Donosimo vam osvrt na najnovija dostignuća tehnoloških giganata, kada je u pitanju razvoj alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
U proteklih godinu dana — kako je AI ekspanzija u etru tehnoloških zbivanja, a razvoj svakog novog alata pod budnim okom javnosti — složićemo se da je apsolutni suveren na tržištu i dalje kompanija Open AI. Pored toga što ima najuigranije alate, pokazalo se i da njeni čelnici prave sigurne poslovne korake, lane sklopivši deal sa Microsoft-om.
Nakon dugog vremena testiranja, te uspeha koji su postigli ChatGPT i DALL-E, kompanija je prošle sedmice predstavila program pod nazivom Sora — AI model za kreiranje video zapisa. Kako ističu u zvaničnom saopštenju na sajtu OpenAI, u pitanju je “robusni sistem za generisanje videa na osnovu pisanih uputstava”. I zaista, ono što prvo privlači pažnju svakako je impresivan kvalitet i sposobnost kreiranja video zapisa najrazličitijih formi i stilova.
Sorine mogućnosti sežu dalje od jednostavnog generisanja teksta u video. Program je “obučen” za raznovrsne tipove podataka, uključujući video zapise različitog trajanja, rezolucije i proporcije. Prigodno ambiciji s kojom je kreiran, nosi ime “Sora”, što na japanskom znači nebo, odražavajući neograničeni kreativni potencijal modela.
Ono što izdvaja Soru od ranijih modela jeste njena transformatorska arhitektura, koja funkcioniše pomoću prostorno-vremenskog “kolaža” video i slikovnih latentnih kodova, odnosno omogućava kreiranje prilično uverljivih video zapisa uz zadržavanje fleksibilnosti u obradi različitih formata. Pored toga, koristi mrežu video kompresije zarad poboljšanja obuke i generisanja video zapisa u sabijenom, latentnom prostoru.
Uprkos revolucinoarnim dostignućima u tehnološkom smislu, razvoj veštačke inteligencije uvek prate kontroverze i etičke dileme. Očekivano, objava novog alata uzdrmala je svet filma, pa je na prestižnom Filmskom festivalu u Berlinu vođena panel diskusija o uticaju koji će on imati na budućnost kinematografije. I to — veoma optimistična diskusija!
Istaknuti filmski radnici govorili su o pozitivnom uticaju veštačke inteligencije i načinima na koje ona može unaprediti njihovo stvaralaštvo. Jedan od panelista bio je Sajmon Vajs, specijalista za minijature i rekviziter koji je radio za velika imena kao što su Ves Anderson i Stiven Spilberg. Kako prenosi portal The Hollywood Reporter, on je istakao da već uveliko koristi nove alate i tehnike veštačke inteligencije da dopuni tradicionalnu izradu rekvizita, iako je u početku bio skeptičan i “plašio se da će ostati bez posla”.
Dakle, kao i u svakoj profesiji, za sineaste važi pravilo da ko ne evoluira sa tehnologijom i ne savladava nove alate, biće zamenjen. Ali ne mašinama, već onima koji tu tehnolgiju umeju da koriste. A, zar kroz istoriju nije oduvek bilo tako?
Gemini će morati da obnovi gradivo
U međuvremenu, kod konkurencije “ne cvetaju ruže”. Svako ko prati vesti iz IT sveta, ili pak ima Google nalog, obavešten je da je Bard preimenovan u Gemini. I ne samo to, u već postojeći jezički model integrisan je i text to image alat. Međutim, korisnici su ubrzo shvatili da nešto nije kako treba i da je alat “apsurdno woke“.
Neki od njih prijavili su da su na tekstualne zahteve dobili slikovne odgovore kao što su ženski papa, tamnoputi vikinzi, i američki očevi predvođeni ženom koja potpisuje ustav iz 1789. Kada su tražili “istorijski tačniji rezultat” dobili su čoveka orijentalnog izgleda sa turbanom na glavi.
"Can you generate images of the Founding Fathers?" It's a difficult question for Gemini, Google's DEI-powered AI tool.
Ironically, asking for more historically accurate images made the results even more historically inaccurate. pic.twitter.com/LtbuIWsHSU
— Mike Wacker (@m_wacker) February 21, 2024
Na zamerku da rezultat odstupa od istine, Gemini je odgovorio kako je rezultat u skladu sa politikom diverziteta. Nakon negodovanja u javnosti, kompanija se izvinila i momentalno obustavila mogućnost generisanja slika koje prikazuju ljude, dok ne reše nastali problem.
Sve to ukazuje na izazove i zamke algoritama veštačke inteligencije kada je u pitanju generisanje tačnog, a uz to i kulturno osetljivog sadržaja. Glavna kritika jeste da ovakvo odstupanje od istorijske tačnosti u korist raznolikosti i inkluzivnosti može ozbiljno ugroziti budućnost obrazovanja.
Nemogućnost razlikovanja nekih osnovnih logičkih korelacija, svakako predstavlja diskrapancu između ljudskog uma i kompjutera, svedočeći o nepouzdanosti veštačke inteligencije kada je u pitanju njena upotreba u obrazovne svrhe.
Stoga, kako tehnologije veštačke inteligencije nastavljaju da se razvijaju, uspostavljanje ravnoteže između promovisanja raznolikosti i obezbeđivanja tačnosti činjenica ostaje složen zadatak, koji zahteva kontinuirano usavršavanje i ispitivanje kako bi se sprečile nenamerne pristrasnosti i krivljenje realnosti.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!