
Razgovori sa seniorima: Kako domaću IT industriju vidi Global Infrastructure and Cloud Architect?
Svoja razmišljanja za Netokraciju deli Igor Kosanović iz kompanije STADA IT Solutions (STADA GIS Serbia).
Šta žele seniori u Srbiji? Bolju platu, zanimljivije projekte ili nešto treće? Odgovore na ova pitanja tražimo u seriji razgovora sa uspešnim pojedincima koji nam otkrivaju kako iz njihovog ugla izgleda IT scena u Srbiji i kakve kompanije traže.
Kada je 2008. godine Igor Kosanović započeo svoju karijeru u tehnološkoj industriji, IT u Srbiji nije bio popularan u ovolikoj meri kao danas. Kompanije su se, priseća se naš sagovornik, oslanjale na to da svoje resurse i podatke drže striktno u lokalnim data centrima. Međutim, kako dodaje, danas je način rada mnogo agilniji: aplikacije i resursi su dobrim delom dostupni kroz cloud.
“Korisnici sada zahtevaju da u svakom trenutku i na bilo kom uređaju imaju pristup kako privatnim tako i korporativnim podacima, što postavlja nove zahteve ka IT timovima“, ističe on i dodaje da su paralelno sa korisničkim iskustvom izazovi informatičke bezbednosti eksponencijalno porasli.
Igor danas radi na poziciji Global Infrastructure and Cloud Architect u kompaniji STADA IT Solutions (STADA GIS Serbia), a njegov posao je, kaže, specifičan i predstavlja rad u hibridnom cloud okruženju – što je vrlo izazovno. Detaljnije o tome, ali i o njegovom viđenju domaćeg tržišta, razgovaramo u nastavku teksta.
Šta je posao jednog Global IT Infrastructure and Cloud arhitekte?
Govoreći detaljnije o tome šta njegov posao podrazumeva, Igor navodi da je jedan od njegovih primarnih zadataka upravljanje projektima, definisanje procedura i procesa, kao i definisanje i upravljanje budžetom, cost management strategija i druge core aktivnosti.
Takođe, jedna od njegovih obaveza je da definiše i konfiguriše okruženje na cloud-u i, kako kaže, dodatni motiv mu je što radi u farmaceutskoj industriji:
Poštovanje GxP standarda je predstavljalo veliki izazov na početku našeg projekta migracije na cloud. Uraditi migraciju servera na cloud, a istovremeno obezbediti da svi servisi budu u skladu sa pravilima dobre proizvođačke prakse, posebno prilikom proizvodnje lekova, podrazumeva saradnju sa kolegama iz različitih delova kompanije.
Budući da STADA posluje na više od 120 tržišta i da u okviru grupe posluje oko 60 kompanija, Kosanovićev zadatak je i da obezbedi okruženje koje će podržati konsolidaciju više od 20 lokalnih centara na cloud. “Četiri najveća proizvodna pogona se nalaze u Evropi i tu se nalaze najveći data centri. Zato smo odlučili da West Europe Azure region bude naš primarni data centar”, objašnjava on i dodaje:
Zbog specifičnosti proizvodnje koja podrazumeva i razvoj i centralizovano upravljanje laboratorijskom opremom, deo infrastrukturnih servera mora da ostane na on-prem okruženju, tako da je hybrid izabran kao rešenje za Stadu.
Pored toga, on uz saradnju sa lokalnim IT timovima u različitim zemljama planira i da realizuje migraciju njihovih servera na cloud. “Odgovoran sam za optimizaciju troškova na cloud-u. U skladu sa tim analiziram i, između ostalog, predlažem različite tipove optimizacije kao što su sizing, rezervacije virtuelnih mašina, modernizacija servisa na PaaS itd”, objašnjava Igor za Netokraciju i navodi i sledeće:
Jedna od glavnih stvari u koju ulažem dosta vremena je definisanje same strategije i ciljeva koji su od kritične važnosti za samo poslovanje kompanije, definisanje Cloud Adoption Framework-a, kao i definisanje dizajna samog hibridnog cloud sistema. Takođe, vodim Cloud Center of Excellence čiji je zadatak dalja transformacija servisa, automatizacija u cloud-u, kao i mesto gde se vrši transfer znanja.
Fleksibilnost radnog vremena i posla je stavka koja se sve više traži
Našeg sagovornika pitali smo i kada se osetio spremnim da preuzme titulu seniora, a on ističe da je, s obzirom na to da njegov razvoj u IT sferi traje više od 12 godina, od početka karijere do danas radio na raznim pozicijama. “Nekako sam uvek znao čemu težim i uvek sam se trudio da kontinuirano radim na svom usavršavanju – što kroz edukaciju, što kroz rad sa starijim i iskusnijim kolegama”, otkriva on i dodaje:
Pozicija arhitekte ne podrazumeva samo visoku ekspertizu za cloud service već je potrebno imati širu sliku o ključnim procesima kompanije u kojoj se radi. Sada moj rad podrazumeva stalnu komunikaciju sa kolegama van IT tima u okviru STADA grupe. To je možda bila najveća razlika u odnosu na moje prethodno iskustvo – tek kada sam bio dovoljno siguran u jednu oblast rada prihvatio sam izazove u drugim sferama i to mi je pružilo priliku da sagledam IT service očima biznisa kako bih mogao da pronađem najbolje rešenje koje bih primenio u STADI. To je moguće jedino ukoliko imate menadžere i tim koji želi da napredujete i na tom putu vas bezuslovno podržava.
Igor takođe ističe i da su mu se najveće prekretnice u karijeri dešavale kada je dobijao priliku da napusti zonu komfora. “Izlaženjem iz tih okvira preuzimao bih na sebe veće rizike i veće odgovornosti, a sve u cilju da dobijem više znanja i iskustva i pomognem timu i korisnicima. Sve me je to dovelo do pozicije gde se trenutno nalazim”, objašnjava on.
Ta pozicija podrazumeva i da Igor i njegove iskusne kolege u IT-ju danas, kada se tržište razvilo, imaju priliku da biraju svoje poslovno okruženje i tim sa kojim žele da rade, a da istovremeno za to dobiju odgovarajuću novčanu naknadu koju diktira tržište. Zato smo našeg sagovornika pitali i po kojim kriterijumima bira kompaniju za koju želi da radi.
“Meni lično je vrlo bitna sredina i tim sa kojim radim. Uvek biram okruženje u kom ću se osećati kao deo porodice i u kom ću imati osećaj da se mi kao tim krećemo ka istom cilju. Takođe, s obzirom na to da sam se relativno skoro ispunio u najvećoj ulozi u životu, ulozi oca, jedna od vrlo bitnih stvari je i fleksibilnost radnog vremena kao i fleksibilnost rada od kuće”, ističe on i dodaje da su sami benefiti uvek vrlo bitna stvar, ali ne treba da budu presudni:
Ipak, s obzirom na to da zaposleni u jednu ruku predstavljaju ogledalo kompanije, kompanija treba da se potrudi da na sve načine ulaže u svoje zaposlene kroz razne programe edukacije, kako core tako i soft veština.
Pored svega, naša kompanija kroz različite programe pruža svojim zaposlenima razne benefite počevši od privatnog zdravstvenog osiguranja, preko fitpassa, službenog automobila za deo zaposlenih i parkinga u centru grada što, po mom mišljenju, predstavlja jedan od pokazatelja da kompanija brine o svojim zaposlenima. Kao što sam spomenuo, lično najviše cenim fleksibilnost na radnom mestu, a to je nešto što se ne može naći baš u svakoj kompaniji.
Takođe, ponovo bih istakao da je tim sa kojim radite od ključne važnosti. Naša komunikacija, mogućnost da jedni drugima budemo oslonac, predstavljaju pravu vrednost. Materijalni benefiti, naravno, imaju svoju važnost, ali osećaj da stalno učite, napredujete i da ste okruženi ljudima koji vas razumeju kao celovitu ličnost postaje presudan faktor.
Kompanije su i dalje okrenute tradicionalnom vođenju data centara, ali je cloud budućnost
U nastavku razgovora Kosanović nam je otkrio i to da je posao Infrastructure i Cloud arhitekte vrlo izazovan i zahtevan, te je stoga neophodno konstantno usavršavanje što kroz razne online platforme, seminare, virtuelne radionice tako i razne druge aktivnosti.
“Samim tim potrebno je naći pravi balans između privatnog i poslovnog života. Ono što cenim je činjenica da imam veoma jaku podršku mog direktnog menadžera i on mi uvek daje prave smernice kako da balansiram ove dve stvari i održim dobro stanje duha i tela”, navodi Igor i dodaje da se i on sam uvek trudi da svako znanje koje stekne uvek prenese na svoje kolege.
Istovremeno, on ističe i da Srbija ima jako dobre IT stručnjake, ali im u određenim domenima nedostaje prilike za razvoj:
Ja sam stalno u kontaktu sa kolegama i partnerima iz raznih kompanija i stekao sam utisak da su kompanije dobrim delom okrenute tradicionalnom vođenju data centara i da cloud tehnologija još uvek nije prisutna u pravoj meri u kojoj bi trebala da bude. To, u jednu ruku, predstavlja hendikep jer naši IT stručnjaci samim tim imaju dosta manje šansi za usavršavanje u tom domenu.
Na pitanje zašto su, po njegovom mišljenju, kompanije na domaćem tržištu i dalje okrenute tradicionalnom vođenju data centara, te da li se to u poslednje vreme menja, Igor navodi da su velika preduzeća u Srbiji godinama ulagala u lokalne data centre i edukaciju svojih timova, a prelazak na cloud kao novu tehnologiju, verovatno kratkoročno posmatraju kao dodatni trošak – za servere i service u cloud-u, sam projekat migracije i dodatnu edukaciju postojećih ili zapošljavanje novih kadrova:
Naravno, pitanje je i šta raditi sa postojećom opremom koja još uvek nije zastarela, možda još nije amortizovana itd. Dodatno, cena održavanja data centra u Srbiji u poređenju sa zemljama zapadne Evrope je dosta niža pre svega zbog cene energenata i cene rada inženjera.
Jedan od razloga zašto smo mi kao STADA grupa, možda, kasnije ušli u cloud priču je usaglašenost naših sistema sa određenim standardima, migracijama. Takva okruženja zahtevaju dodatno angažovanje ne samo IT timova već celokupne kompanije što, opet, zahteva dodatno vreme, angažovanje puno ljudi i novi trošak.
Međutim, dugoročno gledano, naš sagovornik bi želeo da ohrabri sve da razmišljaju u pravcu cloud-a. “IT stručnjaci su po prirodi željni novih saznanja i izazova, pa će formiranim timovima prelazak na cloud biti dodatni motiv da ostanu u svojim kompanijama”, navodi on i dodaje:
Preovladava mišljenje da je lakše kontrolisati troškove data centra kada je on na lokalu – kupite opremu, kada vam zatreba dodatni resurs dokupite razliku, a za cloud se veruje da postoje skriveni troškovi. Istina je, verujte, drugačija.
Praksa u kompanijama koje su se odlučile za migraciju na cloud pokazala je da su serveri u lokalnim data centrima predimenzionisani, da uvek postoji određeni broj servera koji mogu da se ugase, ako ne trajno onda van radnog vremena. Prednost cloud-a je, između ostalog, upravo na skalabilnosti, resursi su vam dostupni na klik, efikasnim upravljanjem njihovim performansama i dostupnosti direktno utičete na cenu cloud okruženja. Na primer, ukoliko rezervišete virtuelnu mašinu na cloud za period od tri godine možete uštedeti i preko 50%.
Planiranje, praćenje i optimizacija troškova u cloud-u može se posmatrati kao posebna disciplina, ulaganje u te timove će se brzo višestruko isplatiti.
On dodaje i da su oni na nivou STADA grupe, kao i većina velikih kompanija, prvo implementirali O365 servise pa tek kasnije počeli migraciju servera na cloud. “Samim prelaskom na O365 omogućili smo gašenje nekoliko desetina lokalnih Exchange servera, SharePoint Farmi i Skype for Business sistema. Kompanija je u prethodnom periodu imala nekoliko akvizicija primena cloud-a i O365 servisa omogućilo nam je da brzo odgovorimo na sve zahteve poslovanja”, navodi naš sagovornik.
Za kraj razgovora, Kosanović nam otkriva i svoje planove za dalji razvoj karijere. “Planiram da nastavim dalje usavršavanje kroz razne treninge i sertifikaciju, jer ova oblast zahteva konstantno usavršavanje. Što se tiče izazova, strateški cilj naše kompanije je da prebaci većinu svojih resursa na cloud, te nas zato očekuju veliki zadaci u migraciji preostalih on-premise data centara. Značajan izazov biće i potreba da ispoštujemo striktnu regulativu u cloud-u, a na dalje nas očekuje veliki izazov u automatizaciji i transformaciji servisa”, zaključuje on.
Ovaj tekst urađen je u saradnji sa kompanijom STADA IT Solutions (STADA GIS Serbia).
Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!