Rivian u Beogradu zaposliće preko 150 inženjera u 2023. godini

Otkrivamo: Rivian u Beogradu zaposliće preko 150 inženjera u 2023. godini

Nakon gotovo šest meseci od zvaničnog otvaranja razvojno-istraživačkog centra kompanije Rivian u Beogradu, redakcija Netokracije je imala ekskluzivnu priliku da o planovima ovog automobilskog brenda u Srbiji razgovara sa njenim generalnim menadžerom - Borkom Lepojevićem.

Priča o dolasku Riviana u Srbiju počinje još u septembru prošle godine, kada smo prvi preneli da ova kompanija ima plan da otvori R&D centar u srpskoj prestonici. To je bila zaista velika vest za domaću IT zajednicu i samo tržište. Već krajem 2022. godine ova kompanija je na posebnom javnom događaju i zvanično otvorila za svoje kancelarije za javnost, kada smo i sami imali priliku da se bar na kratko upoznamo sa prostorom i planovima Riviana u našoj zemlji.

Još tada smo saznali da pomenuta automotive kompanija planira da zaposli veliki broj IT stručnjaka u Beogradu koji će raditi na razvoju softverskih rešenja – kako za internu upotrebu u samoj kompaniji, tako i za vozila R1T i R1S. Sada, u maju mesecu, Rivian u Srbiji već aktivno zapošljava nove ljude, trudeći se da sebe pozicionira kao jedne od naprednijih automobilskih kompanija u eri kada softver preuzima poptuni primat u auto industriji – određujući tako ne samo vrednost vozila već i smer u kojem će se kretati ova tradicionalna industrija.

U procesu formiranja svog tima u Beogradu, Rivian je pronašao i svog novog generalnog menadžera, Borka Lepojevića. Sa njim smo u ekskluzivnom intervjuu koji sledi razgovarali ne samo o planovima kompanije Rivian za Srbiju, već i o njegovom razvoju karijere, ali i o trenutnom stanju u auto industriji koja zahvaljujući tehnologiji i digitalizaciji započinje potpunu transformaciju.

Od vojnog inženjera, preko preduzetnika, do Bosch-a i konačno Rivian-a

“Ja sam kao dete uvek naginjao ka tehnologiji iako sam voleo i društvene nauke. Sećam se, prvi računar koji sam dobio bio je ZX Spectrum. Imao sam devet godina. Krenuo sam naravno prvo da se igram. Kasnije  sam dobio  Komodor 64 i skapirao da tu ima još nešto sem igre: napišeš neki kod i on nešto radi, računa, crta…”, iskreno započinje naš razgovor Borko koji nam je na samom početku otkrio najranije dane ulaska u svet tehnologije.

Kroz srednju školu je ta pasija samo rasla, pa Borko nije imao previše dileme oko toga čime bi voleo da se bavi na studijama. “Moj otac je bio oficir pa mi je nekako pod ruke pala neka brošura o Vojno Tehničkoj Akademiji (VTA). Zainteresovao sam se. Ubzo je usledio prijemni i ja sam se našao u 55. klasi pitomaca VTA na smeru računarske tehnike i informatike”, kaže naš sagovornik i dodaje sledeće:

Te godine studija bile su dinamične i poprilično izazovne. To je bila zahtevna škola u kojoj smo radili po programu istoimenog smera sa ETF-a, imajući pritom i dodatne vojne predmete i obaveze, i sve si morao da daješ u roku. U suprotnom dobiješ račun i ideš kuć. Po završetku studija radio sam u Ministarstvu odbrane kao softver developer, a kasnije sam vodio inženjerske timove.

Taj deo karijere, koji sam proveo kao vojni inženjer veoma me je oblikovao, omogućivši mi da razvijem kako tehničke, tako i netehničke veštine. Imao sam prilike da radim sa sjajnim ljudima i da se sretnem sa različitim kulturama i običajima. Postdiplomske studije sam završio na FON-u i jedno vreme posle toga proveo na usavršavanju u SAD.

U jednom trenutku karijere, Borko je odlučio da sa svojim kolegama pokrene startap i ta avantura je trajala skoro čitavu deceniju. Kako i sam dodaje, puno je naučio na tom preduzetničkom putovanju. Iskustva koja je stekao bila su mu veoma korisna u narednoj etapi, u kojoj se pridružio Bosch-u,  preuzevši odgovornost za razvoj Beogradskog ogranka kompanije Bosch SoftTec.

Borko je iskreno govorio o svojim najranijim danima upoznavanja sa tehnologijom i koji su mu oblikovali dosadašnju karijeru koja je nastavila da se razvija u kompaniji Rivian.

Upravo u ovoj kompaniji, kaže Borko, susreo se sa razvojem softvera za automobilsku industriju, shvativši tako da je to jedna od najzanimljivijih i najizazovnijih tehnoloških oblasti danas. Na toj poziciji on je proveo nešto više od četiri godine a onda se pojavio Rivian. Dolazak i nastavak karijere u ovoj kompaniji iz SAD-a za Borka je usledio nekako prirodno:

U tradicionalnoj automobilskoj industriji decenijama je akcenat bio na hardveru. U poslednjih nekoliko godina, korisničko iskustvo, pa samim tim i vrednost vozila kao produkta, prevashodno oblikuje softver. I tradicionalni i novi proizvođači automobila, kao i dobavljači u ovoj industriji, to uviđaju, pa svoje napore usmeravaju ka toj tranziciji: iz tzv. hardverski-definisanog u softverski-definisano vozilo (eng Software Defined Vehicle).

Ako tome pridodamo i tendenciju prelaska sa vozila sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem na vozila na električni pogon, nameće se nekako da je tehnološki “vrh štapa” u softverskim kompanijama koje prave vozila koja pokreću električni motori – a Rivian je tipičan predstavnik takve kompanije, pri čemu za razliku od tradicionalnih dobavljača i proizvođača u automobilskoj industriji, Rivian (kao i Tesla) nema to tradicionalno nasleđe koje usporava pomenutu tranziciju.

Imajući sve to u vidu, veoma me je interesovalo da iz prve ruke steknem uvid u načine rada i poslovnu filozofiju jedne takve kompanije i dam svoj doprinos njenom razvoju. Ono što me je konačno opredelilo bili su zapravo ljudi koji danas rade u Rivianu, a koji su imali zapažene karijere u Google-u, Tesli, Uberu, Meti, Intelu, Apple-u, od kojih može mnogo da se nauči i sa kojima je zadovoljstvo raditi.

Govoreći nam o tome koje su njegove konkretne obaveze kao generalnog menadžera Rivianovog R&D centra u Beogradu, naš sagovornik objašnjava da on u ovoj kompaniji svakodnevno pokušava da doprinese u dva domena.

Prvi domen je razvoj inženjerskih kapaciteta, gde Borko sve svoje znanje i iskustvo tokom dosadašnjeg rada ulaže da pomogne firmi da dovede i akvizira najbolje ljude, tačnije stručnjake. Prema njegovim rečima, ko god da radi u IT industriji, shvata da se tu na prvom mestu radi o ljudima, a tek na drugom o tehnologiji, gde je potrebno investirati puno ličnog, jer ljudi u ovoj industriji žele da rade sa ljudima koji ih inspirišu i podržavaju, u sredinama u kojima mogu da doprinesu i gde mogu da se razvijaju i uče.

Drugi domen je, dodaje Lepojević, razvoj operativnih kapaciteta centra u Beogradu pod kojim se podrazumeva sve ono što je potrebno uspostaviti za efikasno funkcionisanje filijale jedne internacionalne kompanije. Ono što je potrebno, dodaje on, jeste da se sve te operativne razlike između sedišta kompanije i centra u Beogradu sinhronizuju i uspostave efikasni procesi koji omogućavaju razvoj poslovanja.

Kako naš sagovornik objašnjava, sve to zahteva puno energije i strpljenja, dosta operativne, kulturološke i svake druge kalibracije, kako bi se pronašli najbolji modeli, uvažile potrebe i razlike i stvorio sistem koji donosi vrednost. Centar je započeo sa radom krajem prošle godine, a za ovih nekoliko meseci zaposleno je preko 50 ljudi, a to je samo početak jer je Rivian i dalje u inicijalnoj fazi razvoja i zapošljavanja.

Delokrug rada R&D centra – od razvoja ADAS rešenja do softverskih proizvoda za upravljanje logistikom i lancima snabdevanja

Rivian je pre svega softverska firma i kao takva veliku većinu softverskih proizvoda razviju interno. Ljudi koji rade u beogradskoj kancelariji su raspoređeni u nekoliko domena. Prvi je vezan za razvoj naprednih sistema za podršku vozaču (Advanced Driver Assistance Systems – ADAS). Ovo je jedno od najkompleksnijih tehnoloških polja u auto industriji, u kome se radi na razvoju rešenja za autonomnu vožnja različitih nivoa.

Razgovor smo “preselili” i u Rivian R1S u kojem smo pričali o infotejment sistemu vozila, imajući tako priliku da isprobamo softver koji je veoma važan deo ovog električnog automobila. Netokracija Srbija

Drugi domen razvoja, objašnjava nam Borko, odnosi na softvere koji se izvršavaju na uređajima u vozilu a koji pokrivaju oblasti infotainment-a, navigacije, konektivnosti, signala vozila, integracije mobilnog uređaja sa vozilom i na kraju bezbednosti. Lepojević kaže da treći segment nosi naziv enterprise technologies i pokriva širok spektar softvera koji se izvšavaju na cloud-u a čine ga: kompletan tool chain za potrebe procesa razvoja softvera, rešenja za upravljenje životnim ciklusom proizvoda, softveri za podršku prodaji, kao i kompletna cloud infrastruktura:

U četvrtom domenu, koji obuhvata logistiku i lance snabdevanja rade koleginice i kolege koji su data inženjeri i bave se analizom podataka. Poslednji, veoma važan segment čine ljudi koji su deo “people” i “finance” tima, čiji se delokrug rada odnosi na akviziciju talenata, podršku zaposlenima kao i na podršku operativnim procesima bez kojih centar ne bi mogao da funkcioniše.

Svi ti ljudi su veoma različitih interesovanja, iskustava, opredeljenja, stremljenja. Mi podržavamo svu tu različitost – smatramo da je to važno i da pospešuje sredinu u kojoj je svako dobrodošao da pruži svoj doprinos. Ono što nam je zajedničko jeste kultura međusobnog podržavanja, radoznalosti, otvorenosti i posvećenosti da ono što radimo bude najbolje moguće.

Softver definiše današnju auto industriju – to je izazovna i interesantna oblast za svakog softver inženjera

R&D centar u Beogradu jedini je inženjerski centar kompanije van SAD-a i Kanade, tačnije van severnoameričkog kontinenta. Srbija se nametnula kao najbolji lokacijski izbor zbog dostupnosti talenata, velike tehnološke raznovrsnosti istih, kao i dobrog odnosa cene i kvaliteta rada. Otuda su, kaže Borko, planovi poprilično ambiciozni i podrazumevaju da centar u Beogradu ima preko 150 zaposlenih do kraja prve godine postojanja:

Generalno, kada je reč o otvorenim pozicijama, to je jedna veoma široka paleta koja pokriva: razvoj embedded rešenja, data science, “computer vision” i primenu veštačke inteligencije, razvoj algoritama, razvoj internih alata i web aplikacija, razvoj framework-a za automatsko testiranje i kontrolu kvaliteta softvera i cloud infrastrukturu.

Automobilska industrija danas predstavlja jedno široko polje koje obiluje tehnološkim inovacijama i izazovima pa je samim tim veoma privlačna za programere. Ukoliko još postoji prilika da se radi na konkretnom proizvodu, da se stečena inženjerska znanja upotrebe da se taj proizvod oblikuje, da se unapredi zadovoljstvo korisnika i podigne bezbednost, utoliko je rad u takvoj industriji privlačniji.

Zaključivši ovaj razgovor, Borko kaže da kompanije kao što je Rivian mogu efikasno da odgovore na dinamiku tržišta i potrebe kupaca u auto industriji, što je pre svega posledica njihovog startap mentaliteta koji podrazumeva spremnost, ali i hrabrost, da se proizvod menja brže i inovativnije. Krajnji cilj jeste stvaranje nove vrednosti za krajnjeg kupca, i da kao takve, automotive kompanije predstavljaju izazovnu i dinamičnu sredinu za razvoj softver inženjera, gde se doprinosi vide na konkretnom i opipljivom proizvodu.


Više o trenutnim otvorenim pozicijama kompanije Rivian u Srbiji možete pronaći na zvaničnom sajtu


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Intervju

Stanislava Nestorović iz kompanije ASEE: HR je glavni konsultant i podrška biznisu

Kako se razvija karijera zaposlenih u jednoj kompaniji - od trenutka kada dobiju posao do unapređenja i daljeg usavršavanja? Otkrivamo u tekstu koji sledi.

Karijere

Kako je Maja Nedeljković od analogne umetnosti došla do softverskog inženjerstva i 3D renderinga

Put ka karijeri u IT i tehnološkom svetu može da vodi iz različitih "pravaca" ali i interesovanja. Svoju priču o izgradnji IT karijere, otkriva nam Maja Nedeljković, senior Software Engineer.

Novost

Joberty izlazi na svetsko tržište i predstavlja svoj AI matching sistem zapošljavanja

Platforma Joberty koja broji više od 100.000 korisnika od ovog septembra dostupna je u svim zemljama sveta i povezivaće programere i IT kompanije na globalnom nivou - uz novi 'pametni' sistem zapošljavanja.

Propustili ste

Intervju

Kompanija Zendesk ulazi na srpsko tržište i traži IT stručnjake za razvoj WFM alata

Kompanija Zendesk, jedan od lidera na svetskom tržištu za unapređenje poslovanja kompanija nova je na tržištu Srbije. Plan menadžmenta ove kompanije koja ima preko 100.000 zadovoljnih korisnika, jeste da nastavi sa zapošljavanjem novih stručnih IT kadrova u našoj zemlji.

Intervju

Razgovori sa seniorima: Kako domaću IT industriju vidi tim lider kompanije Hunch?

Svoj pogled na trenutnu situaciju u IT-ju u Srbiji, kompanijama koje u okviru njega posluju i dostizanju statusa seniora za Netokraciju deli Branislav Milojević iz kompanije Hunch.

Office Talks Podcast

Splet Tech – konferencija koji okuplja regionalnu IT zajednicu

Gosti 159. epizode bili su Lazar Lekić i Nebojša Bjelotomić sa kojima smo razgovarali o stanju u IT industriji, startap ekosistemu i predstojećoj Splet Tech konferenciji.

Startapi i poslovanje

Outpost Chess, srpski LinkedIn za šahiste, podigao prvu ‘angel’ investiciju vrednu €85.000

Outpost Chess je potpisao ugovor za prvu 'anđeosku investiciju' u visini od 85.000 evra i očekuje da će kompletirati celu pre-seed rundu do kraja ove godine.

Intervju

Rad od kuće kao iz kanca: Remote Santa platforma jača timski duh na daljinu – i vredno nagrađuje trud

Startap iz Srbije rešava najveći problem rada od kuće - usamljenost! Kako Remote Santa platforma podstiče timski duh na daljinu, čitajte u intervjuu sa suosnivačicom, Jovanom Đeković.

Kultura 2.0

Web pristupačnost čini internet boljim mestom za sve – a posebno za osobe sa invaliditetom

Internet je alat putem kog možemo pronaći gotovo sve što želimo da saznamo, zar ne? Nažalost, to nije slučaj za osobe koje imaju određene invaliditete. Upravo zato je pristupačnost interneta (web accessibillity) sve aktuelnija tema.