Da li država 'okreće leđa' IT industriji?

Da li država ‘okreće leđa’ IT industriji?

Marko Vučetić direktor Srpske IT Asocijacije, analizira odluku Vlade Republike Srbije da ukine Uredbu o podsticajima za poslodavce koji zapošljavaju novonastanjena lica – visoko kvalifikovane strane radnike i povratnike iz dijaspore.

Ova uredba, uvedena 2022. godine, bila je jedan od ključnih instrumenata državne politike za jačanje IT sektora i pozicioniranje Srbije kao regionalnog tehnološkog hub-a. Međutim, odluka o njenom ukidanju doneta je bez konsultacija sa strukom i bez tranzicionog perioda, što je izazvalo niz pitanja i zabrinutost u industriji.

O svemu ovome, detaljno smo se bavili u epizodi Office Talks podkasta, gde smo se osvrnuli na okolnosti u kojima je uredba ukinuta – bez javne rasprave, bez ikakve tranzicije, što dovodi do spekulacija: da li su razlog budžetske restrikcije, promene u političkim prioritetima ili novo tumačenje razvoja IT sektora?

U razgovoru sa Markom Vučetićem otkrivamo više detalja o tome koliko bi ukidanje pomenute uredbe moglo da bude pogubno za domaću IT industriju iz ugla zapošljavanja novih radnika, investicija i održavanja stabilnog rasta.

Koliko je odluka Vlade loša za domaću IT industriju, i kako se na nju tačno odnosi?

Marko: Ukidanje podsticaja direktno ugrožava poziciju Srbije kao regionalnog IT haba. Upravo ti podsticaji, uvedeni 2022. godine, doveli su u zemlju velike globalne kompanije pre svega američke, poput DXC Luxoft-a, Sperasoft-a, EPAM-a, ali i mnoge druge iz različitih delova sveta. Te firme su u Srbiji otvarale razvojne centre, zapošljavale stotine inženjera i značajno podizale nivo znanja i standarda u domaćoj IT industriji.

One su donele i konkretne koristi za državu:

  • povećan PDV i porezi (na dobit, imovinu, potrošnju),
  • rast lične potrošnje zaposlenih u Srbiji,
  • pozitivan uticaj na platni bilans zemlje,
  • razvoj lokalne IT zajednice kroz prenos znanja.

Pritom, na globalnom nivou trenutno postoji ozbiljna kriza u IT sektoru, brojna otpuštanja, pad investicija, promena u organizacionim strukturama itd. Zbog toga ovaj trenutak nikako nije smeo da bude trenutak za donošenje ovako rigoroznih i iznenadnih odluka.

Ukidanjem podsticaja bez najave i prelaznog perioda šalje se poruka nestabilnosti. To već dovodi do preispitivanja budućih investicija  ne samo novih, već i postojećih. Umesto da nastavimo da gradimo stabilno, izvozno orijentisano IT tržište, rizikujemo da izgubimo i ono što smo već postigli.

Da li već sada vidimo neke od posledica pomenute odluke kada je reč o IT sektoru?

Marko: Specifičnost IT industrije je u njenoj izuzetno visokoj mobilnosti. Kompanije koje razmatraju relokaciju projekata i poslovanja vrlo pažljivo posmatraju sve troškove, a državne podsticaje vide kao važan faktor koji utiče na ukupnu cenu rada, što je jedan od ključnih elemenata pri donošenju odluka.

Upravo zahvaljujući tim uslovima, Srbija je do sada bila prepoznata kao atraktivna destinacija, pored znanja i talenata koje imamo. Odluka o ukidanju podsticaja pojavila se u medijima pre dve nedelje, bez prethodnog konsultovanja sa onima na koje se najdirektnije odnosi.

Takođe, postoji značajan broj kompanija kojima podsticaji, iako odobreni za period septembar 2023– avgust 2024, još uvek nisu isplaćeni, reč je o milionskim iznosima koji su već planirani u budžetima tih firmi i predstavljaju osnov za njihove finansijske projekcije.

Ako me konkretno pitate da li već sada vidimo posledice  moj odgovor je kratak: da, vidimo ih, brže nego što sam i očekivao. Pojedine kompanije već najavljuju restriktivne odluke, što svakako nije dobra vest ni za industriju, ni za tržište rada, ni za ukupan privredni ambijent Srbije ali ni za ljude koji rade u ovoj industriji.

Da li je država prikriveno “napala” IT industriju ovom odlukom, i ako jeste – zašto?

Marko: Ne verujem da je reč o prikrivenom napadu niti o sabotaži IT sektora. Pre bi se moglo reći da je odluka doneta bez dovoljno promišljanja, bez sagledavanja šire slike i dugoročnih posledica koje ovakva izmena može imati kako direktno, tako i indirektno.

Prvi efekti koje možemo očekivati su gubici po osnovu javnih prihoda pre svega kroz poreze i doprinose koje uplaćuju i oni zaposleni koji koriste podsticaje, ali i oni koji ih ne koriste. Tu je i godišnji porez na dohodak građana koji plaćaju novonastanjena lica, zatim porez na dobit, porez na imovinu i druge obaveze koje te kompanije redovno izmiruju.

U krajnjoj liniji, ovakva iznenadna promena može izazvati i rast nezaposlenosti. Važno je da javnost zna ovi podsticaji nisu bili namenjeni niskoplaćenim radnim mestima.

Naprotiv, odnosili su se na visokoplaćene kadrove, sa zaradama iznad 300.000 dinara mesečno. U javnosti se stvorila pogrešna slika da je reč o meri za GSP, građevinu ili niskokvalifikovane poslove ali to naprosto nije tačno.

Rekao si da ste uspeli da dođete do detaljnijih podataka kada je reč o ovoj temi. Na šta tačno misliš i do kojih ste sve informacija došli?

Marko: Na nivou SITE smo angažovali stručne saradnike da bismo napravili analizu efekata poreske olakšice, u saradnji sa kompanijama članicama koje koriste ovu meru. Analiza je pokazala da ovi podsticaji nikako ne mogu da se posmatraju samo kao budžetski trošak.

Naime, za svaki dinar koji država “uloži” kroz podsticaj, budžet Republike Srbije zadrži više nego dvostruko, kroz poreze i doprinose koje kompanije nastavljaju da plaćaju. Konkretno, više od dve trećine ukupnog iznosa ostaje u državnoj kasi, dok se tek jedna trećina vraća kroz olakšicu. Drugim rečima ukidanjem ove mere, država rizikuje da izgubi više novca nego što je “uštedela”, jer podsticaji generišu znatno veće prihode nego što inicijalno deluje.

Koji su naredni koraci Srpske IT Asocijacije po ovom pitanju?

Marko: Uputili smo zvanične dopise za dijalog sa Vladom, očekujemo i nadamo se da će do tog dijaloga doći što pre jer je to nešto što smatramo hitnim i neophodnim.

Odmah nakon objave odluke formirali smo posebnu kriznu grupu unutar Asocijacije koja se svakodnevno bavi ovom temom i priprema konkretne korake u cilju zaštite sektora i interesa naših članica.

Imamo jasan plan koji sledimo i nadamo se da ćemo uspeti da sprečimo odliv radne snage, odliv kompanija sa tržišta, ali i nove otkaze na našoj sceni. Od osnivanja komuniciramo da smo Asocijacija, velikih, srednjih i malih IT kompanija. Naša vrata su otvorena za sve IT kompanije: za firme iz Beograda, Niša, Subotice, Kragujevca, Novog Sada…

Radna grupa za poreski okvir aktivno radi na tome da rešenja koja se budu predlagala uzmu u obzir interese svih bilo da su u pitanju strane ili domaće firme, novoosnovane ili dugogodišnje kompanije.

Oglasili smo se sada jer ova odluka pogađa direktno naše članove, ali i šire kroz finansijske i tržišne efekte koji mogu pogoditi celu industriju. Naša odgovornost je da reagujemo kad god postoji rizik po stabilnost, zapošljavanje i dalji rast IT sektora u Srbiji.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

IT industrija

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je ovo najgora predizborna kampanja vlasti?

U novoj epizodi Office Talks podkasta analiziramo sudar dva potpuno različita pristupa političkom marketingu - Studentske liste i vladajuće partije.

Propustili ste

Office Talks Podcast

Delili su jedan ChatGPT nalog, a onda napravili sopstveni AI startap!

Deljenje jednog ChatGPT naloga unutar tima, početak je priče o domaćem AI startapu Intrascope. O razvoju i poslovanju pomenutog startapa u novoj epizodi podkasta razgovarali smo sa Vladimirom Krstićem, osnivačem Intrascope-a.

Office Talks Podcast

Od servisa računara za 1.000 dinara do IT karijere u SAD

U novoj epizodi Office Talks podkasta ugostili smo Darka Mesaroša, Developer Advocate-a u AWS-u, sa kojim smo razgovarali o odlukama koje su obeležile njegov razvoj u IT industriji.

Startapi i poslovanje

Dren Bio osnivača iz Srbije prikupio $350 miliona za razvoj terapije protiv raka krvi!

Kompanija čiji je osnivač i direktor biohemičar Nenad Tomašević, obezbedila je 350 miliona dolara privatnog finansiranja. Kapital će pre svega usmeriti na razvoj i potencijalno dovođenje na tržište terapije za retke vrste raka krvi za koje trenutno ne postoje odobreni lekovi.

Gaming

Srbija ponovo ima veliku video igru za svetsko tržište – ‘Clive Barker’s Hellraiser: Revival’

Posle naslova 'Scorn' iz 2022. i 'Scars Above' iz 2023. godine, 'Clive Barker's Hellraiser: Revival' nastavlja niz ambicioznih PC i konzolnih igara koje nastaju u Srbiji za čitav svet. Timu Saber Serbia (ex-Mad Head Games) poveren je svet Klajva Barkera, horor univerzum sa četiri decenije istorije i obožavaocima koji dobro znaju šta od njega očekuju.

Analiza

Evo kada opšta veštačka inteligencija može biti opasna

Da li je AGI već stigao? Incidenti sa OpenAI i Anthropic agentima pokazuju zašto sve moćniji AI modeli otvaraju ozbiljna pitanja bezbednosti i kontrole.

Office Talks Podcast

Kako se gradi B2B SaaS koji privuče investiciju od $16,5 miliona

U novoj epizodi Office Talks podkasta razgovaramo o razvoju heyData platforme, izazovima prodaje i širenja na različita tržišta, ali i o tome zašto dobar proizvod predstavlja tek deo posla koji čeka osnivače.