Globalna fintech infrastruktura prolazi kroz jednu od svojih najvećih transformacija, a kompanije koje grade 'nevidljive slojeve' finansija postaju ključni igrači nove ekonomije. Svoju ulogu u tome imaće i Srbija zahvaljujući domaćem talentu koji privlači velike IT kompanije.
Upravo u tom kontekstu dolazi i odluka kompanije SOKIN da svoje najveće inženjersko uporište pozicionira u Beogradu, potez koji ne govori samo o rastu jedne firme, već i o sve vidljivijoj ulozi Srbije na mapi globalnog tehnološkog razvoja.
I dok se tržište prekograničnih plaćanja meri u stotinama biliona dolara i ubrzano prelazi na real-time modele, pitanje više nije ko će učestvovati, već ko će graditi infrastrukturu koja sve to omogućava. SOKIN ovim potezom jasno signalizira da želi kontrolu nad ključnim tehnološkim slojevima, ali i da veruje kako se upravo u Beogradu nalazi kadar sposoban da rešava probleme kompleksnosti kakvu savremeni finansijski sistemi zahtevaju.
Zanimljivo je da ova odluka ne dolazi iz potrebe za “jeftinijim resursima”, već iz prepoznavanja specifičnog inženjerskog mentaliteta, onog koji razume sisteme, a ne samo kod. Lokalni stručnjaci donose kombinaciju dubokog tehničkog znanja i dugoročnog pristupa razvoju proizvoda, što je retka, ali ključna osobina kada se gradi infrastruktura koja mora da funkcioniše pouzdano širom sveta.
Otvaranjem ovog centra, Beograd ne postaje samo još jedna tačka na mapi razvoja, već potencijalno jezgro iz kojeg će se donositi ključne arhitektonske i infrastrukturne odluke. Sa Malkomom Ličem (CTO) i Vrunom Modgilom (CEO) ekskluzivno razgovaramo o dolasku kompanije SOKIN u Srbiju i narednim poslovnim planovima kada je reč o lokalnom i globalnom prisustvu.
SOKIN se ubrzano širi nakon serije B finansiranja i snažnog rasta profita. Zašto je baš sada pravi trenutak za otvaranje inženjerskog centra u Beogradu?
Malkom: Nalazimo se u fazi u kojoj je glavni ograničavajući faktor našeg rasta inženjerski kapacitet, s obzirom na to da se naš uticaj i platforma značajno šire. Otvaranje najvećeg SOKIN inženjerskog centra sada osigurava mogućnost da skaliramo infrastrukturu istim tempom kojim se razvija i poslovanje.
Beograd je bio logičan izbor, jer nam omogućava pristup vrhunskim talentima u oblasti sistemskog inženjerstva na masovnom nivou. Dok raspoređujemo kapital i nastavljamo profitabilan rast, investiranje u suštinske inženjerske sposobnosti je najodrživiji način da taj rast učinimo dugoročnim.
Beograd je izabran za globalno SOKIN inženjersko sedište. Šta je to izdvojilo Srbiju u poređenju sa drugim evropskim tehnološkim centrima?
Vrum: Srbija kombinuje tri stvari koje retko idu zajedno: snažne osnove tehničkih i kompjuterskih nauka, inženjere sa iskustvom u razvoju proizvoda na globalnom nivou i kulturu dugoročne posvećenosti sistemima.
Na zasićenijim tržištima, najbolji inženjeri su često “zarobljeni” u Big Tech kompanijama ili su deo stalnih ciklusa nadmetanja za plate. U Srbiji smo pronašli iskusne senior inženjere koji su gradili ozbiljne platforme u kompanijama kao što su Microsoft ili AMD i koji žele da stvaraju nešto značajno na duže staze. Takvo poklapanje je upravo ono što je potrebno kompaniji koja se bavi globalnom platnom infrastrukturom.

Šta ste videli u lokalnom ekosistemu što vam je ulilo poverenje da odavde skalirate globalnu operaciju fintech infrastrukture?
Malkom: Dok sam gradio timove u Beogradu, sretao sam inženjere sa izuzetnim poznavanjem osnova i sistemskim razmišljanjem. Oni ne vrše samo puko implementiranje funkcija; oni žele da razumeju arhitekturu, ograničenja i dugoročne implikacije.
Takođe sam zapazio posvećenost. Ljudi su ostajali, gradili institucionalno znanje i brinuli o tome šta će sistem na kome rade postati godinama kasnije. Kada gradite finansijsku infrastrukturu koja mora pouzdano da radi u različitim jurisdikcijama i valutama, takav mentalni sklop je ključan. To iskustvo mi je potvrdilo da Beograd nije samo mesto za timove koji izvršavaju zadatke, već i za timove koji rade na razvoju same srži platforme.
Da li će se odluke o osnovnoj arhitekturi i infrastrukturi donositi iz Beograda?
Vrum: Beograd je jezgro našeg inženjeringa, te će se odluke o arhitekturi, infrastrukturi i samoj platformi donositi upravo ovde. SOKIN organizaciona struktura je takva da ključni domeni proizvoda – poput koordinacije plaćanja, trezorske infrastrukture, sistema za poravnanje i usklađenost, imaju autonomiju u Beogradu. Cilj je istinsko tehničko liderstvo, a ne samo implementacija tuđih rešenja odozgo.
Kakav tip inženjerskih talenata želite da zaposlite u Srbiji i koliko će posao biti sofisticiran u oblastima kao što su blockchain i distribuirani sistemi?
Vrum: SOKIN zapošljava stručnjake u oblastima distribuiranih sistema, platne infrastrukture, podataka i veštačke inteligencije, platformskog inženjerstva i bezbednosti. Problemi koje rešavamo su zaista složeni: viševalutno vođenje knjiga, FX u realnom vremenu, koordinacija prekograničnog poravnanja i automatizacija regulatorne usklađenosti.
Ono što ovo čini posebno uzbudljivim jeste obim i rast same industrije. Globalni tokovi prekograničnog plaćanja već premašuju 190 biliona dolara godišnje, a predviđa se da će dostići oko 290 biliona dolara do 2030. godine. Istovremeno, segment ugrađenih finansija jedan je od najbrže rastućih u fintech-u. Očekuje se da će ovo tržište rasti stopom od oko 24 odsto godišnje, dostižući više od 450 milijardi dolara u roku od pet godina, uz potencijalne bilione u transakcionoj vrednosti do kraja decenije.
Tehnološki gledano, sami kanali plaćanja evoluiraju. Stablecoin-i i sistemi poravnanja zasnovani na blockchain-u već predstavljaju stotine milijardi u programabilnoj platnoj infrastrukturi i omogućavaju kontinuiran i neprekidan prenos vrednosti preko granica. To je nešto za šta tradicionalni bankarski kanali nikada nisu bili dizajnirani. Dakle, kada se inženjeri pridruže kompaniji, rade u jednom od najvećih i najbrže razvijanih segmenata.
Koliko je za SOKIN važno da gradi sopstvenu infrastrukturu umesto da se oslanja na postojeće globalne kanale plaćanja?
Malkom: Kontrola je sve. Ako zavisite od infrastrukture treće strane, na vas se odnose i njihova ograničenja. Želimo da posedujemo što veći deo tehnološkog spektra, kako bismo kontrolisali korisničko iskustvo od početka do kraja, ali smo pragmatični. Tamo gde partner već poseduje najbolje rešenje, mi se nadovezujemo na njega umesto da ponovo gradimo.
Kako se digitalna sredstva i nove platne mreže uklapaju u vašu širu strategiju globalnih, real-time plaćanja i razvoja inženjeringa u Beogradu?
Malkom: Kao što sam rekao, naš pristup je pragmatičan. Integrišemo svaku platnu mrežu koja može da unapredi kvalitet prekograničnih poravnanja za naše korisnike. Vidimo veliki stablecoin potencijal da značajno poboljša prekogranična plaćanja i trenutno aktivno procenjujemo pristup u toj oblasti. Za inženjerski tim u Beogradu to znači dosta prilika da rade i sa tradicionalnim platnim sistemima i sa novim mrežama u nastajanju.

Kako obezbeđujete pouzdanost i usklađenost sa regulativom kad obrađujete milijarde u plaćanjima u više od 170 zemalja?
Malkom: Platformu od samog početka projektujemo u skladu sa jurisdikcionim pravilima, zahtevima partnera i načinom na koji funkcionišu poravnanja na različitim tržištima, umesto da te elemente naknadno dodajemo. To podrazumeva višeslojnu automatizaciju usklađenosti i kontinuirano praćenje statusa plaćanja. Veštačka inteligencija pomaže u smanjenju broja lažno pozitivnih rezultata i ubrzava provere, ali osnovu čini deterministička infrastruktura.
Kako uspevate da spojite institucionalni kredibilitet sa brzinom potrebnom za inovacije u fintech-u?
Malkom: Pre svega, mi smo lean i brzo rastuća kompanija za globalna poslovna plaćanja, sa kratkim ciklusima donošenja odluka i jasnom odgovornošću. Naši institucionalni investitori nude neprocenjivo iskustvo i uvide, što za nas predstavlja dodatnu prednost.
Kakav uticaj očekujete da će prisustvo kompanije SOKIN imati na fintech i startap ekosistem u Srbiji?
Vrum: Nadamo se da ćemo doprineti na dva načina. Prvo, stvaranjem inženjerskog okruženja u kojem ljudi mogu da rade na globalnoj finansijskoj infrastrukturi bez potrebe da napuštaju Srbiju. Drugo, prenošenjem znanja koje se akumulira u ekosistemu. Kako Beograd postaje naš najveći inženjerski centar, lokalni inženjeri će razvijati sisteme koji se koriste širom sveta. Takva vrsta izloženosti često dovodi do stvaranja budućih osnivača kompanija i senior tehničkih lidera, što dugoročno dodatno jača ekosistem.
Za pet godina, kakvu ulogu zamišljate da će Beograd igrati u globalnoj SOKIN strukturi?
Vrum: Nadamo se da će Beograd postati srce naše inženjerske organizacije. Kako kompanija bude rasla, Beograd bi sve više trebalo da predstavlja centar tehničkog liderstva, a ne samo dodatni razvojni kapacitet. Mnogi inženjeri koji nam se pridruže u ranoj fazi vremenom će prerasti u principal i arhitektonske uloge, oblikujući globalnu platformu.
Ako SOKIN uspe da izgradi infrastrukturni sloj za “ugrađene finansije”, šta će se sve promeniti za kompanije?
Vrum: Ako uspemo, naša infrastruktura će funkcionisati toliko besprekorno i prirodno da će postati očekivani standard. Kompanija u Srbiji koja plaća dobavljače u Aziji ili prima prihode iz Evrope imaće iskustvo sistema koji jednostavno “radi”, bez potrebe da razmišlja o složenosti platnih mreža, deviznih kurseva ili vremenu poravnanja. Ta nevidljiva pouzdanost uklanja prepreke u finansijskim operacijama i omogućava kompanijama da se brže šire. Upravo to je suštinska promena kojoj SOKIN teži.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!