Kako su srednja škola i prvi iPhone usmerili Vladimira ka karijeri ‘mobile software’ arhitekte

Infobip ❤️ Netokracijašta akvizicija znači za vas i za nas?

Kako su srednja škola i prvi iPhone usmerili Vladimira ka karijeri ‘mobile software’ arhitekte

Dolazak u IT industriju može da krene iz više životnih pravaca. Međutim, kada se još u školskom periodu interesujete za računare i rad na njima, velika je verovatnoća da će buduća karijera biti vezana za tehnologiju. Svoju priču u dolazak u svet IT-ja i kompaniju Levi9, otkriva nam Vladimir Pavlović koji je Mobile Software arhitekta.

Naš sagovornik je zvanično u IT industriji od, sada već davne, 2007. godine nakon što je završio osnovne studije. Međutim, njegova IT karijera je krenula mnogo ranije u vidu manjih projekata u srednjoj školi i na fakultetu, dok se za programiranje zainteresovao još u srednjoškolskom periodu i to pre nego što je dobio svoj prvi računar.

Svoje interesovanje ali i znanje iz programiranja bazirao je radom na tadašnjim računarima Intel 286/386, preko časopisa ali i zahvaljujući drugaru koji mu je na korišćenje dao tadašnji Pentium I sa radnim taktom procesora od 133MHz i turbo bustom do 166MHz – sve do momenta dok nije dobio svoj prvi računar, Pentium II 350MHz.

Reklo bi se da je možda ovaj momenat u Vladimirovom životu bio prekretnica koja će ga dalje usmeravati ka ozbiljnijim projektima u IT industriji. Imao je svoj računar, postao je samostalan i tako postepeno krenuo sa učenjem Pascal i kasnije Delphi programskih jezika. Posle srednje škole, svoje usavršavanje je nastavio na fakultetu gde fokus stavlja na Javu, a nakon studija se zapošljava kao .NET developer i počinje da radi na MSSQL bazama podataka.

Narednih godina, sticajem okolnosti, Vladimir Pavlović se susreo sa raznim tehnologijama, sve do momenta dok nije upoznao iPhone i mobile development davne 2011. godine, posle čega se njegova karijera fokusira na ovo polje.

Nakon godina usavršavanja, naučio si da radiš na više programskih jezika. Na koji način si se edukovao i kako si nadograđivao programersko znanje?

Vladimir: Kako je moja karijera bila veoma dinamična, zbog potreba firme i projekata na kojima sam radio, brzo sam mjenjao tehnologije na kojim radim i svodilo se na to da se snalazim kako znam i umijem. Kako to i danas ide, tu su iskusne kolege koje mi u početku pomažu oko učenja osnova i pozajmljuju knjige iz kojih su oni učili.

U to vrijeme nije bilo mnogo elektronskih knjiga, a skinuti neke stvari sa Interneta korišćenjem dial-up-a nije bilo baš jeftino, a pored toga bilo je i veoma sporo, pa se većinom svodilo na kupovinu knjiga u dobro poznatoj knjižari “Stilos” na Spensu. Iskren da budem ne znam da li ta knjižara i dalje postoji, ali u to vrijeme bila je to jedna velika riznica znanja.

Kako nikad nisam volio puno da čitam, a i kako radno okruženje postaje sve dinamičnije, kad mogu, više se okrećem video lekcijama, gdje se za kratko vrijeme dobiju osnove, koje kasnije proširujem kroz rad i probleme na koje nailazim. Naravno tu je i nezaobilazna zvanična dokumentacija, kao i dobri Stack Overflow, koji pomaže kod stvari za koje nema mjesta u video lekcijama.

Radio si jedno vreme kao softver arhitekta. Koliko ti je to iskustvo značilo za dalji razvoj karijere u IT industriji?

Vladimir: To iskustvo mi je dosta pomoglo u lakšem savladavanju problema i sagledavanju šire slike. Kao softver arhitekta, problem morate da posmatrate iz više uglova, a ne samo iz ugla implementacije. Predstavljate spregu između development tima i samog klijenta, tako da nije dovoljno da znate samo ono na čemu radite, već i znatno više.

Nerijetko se moraju “netehničkim” licima objašnjavati tehničke stvari, na njima razumljivom jeziku, dok sa druge strane tehničkim licima treba da objasnite “netehničke” stvari. Sve ovo vam omogućava da razmišljate znatno šire i time pomaže u lakšem rješavanju svakodnevnih problema.

Vladimir sa svojim kolegama na jednom od team building putovanja kompanije Levi9.

U kompaniji Levi9 Technology Services si već više od sedam godina. Kako je počela tvoja karijera u ovoj firmi?

Vladimir: Prije kompanije Levi9 moja karijera se svodila na manje firme, koje su se poslije par godina gasile, poslije čega bih zajedno sa svojim nadređenim prelazio u drugu. Tako po ko zna koji put i sada sam prešao sa svojim menadžerom, Željkom Turbićem, ali na malo duži vremenski period, jer firma nikako da stavi ključ u bravu.

Počeo sam kao senior developer. Poslije par godina promovisan sam u Technical Team Lead-a, Department Manager-a i kasnije Mobile Software Achtitect-u. Kao ahtitekta pored standardnih zaduženja koje imam, kao što su kodiranje, vođenja tima i departmana, komunikacija sa klijentima, ujedno pripremam i high-level specifikacije proizvoda sa akcentom na integraciju sistema.

Klijenti znaju šta hoće, ali često ne i kako do toga da dođu, pošto nerjetko nisu tehničke osobe. Prvo morate da shvatite šta klijent zaista želi pa da to prevedete u tehničku dokumentaciju, koju kasnije zajedno sa development timom djelite u manje cjeline i implementirate. U Levi9 trenutno vodim tim koji čini šesnaestoro “Najnera”.

Na kojim si sve projektima radio u ovoj kompaniji i iz kojih dev oblasti?

Vladimir: Posle sedam godina rada u Levi9, iskren da budem, teško da bih mogao da nabrojim sve projekte, s obzirom na to da sam na dosta njih učestvovao. Na nekim sam učestvovao samo u procesu presales-a, na nekim samo u procesu definisanja zahtjeva, dok sam na nekim bio uključen kao developer i team lead. Kao developer, isključivo sam orjentisan na iPhone, odnosno iOS development. Do nazad par godina to je bio Objective-C, međutim danas to je Swift, a sutra će najvjerovatnije biti fokus na SwiftUI. Projekti koje bih izdvojio su definitivno oni na kojim sam radio kao developer, jer takvi najviše prirastu srcu. Među njima su:

ImproveDigital Mobile 360 SDK – sa kojim smo se takmičili sa liderima u serviranju reklama, kao što su Guglov AdMob i Tviterov MoPub. To je bio dosta izazovan projekat, gdje je dokumentaciju standarda za servirenje reklama, sačinjenu od pravnih regulativa, trebalo da prevedemo u konkretnu implementaciju. Znatan broj fukcionalnosti smo implementirali i prije navedenih lidera.

Jedlix – aplikacija namjenjena pojednostavljenju punjenja električnih automobila, gdje korisnik ima pogodnosti dobijanja bonus kredita, praćenja trenutnog statusa baterije i definisanje pametnog punjenja korišćenjem jeftine struje što je moguće više, a da automobil ipak bude napunjen, po mogućnosti do maksimuma, do predefinisanog vremena.

LiveRamp GDPR for Mobile SDK – kao i kod Mobile 360 SDK-a i ovde smo se susreli sa izazovom da jedan standard, definisan na nivou pravnih regulativa, predstavimo tehničkom dokumentacijom i na kraju i samom implementacijom, koju koristi veliki broj kompanija, sa velikim brojem korisnika.

Kad se razvija SDK, najizazovniji dio, pored same implementacije, je da se napravi stabilno rješenje koje kako developeri kažu ne crash-uje, kako ne bismo doveli klijente u nezavidnu situaciju gdje se njima korisnici žale kako im aplikacija ne radi i to zbog našeg propusta. Daleko od toga da se ovo nije dešavalo, dešava se i najvećim igračima (samo se prisjetite koliko ste puta vidjeli Blue screen of death), ali nastojimo da minimizujemo ovakve probleme i ako se dese, da ih brzo rješimo.

Greenwheels Car sharing – jedan od novijih projekata na kojim radim, koji za cilj ima iznajmljivanje automobila bilo na par dana ili par sati. Prosto nađete najbliži slobodan automobil, koji je parkiran na ulici, rezervišete ga, otključate uz pomoć mobilne aplikacije i vozite. Kad završite sa vožnjom, vratite ga odakle ste ga uzeli i mobilnom aplikacijom zaključate. Možda izgleda previše lako, ali ispod haube se nalazi prava mašinerija, koja radi mnogo više od navedenog. Kad bismo ulazili u svaku funkcionalnost, ovo bi preraslo u dokumentaciju, a ne tekst na Netokraciji.

Opiši nam jedan tvoj prosečan dan, koje su to pozicije (kolege) sa kojima najviše radiš i komuniciraš i koje tech projekte trenutno razvijate?

Vladimir: Kako imam dva sina, moj prosječan dan je malo dinamičniji i rekao bih da se razlikuje od prosječnih dana većine developera. Zahvaljujući fleksibilnosti koju imam u firmi i gdje radno vrijeme nije striktno vezano za termin, manje više sve uspjevam da postignem. Moj radni dan počinje u tišini oko 6:00 i traje do 7:30-8:00, kad na red dolaze vrtić i škola, poslije čega krecu sastanci, kako ustaljeni timski (projektni), tako i interni unutar kompanije.

Od standardnih timskih sastanaka zavisno od dana, tu su tzv. scrum ceremonije: daily, refinement, retrospective, demo i drugo. Kako pored zaduženja na projektu imam i zaduženja kao Department Manager, deo mog dana čine i 1:1 sastanci sa članovima mog departmana i veoma česti sa drugim Mobile Department Manager-om, Najdanom Tomićem. Nadam se da ćete uskoro imati priliku i njega da upoznate.

Ne tako rijetko uleti i po koji sastanak sa Delivery Manager-ima, koji su zaduženi za same projekte i od kojih dobijam feedback za ljude u mom departmanu, kao i za stanje na samim projektima. Ponovo do izražaja dolazi fleksibilnost, kad moram da idem po djecu i nastavljam sa privatnim aktivnostima, a zatim uveče polako završavam propušteno. Sve u svemu, svaki dan je dan za sebe.

Kad su u pitanju projekti, dosta su raznoliki. Od nekih koje bih izdvojio tu je OK.IT aplikacija, koja služi kao lični pomoćnik u kupovini, objedinjavajući na jednom mjestu sve korisnikove loyalty kartice za prodavnice, kupone za popuste, ulaznice za događaje, poklon kartice. Kartice se prosto dodaju skeniranjem kamerom barkoda ili QR koda. Zatim tu je Juke aplikacija, nešto slično Spotify-u, koja služi za streaming audio sadržaja (radio stanice, podcast-i, audio knjige).

Pored aplikacija za široke narodne mase, imamo i aplikacije koje se fokusiraju na poslovne korisnike, kao što je Incision aplikacija, namjenjena organizaciji operacionih sala, gdje osoblje u operacionoj sali, u zavisnosti od hirurgovih preferenci, organizuju raspored instrumenata i takođe mogu da vide 3D prikaz same sale. Kao još jednu business orjentisanu aplikaciju izdvojio bih i MobilityMixx, koja za cilj ima planiranje puta za zaposlene i omogućava im da vide koji im je najadekvatniji put i način prevoza, kao i koji im je preostali mjesečni budžet koji mogu da koriste za prevoz.

Naporan i često intenzivan rad na projektima u IT industriji često može da bude olakšan ukoliko oko sebe imate dobru ekipu.

Kako bi opisao kulturu u kompaniji Levi9 i koliko se pažnje pridaje njenoj izgradnji?

Vladimir: Levi9 pridaje veliki značaj kulturi i nastojimo da je njegujemo i dalje gradimo. Vjerujemo da je kultura u kompaniji temelj za efikasan rad i komunikaciju. Kad pričamo o kulturi, mislimo na transparentnost, lojalnost, zabavu, proaktivnost i rezultate, kojima se treba posvetiti kako bismo bili uspješni u poslu kao zajednica, kako bismo se osjećali prijatno i bili zadovoljni onim sto radimo.

Šta smatraš da je seniorima bitnije – novac ili prilika za rad na zanimljivim projektima?

Vladimir: Ovo je teško generalizovati i ne bih se ovde fokusirao samo na seniore, iako seniorima jeste lakše da promjene firmu. Svaka osoba je drugačija, ali opet svi rade za platu. Nekom je novac na prvom mjestu, a nekom projekti i razvoj. Ja smatram da je važno naći balans. U suštini oni koji su željni znanja i uče, brže napreduju, a proporcionalno tome raste i njihova zarada.

Kad dođu do nekog zavidnijeg nivoa znanja, većinom žele neke nesvakidašnje i izazovne projekte, ali su spremni i da rade i na “uobičajenim” projektima. Ako ćemo iskreno, ne znam nikog da je napustio neku firmu zbog projekta, a da to nije bilo propraćeno finansijskim momentom. Ovde ne pričam “u ime” moje kompanije, već generalno.

Kako gledaš na trenutno stanje IT industrije u Srbiji, na manjak kadrova? Šta vidiš kao najveći izazov sa kojim se ova industrija trenutno suočava?

Vladimir: U poslednjih par godina je primjetan nedostatak kadrova, čemu pripisujem veliki broj novootvorenih firmi. Mislim da je pandemija korona virusa mnogo uticala na to da mnogobrojne firme uoče da dolazak u kancelariju ne znači nužno i veću produktivnost, čime su došli do zaključka da im možda i nije toliko bitno da njihovi zaposleni budu iz istog grada/ države.

U nedostatku resursa počeli su da traže ljude “bilo gdje”, a to “bilo gdje” izgleda da je između ostalog u velikoj mjeri i kod nas. Takođe, korona je promjenila način poslovanja, tako da su se mnogobrojni biznisi da bi opstali fokusirali na onlajn poslovanje, što indirektno znači više posla za IT industriju. Sve ovo za posledicu između ostalog ima to da su plate na tržištu u poslednje vreme znatno otišle na gore. Da li su plate realne za okruženje u kom živimo? Rekao bih da nisu, ali se ne bunimo.

Ako stavimo posao sa strane, koji su tvoji lični hobiji i aktivnosti u slobodno vreme koji te ispunjavaju?

Vladimir: Slobodno vrijeme volim da provodim u prirodi. Porodično često idemo u šetnje po Fruškoj gori. Pored toga rekreativno volim da vozim bicikl i sadim razno neobično bilje. U stanu, pored šume avokada, između ostalog imam i dva mala baobaba.

Za kraj, kakvi su tvoji dalji planovi za razvoj karijere, koji te profesionalni izazovi čekaju u budućnosti?

Vladimir: Često progameri završe developersku karijeru na menadžerskim pozicijama, međutim ja sebe tu ne vidim. Pored menadžerskog dijela i dalje u budućnosti vidim sebe kao developera, pošto je to ono što me ispunjava. Neopisiv je doživljaj kada znate da ono što ste napravili koristi i pomaže stotinama hiljada ljudi.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Analiza

Da li je krah FTX-a ‘smrtni udarac’ za kripto ekosistem?

Dok se Web2 bavi akvizicijom Twittera, sa druge stranice svedoci smo jedne od najvećih kriza koje su pogodile Web3. U velikoj analizi otkrivamo kako će se propast druge najveće kripto menjačnice odraziti na čitavu industriju.

Upoznajte poslodavce

Zašto je Smallpdf uveo 16 nedelja plaćenog odsustva za novopočene tate?

Da li ste nekada čuli za termin 'paternity leave' i da li znate šta on tačno podrazumeva? Odgovor na ovo pitanje potražili smo u razgovoru sa Ivom Marinković iz kompanije Smallpdf koja je ovaj benefit nedavno omogućila svojim zaposlenima.

Novost

Prevara, laži i romansa na radnom mestu: Šta znamo o SBF i propasti FTX-a?

Kripto kriza se neumoljivo nastavlja, a mi vam donosimo najnovije vesti o FTX kolapsu i potencijalnim posledicama koje on može ostaviti na svetsku ekonomiju.

Propustili ste

Karijere

Microsoft i LinkedIn objavili online kurseve digitalnih veština za 10 miliona ljudi koji traže posao

Kompanija Microsoft ima plan da u saradnji s LinkedIn-om do 2025. godine obezbedi obuke i kurseve za 10 miliona ljudi i na taj način im omogući da steknu veštine i sertifikate koji će im pomoći u pronalaženju poslova.

Intervju

Razgovori sa seniorima: Kako je Tamara od studija psihologije došla do seniorske pozicije u ‘game dev’ industriji

Igranje modernih video igara uvek je u meni izazivalo dozu interesovanja o tome kako zapravo nastaju ovako veliki projekti. Do sada smo imali priliku da često pišemo o tome, pa i nastavljamo u tom smeru kroz razgovor sa Tamarom Perić koja je Lead Game Designer u regionalnoj kompaniji Mad Head Games.

Novost

Razvoj samouslužnih bankarskih alata kao odgovor na promene navika klijenata?

Korisnici bankarskih usluga sve više zahtevaju samostalnost u radu, bez obaveze odlaska u ekspozituru. Tendencije idu ka tome da će ekspozitura ostati dominantan kanal za nešto kompleksnije bankarske proizvode, kao i mesto gde će klijenti pretežno vršiti konsultacije sa bankarskim službenikom.

Office Talks Podcast

Kako od nule napraviti mobilnu aplikaciju za vaš proizvod? (Smallpdf)

U 120. epizodi Office Talks podkasta imali smo priliku da ugostimo Željka Ilića i Ivana Milisavljevića iz kompanije Smallpdf. Sa njima smo razgovarali o proizvodima, radu na mobilnim aplikacijama i kompanijskoj kulturi.

Tehnologija

DaFED #58: Kako na efikasan način podići performanse i optimizovati web sajt

Oslobodite vaše kalendare, jer je 58. DaFED događaj zakazan za četvrtak 8. decembra s početkokm od 18 časova, u Amfiteatru centralne zgrade Univerziteta u Novom Sadu.

Upoznajte poslodavce

Kako je Ananas postao startap unutar korporacije i okupio internacionalni tim sa iskustvom iz Amazona i Gugla?

Kako izgleda razvoj jednog od najambicioznijih e-commerce projekata u regionu? Koliko ljudi radi na developmentu i kako su oni organizovani? Odgovor na ovo pitanje potražili smo u razgovoru sa Belom Klašnjom, CTO kompanije Ananas koja stoji iza istoimene web prodavnice.