svojih usluga, posebno kada govorimo o mreži i mobilnom prenosu podataka. Međutim, postavlja se pitanje - na koji način se mere ti podaci i koja je tu uloga korisnika?

Možda ste i pre bili upoznati sa terminom Crowdsourcing i upravo u ovoj reči se nalazi odgovor na naše prethodno pitanje. Međutim, ne možemo se samo tu zaustaviti, već moramo malo detaljnije objasniti ovaj termin. Naime, reč je o metodi prikupljanja podataka, rešavanja problema ili kreiranja sadržaja koji se oslanja na doprinos široke baze korisnika – mase (engl. crowd), najčešće putem digitalnih tehnologija.

Termin je prvi put upotrebio Jeff Howe 2006. godine, kombinujući reči crowd (mnoštvo) i outsourcing (izmeštanje posla). Iako je koncept stariji, od javnih konkursa do zajedničkog mapiranja u kriznim situacijama, moderna verzija crowdsourcinga dobila je zamah s razvojem interneta, pametnih telefona i aplikacija.

U telekomunikacijama i telco industriji crowdsourcing je postao posebno značajan poslednjih desetak godina, kako bi se stekao realističan uvid u performanse mobilnih mreža iz perspektive krajnjeg korisnika.

Kako crowdsourcing funkcioniše u testiranju mobilne mreže?

Crowdsourcing u ovom kontekstu podrazumeva automatsko prikupljanje tehničkih podataka o mreži sa velikog broja korisničkih uređaja, uz njihovu saglasnost. Najčešće se koristi kroz mobilne aplikacije koje pasivno (u pozadini) prate parametre mobilne mreže, kao što su: jačina signala, brzina prenosa podataka (download/upload), vreme odziva (latency), prekidi u pozivima, prebacivanje između ćelija/mreža (handover), dostupnost 4G/5G signala u određenom trenutku i lokaciji.

Podaci se zatim anonimizuju, agregiraju i šalju na centralne servere, gde se analiziraju kako bi se dobio sveobuhvatan uvid u stvarno korisničko iskustvo u različitim geografskim područjima i vremenskim uslovima. Međutim, postavlja se pitanje koliko ovaj napredni metod donosi benefita kompanijiama koje posluju na tržištu komunikacija?

Naime, crowdsourcing metodologija donosi niz prednosti mobilnim operaterima, regulatornim telima i trećim stranama, a samo neki od tih prednosi su sledeće:

  • Realni podaci iz stvarnog sveta – umesto oslanjanja samo na laboratorijska merenja ili simulacije, operateri dobijaju uvide iz realne upotrebe mreže i mobilnog interneta.
  • Šira pokrivenost – moguće je dobiti podatke sa lokacija koje nisu pokrivene standardnim mernim vozilima ili nekom drugom opremom za merenje.
  • Ušteda troškova – smanjuje se potreba za terenskim testiranjem, koje je skupo i vremenski zahtevno.
  • Praćenje konkurencije – mnoge platforme omogućavaju i poređenje sa konkurentskim mrežama – što daje širu sliku o kvalitetu operatera na određenom tržištu.
  • Brže otkrivanje problema – operateri mogu identifikovati i reagovati na lokalizovane probleme pre nego što ih korisnici masovno prijave.
“Crowdsourcing” je moderna metoda merenja kvaliteta mobilnih mreža, gde korisnici svakako imaju svoju važnu ulogu.

Uloga korisnika u ovoj metodologiji

Korisnici su ključni element u crowdsourcing pristupu. Njihovi mobilni uređaji postaju senzori koji neprekidno prikupljaju podatke. Učešće je najčešće pasivno i anonimno, ali korisnici imaju važnu ulogu jer omogućavaju upotrebu svojih podataka (obično kroz pristanak prilikom instalacije aplikacije), pomažu u kreiranju mapiranih podataka dostupnih celoj zajednici i mogu, u nekim slučajevima, aktivno da pokrenu testove ili prijave probleme.

Neke aplikacije stimulišu učešće korisnika putem gejmifikacije, nagrada ili uvida u lične statistike, čime se podiže nivo angažovanosti. Štaviše, kako tehnologija napreduje, očekuje se da će crowdsourcing igrati još značajniju ulogu u održavanju i optimizaciji mobilnih mreža.

Ovaj cilj će se posebno postići uvođenjem 5G i kasnije 6G mreža (koje zahtevaju složeniju analitiku i praćenje u realnom vremenu), zatim Edge computing rešenja (gde će podaci biti analizirani još bliže korisniku), AI/ML algoritama (za predikciju problema i automatsku optimizaciju performansi mreže), kao i IoT uređaja koji će dodatno proširiti izvor podataka o mrežnom okruženju.

Takođe, postoji trend ka većoj transparentnosti, gde korisnici dobijaju konkretne informacije o kvalitetu mreže i kako mogu doprineti njenom poboljšanju. Iako crowdsourcing ima brojne prednosti, postoji i niz izazova koji se moraju adresirati:

  • Privatnost i zaštita podataka – važno je jasno komunicirati koje podatke korisnika aplikacija prikuplja i zašto, posebno otkada je na snazi GDPR.
  • Reprezentativnost uzorka – korisnici aplikacija nisu ravnomerno raspoređeni po teritoriji, što može uticati na kvalitet zaključaka.
  • Pitanje energetske efikasnosti – aplikacije ne smeju previše opterećivati bateriju korisničkog uređaja.

Zato je transparentnost, uz upotrebu standarda i etički dizajniranih sistema, ključna za dugoročnu održivost ove metodologije. Nema sumnje da je crowdsourcing transformisao način na koji se meri kvalitet mobilnih mreža, kombinujući snagu kolektivnog korisničkog doprinosa i napredne analitičke alate. Ipak, njegova uloga u budućem razvoju mreža, posebno sa dolaskom 5G i 6G, biće još značajnija.

Yettelu priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Srbiji

Na najnovijim nezavisnim uporednim merenjima kvaliteta mreža koje sprovodi organizacija umlaut, Yettel je ponovo potvrdio kvalitet svojih usluga – i to duplo. Operator je deveti put osvojio priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Srbiji, kao i za najbolji kućni internet, drugi put zaredom.

Testiranje mobilne mreže je sprovedeno upravo analiziranom crowdsourcing metodologijom kojom se meri iskustvo u korišćenju usluga na više od 80 miliona uzoraka. U periodu od oktobra 2024. do marta 2025. godine, Yettel je ostvario najviše rezultate na merenju u ključnim kategorijama za obe oblasti – uključujući pokrivenost mobilnim internetom i stabilnost kućnog.

Štaviše, kompanija je produžila i strateško partnerstvo sa Gorskom službom spasavanja Srbije na naredne tri godine. Saradnja Yettela i GSS-a nije samo formalna – to je partnerstvo koje se gradi na terenu, u realnim situacijama, tamo gde brzina reakcije i dostupnost mreže mogu da budu presudni.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Propustili ste

Office Talks Podcast

Delili su jedan ChatGPT nalog, a onda napravili sopstveni AI startap!

Deljenje jednog ChatGPT naloga unutar tima, početak je priče o domaćem AI startapu Intrascope. O razvoju i poslovanju pomenutog startapa u novoj epizodi podkasta razgovarali smo sa Vladimirom Krstićem, osnivačem Intrascope-a.

Office Talks Podcast

Od servisa računara za 1.000 dinara do IT karijere u SAD

U novoj epizodi Office Talks podkasta ugostili smo Darka Mesaroša, Developer Advocate-a u AWS-u, sa kojim smo razgovarali o odlukama koje su obeležile njegov razvoj u IT industriji.

Startapi i poslovanje

Dren Bio osnivača iz Srbije prikupio $350 miliona za razvoj terapije protiv raka krvi!

Kompanija čiji je osnivač i direktor biohemičar Nenad Tomašević, obezbedila je 350 miliona dolara privatnog finansiranja. Kapital će pre svega usmeriti na razvoj i potencijalno dovođenje na tržište terapije za retke vrste raka krvi za koje trenutno ne postoje odobreni lekovi.

Gaming

Srbija ponovo ima veliku video igru za svetsko tržište – ‘Clive Barker’s Hellraiser: Revival’

Posle naslova 'Scorn' iz 2022. i 'Scars Above' iz 2023. godine, 'Clive Barker's Hellraiser: Revival' nastavlja niz ambicioznih PC i konzolnih igara koje nastaju u Srbiji za čitav svet. Timu Saber Serbia (ex-Mad Head Games) poveren je svet Klajva Barkera, horor univerzum sa četiri decenije istorije i obožavaocima koji dobro znaju šta od njega očekuju.

Analiza

Evo kada opšta veštačka inteligencija može biti opasna

Da li je AGI već stigao? Incidenti sa OpenAI i Anthropic agentima pokazuju zašto sve moćniji AI modeli otvaraju ozbiljna pitanja bezbednosti i kontrole.

Office Talks Podcast

Kako se gradi B2B SaaS koji privuče investiciju od $16,5 miliona

U novoj epizodi Office Talks podkasta razgovaramo o razvoju heyData platforme, izazovima prodaje i širenja na različita tržišta, ali i o tome zašto dobar proizvod predstavlja tek deo posla koji čeka osnivače.