Potpuno ukidanje rominga za Srbiju u planu Evropske unije - najveći benefiti za turiste i privredu

Potpuno ukidanje rominga za Srbiju u planu Evropske unije – najveći benefiti za turiste i privredu

Cene roming usluga između zemalja u regionu od 1. jula 2021. godine biće izjednačene sa cenama u domaćem saobraćaju, a već ove godine biće značajno smanjene. O daljim planovima i benefitima ovog sporazuma razgovaramo sa državnom sekretarkom Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Na Digitalnom samitu ekonomija Zapadnog Balkana koji je održan u aprilu ove godine, potvrđeno je da će se cene rominga u ovoj godini fazno smanjivati, ali i da će one biti niže za 27% u odnosu na važeće cene razgovora i razmene poruka u državama regiona. Ovo znači da cena minuta u romingu ne može da prelazi 22 dinara, SMS poruka neće iznositi više od 7 dinara, a cena prenosa podataka po megabajtu neće biti veća od 20 dinara.

Sporazum koji je potpisan na pomenutom samitu obuhvata Crnu Goru, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju. Inicijativa o ukidanju rominga bio je povod da Netokracija porazgovra sa državnom sekretarkom u MTTT – Tatjanom Matić.

Tatjana za Netokraciju govori o pravnim i ostalim izazovima sprovođenja procesa ukidanja rominga u državama regiona, kao i šta informaciona bezbednost kao deo Berlinskog procesa znači za Srbiju, s obzirom na to da ovaj dokument podstiče širenje Evropske unije i uzajamnu saradnju država regiona – pa i u domenu telekomunikacija.

Da li niže cene rominga možemo očekivati i za susedne države EU – iako Srbija nije članica?

Tatjana: U skladu sa izjavom podrške Digitalnoj agendi za Zapadni Balkan, nakon ukidanja troškova rominga na teritoriji Zapadnog Balkana, kao naredni korak definisano je preduzimanje koraka za smanjenje troškova rominga između ekonomija Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Inicijativa za snižavanje cene rominga sa pojedinačnim zemljama u okruženju, koje su članice EU, postoji. Jedna takva inicijativa upućena je sa naše strane ka Republici Grčkoj, ali za njeno prihvatanje potrebne su složene administrativne procedure budući da uključuju i saglasnost Evropskog parlamenta.

Koliko je iz ugla ministarstva bilo izazovno sprovesti i na kraju realizovati ovaj projekat?

Tatjana: Postojali su izazovi jer je u pitanju značajna promena na tržištu elektronskih komunikacija, ali je na prvom mestu bila zaštita interesa građana i omogućavanje boljeg povezivanja regiona Zapadnog Balkana. Podsetiću da je i Evropska Unija imala duge pregovore sa operatorima pre uvođenja pravila “u romingu kao kod kuće”, ali da su interesi građana i razvoj digitalne ekonomije postavljeni kao prioriteti.

Šta je sve potrebno uraditi sa administrativne strane kako bi roming bio ukinut do 2021. godine?

Tatjana: Sporazum u okviru Digitalne agende za Zapadni Balkan obavezuje potpisnike da ne prelaze maksimalne utvrđene maloprodajne i veleprodajne cene roming usluga. Nadležna ministarstva i regulatorna tela iz regiona Zapadnog Balkana sprovešće neophodne aktivnosti potrebne za ukidanje troškova rominga, što uključuje i donošenje određenih pravnih akata koji će obezbediti potpunu implementaciju regionalnog roming sporazuma. Prelazni režim za usluge u romingu će početi od 1. jula 2019. godine i trajaće do 30. juna 2021.

Na koji način su telekom operateri u Srbiji reagovali na inicijalnu ideju o smanjenju cena rominga?

Tatjana: Ukidanje troškova rominga u regionu je velika promena na tržištu i ima značajan uticaj na poslovanje operatora elektronskih komunikacija. Operatori koji posluju u Republici Srbiji poseduju veliko iskustvo u poslovanju na inostranim tržištima. Svesni su da je ukidanje troškova rominga globalni trend i iskazali su razumevanje i zainteresovanost na saradnju. To je naročito važno budući da regionalno povezivanje podstiče razvoj digitalne ekonomije i društva i doprinosi približavanju jedinstvenom digitalnom tržištu EU.

Koliko je Berlinski proces koji podstiče intenzivniju saradnju zemalja regiona, a koji obuhvata i ukidanje rominga, važan za Srbiju?

Tatjana: U prethodnom periodu govorilo se o osnivanju trening centara za informacionu bezbednost u regionu, uzimajući u obzir kapacitete zemalja u regionu, kao i o izradi platforme za razmenu informacija o incidentima. Centri bi omogućili edukaciju i usavršavanje kadrova u ovoj oblasti, Izuzetno je važno pokrenuti inicijativu za obučavanje kadrova, imajući u vidu da je za nedostatak obučenih zaposlenih i stručnjaka u ovoj oblasti u javnom sektoru problem koji je karakterističan za mnoge zemlje.

Inače, u Republici Srbiji uspostavljen je Centar za zaštitu privatnosti i informacione bezbednosti u digitalnom prostoru u SANU. Jedna od inicijativa Srbije je da se, u okviru ovog centra, vrši razmena iskustva u oblasti proizvoda i novih tehnologija između zemalja u regionu.

Sa druge strane, osvrnuli smo se i na to koji se konkretni benefiti očekuju za obične korisnike i preduzetnike kada je reč o smanjenim cenama u regionu – što nam je iz svog ugla detaljnije objasnio Netokracijin Marko Mudrinić.

Koje benefite bi ukidanje roming u regionu moglo da donese preduzetnicima/putnicima 2021. godine?

Marko: Ukoliko pogledamo stanje rominga u ovom trenutku, vidimo prisutnost dve grupe, dva fronta. Na jednoj strani nalaze se zemlje EU koje su međusobno ukinule roming pre nekoliko godina i čiji građani nesmetano razmenjuju pozive, poruke i podatke – bez obzira na državu u kojoj se nalaze.

S druge strane nalazi se Srbija i zemlje regiona koje su se nedavno okupile u Beogradu na Western Digital samitu kako bi najavile potpisivanje sporazuma koji ukida roming samo u državama regiona i to uglavnom onim državama koje nisu EU članice. Prema mom mišljenju, ovakav potez, iako pozitivan, predstavlja samo prvi korak ka nečemu daleko značajnijem – pridruživanju zemalja regiona evropskom sporazumu i zatvaranje poglavlja “roming” jednom za svagda, makar u okviru priznatih granica Starog kontinenta.

Upravo zato podržavam svaki napor i ideju da se roming ukine jer su privreda i građani prvi koji gotovo istog trena mogu da osete benefite jednog ovakvog sporazuma – kako na poslovnom putu, tako i na odmoru.

Koliko često upotrebljavaš telefon za pozive i poruke van zemlje – u poslovne i privatne svrhe?

Marko: Kao neko ko koristi jedan te isti broj u privatne, ali i u poslovne svrhe, često, možda čak i prečesto. U Hrvatsku putujem nekoliko puta godišnje i tu je možda najprimetniji taj nedostatak pripajanja Srbiji evropskom sporazumu kojim je ukinut roming. Ukoliko u pojedinoj zemlji EU ostajem duže od par dana, obavezna je kupovina data SIM kartice lokalnog operatera jer mi je Internet neophodan za posao.

Međutim, čim promenim karticu nastaju i prve muke – registruj novi broj na postojeće servise, a tu je svakako i trošak kupovine kartice i paketa. Međutim, operater čije usluge koristim odnedavno je predstavio novi roming paket u okviru kojeg imam koliko-toliko prihvatljiv data paket po nekoj ok ceni koju sam i više nego spreman da platim kako bih sadržao usluge na postojećem broju. Ukidanje rominga u potpunosti dodatno bi pojednostavilo ovaj proces.

Šta je ono što ti najviše smeta u mobilnoj komunikaciju tokom putovanja u države regiona?

Marko: Uzmimo za primer Crnu Goru. Kada sletite na aerodrom dočekuje vas poruka da ste ušli na teritoriju CG, a potom i specijalna poruka sa paketom koji vam garantuje određene minute, određeni broj poruka i nešto Interneta koji možete koristiti tokom nedelju dana. Takav paket kod mog operatera košta oko 1.000 dinara za nedelju dana (ako se ne varam) i on u svojoj osnovi predstavlja savršeno rešenje – na istom broju dobijam mogućnost da nastavim sa konzumiranjem sadržaja i sa dopisivanjem.

Ipak, ono što mi najviše smeta jeste što takvi paketi uglavnom nisu izdašni po pitanju količine Interneta, ako izuzmemo pozive i poruke. Daleko bolje korisničko iskustvo bilo bi potpuno ukidanje rominga. Ovo je nešto ka čemu se teži i smatram da je izuzetno pozitivna stvar, ali i samo prvi korak ka potpunom ukidanju rominga.

Kako komentarišeš da će već ove godine u julu cene poziva u zemljama okruženja biti niže 27%?

Marko: Smatram da to i dalje nije prevelika ušteda, ali to su uslovi sa kojima smo suočeni u prvoj godini potpisivanja sporazuma o ukidanju rominga. Telco operaterima je ostavljen prelazni period kako bi se privikli na novonastale promene, ali ja i dalje smatram da bi taj period mogao biti kraći jer građani Evropske unije već uveliko uživaju u potpunom ukidanju rominga.

Da li osim poziva i poruka, očekuješ i smanjene cene Internet saobraćaja?

Marko: Očekujem smanjene cene Internet saobraćaja, ali nažalost one su toliko visoke da bi i najmanje izmene bile gotovo neprimetne po džep korisnika. Daleko bolja opcija jesu upravo posebni paketi koje su naši telco operateri počeli da nude, a koji predstavljaju sasvim solidno “prelazno” rešenje – nešto svakako bolje od računa koji se meri desetinama hiljada dinara zato što ste otvorili Instagram nekoliko puta za vreme vašeg puta.

Kako vi gledate na ukidanje rominga za Srbiju i zemlje regiona i Evropske unije? Javite nam se u komentarima, voleli bismo da čujemo i vaše mišljenje.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Startapi i poslovanje

Srpsko-američki MotionOps podigao investiciju od $1,2 miliona – sledi širenje tima u Srbiji i dalji razvoj proizvoda

MotionOps zatvorio je 'pre-seed' rundu od gotovo 1,2 miliona dolara predvođenu VC fondom iz Jute Alpine 100. Nikola Cvetković, jedan od osnivača ovog startapa, otkriva nam više o tome kako tim planira da iskoristi investiciju.

Analiza

Rast po svaku cenu više nije ono što startape vodi do investicije – i tu je prilika za srpske timove

Po pitanju investiranja u startape na globalnom nivou, prošla decenija lako bi mogla dobiti titulu zlatne decenije. Problem je bio samo jedan: ti startapi u velikoj većini nisu stavljali naglasak na profitablinost i zdrav rast i, uprkos gubicima koji su se brojali u stotinama miliona, ipak su dostizali valuacije od nekoliko milijardi. Sada su se pravila igre promenila - što može ići u prilog domaćim startapima.

Sponzorisano

Degordian pokreće novi podbrend: Builtt! Fokusiraće se na ecommerce, web i product projekte

Degordian dobija novi specijalizovani spin-off brand koji deluje u 3 vertikale. Upoznajte 'Builtt' koji se bavi izradom web stranica, digitalnih proizvoda i ecommerce rešenja.

Propustili ste

Kultura 2.0

Web pristupačnost čini internet boljim mestom za sve – a posebno za osobe sa invaliditetom

Internet je alat putem kog možemo pronaći gotovo sve što želimo da saznamo, zar ne? Nažalost, to nije slučaj za osobe koje imaju određene invaliditete. Upravo zato je pristupačnost interneta (web accessibillity) sve aktuelnija tema.

Društvene mreže

Hoće li Elon Mask zaista uvesti pretplatu za sve korisnike Twittera?

Ono što se dešava sa Twitterom od momenta akvizicije od strane kontraverznog biznismena Elona Maska može se kategorizovati kao potpuna farsa sa čudnim spletom događaja i okolnostima koji su zadesili ovu društvenu mrežu.

Takmičenje

Bosch Startup Harbour poziva startape da zajedno validiraju ideje i skaliraju biznis – prijave traju do 30. septembra

Startup Harbour je globalna inicijativa kompanije Bosch čiji je cilj kreiranje ekosistema kroz saradnju između 'early stage' startapa i različitih Bosch divizija u oblasti informacionih tehnologija i digitalizacije.

Intervju

Amir Moini pomogao je Netflixu da izgradi Employer Brand iz temelja – a sada dolazi na Empple Festival

Treći po redu Empple Festival 5. oktobra ugostiće Amira Moinija, direktora Employer Branding-a kompanije Moloco u Silicijumskoj dolini.

Internet marketing

Weekend Media Festival po 16. put u Rovinju, ovog puta sa fokusom na HR i veštačku inteligenciju

Weekend Media Festival, jedna od najvećih regionalnih konferencija posvećenih digitalnom marketingu, po 16. put će se održati u Rovinju od 21. do 24. septembra, sa potpuno novim i aktuelnim temama iz digitalnog sveta.

Karijere

Olja Vučićević Gaković: Srpski IT bio je prenaduvani balon koji je morao da pukne – i to je izdvojilo kvalitetne kompanije

Olja Vučićević Gaković ima impresivno poslovno iskustvo: od života i rada u Silicijumskoj dolini i saradnje sa kompanijama kao što su Google, Yahoo i IBM, do povratka u Srbiju i vođenja uspešnih IT kompanija. U intervjuu koji sledi, ona je sa nama podelila svoje mišljenje o srpskoj IT industriji - i zašto smatra da je kriza imala pozitivan uticaj na nju.