U ovoj kolumni, otkrivam vam zašto 'girl power' na internetu nije izraz feminističke borbe i zašto se 'online' prodaja vlastite intime ne razlikuje od prostitucije.
Brojne poznate dame širom sveta — ne samo iz seksualne industrije, već i one koje pripadaju drugim sferama javnog života — otvorile su profile na platformi OnlyFans pod izgovorom feminističke borbe i ženskog osnaživanja.
Dobro osmišljenim social media marketingom, bivše porno zvezde, modeli, žene iz muzičke industrije i renomirane sportistkinje privlače svoje obožavaoce nudeći im bolje upoznavanje i prisniji odnos, ističući u prvi plan priču o preuzimanju kontrole nad vlastitim telima i oslobađanju ženske seksualnosti od vekovnih stega patrijarhata.
Međutim, nema tu govora ni o kakvoj seksualnoj revoluciji niti feminističkoj borbi. U pitanju je privid, takozvani “popularni feminizam”, koji služi kao paravan za prodavanje vlastite intime, odnosno svojevrsnu online prostituciju. U tekstu koji sledi, potrudiću se da vam objasnim oba termina, kao i načine na koji platforma OnlyFans trivijalizuje žensko osnaživanje i vraća nas korak unazad u feminističkoj borbi.
Zašto prostitucija?
Digitalizacijom i stupanjem u online prostor čovečanstvo se transformisalo, došlo je do značajnih promena u svim sferama života, načinu percepcije i konzumiranju sadržaja. Isto se dogodilo i s prostitucijom, koja se s ulice preselila u web prostor. Otuda pojava raznih aplikacija i sajtova za promociju eksplicitnog sadržaja, od kojih je definitivno najpoznatiji OnlyFans.
Reč je o platformi koja korisničkim interfejsom veoma podseća na društvene mreže kao što su Facebook i Instagram — lajkovanje, komentarisanje, slanje privatnih poruka i beskonačno skrolovanje. Maskiran u ruho uobičajene društvene mreže, a prezentovan kao sajt koji prodaje umetnost i slavi seksualnost, OnlyFans ohrabruje kreatore da uz mesečnu nadoknadu — koja u proseku na svetskom nivou iznosi oko 20 dolara — necenzurisano prezentuju golotinju i seksualno eksplicitan sadržaj kroz različite vrste medijskih formata.
Sajt je lansiran 2016. godine i u to vreme većinu kreatora činili su “profesionalni” seksualni radnici, porno zvezde, webcam modeli, i tek po koji amater koji je u svemu tome video lak način da dođe do zarade. Ipak, ekspanziju je doživeo tokom lock down-a u jeku pandemije koronavirusa, kada su mu se masovno pridružili kreatori s malo ili bez ikakvog iskustva u seksualnoj industriji, prisiljeni da zbog gubitka poslova i zamrzavanja plata brzo i lako dođu do zarade. Tako se procenjuje da je u periodu od kraja 2019. do kraja 2020. godine broj aktivnih kreatora sa 120.000 porastao na čak milion.
Iako se na prvi pogled može učiniti da OnlyFans korisnicima omogućava bezbedan virtuelni prostor da izraze svoju seksualnost, zarade novac i čak ostvare realne kontakte s drugim ljudima, u pitanju je ništa drugo do platforma za online prostituciju dizajnirana da ih zbuni i navede da zaborave na štetu koju uzrokuje seksualna industrija.
Online prostor oduzima auru seksualnosti
Bilo da je u pitanju objavljivanje nagih slika ili interakcija s korisnicima u vidu sekstinga, privatnih video poziva i slanja ličnih predmeta pretplatnicima, kreatori na ovoj platformi seksualni čin svode na nivo komercijalne transakcije, budeći najniže ljudske porive kao što su požuda, voajerizam, ali i preispitivanje vlastite vrednosti. Pretplatnici su izloženi nerealnim prikazima ljudskog tela i seksualnosti, dok su kreatori neretko usamljeni i onesposobljeni za uspostavljanje bilo kakvog istinskog odnosa van virtuelnog sveta. A sve to vodi ka otuđenju.
Nemački filozof Walter Benjamin, u svom eseju “Umetničko delo u veku tehničke revolucije” iz 1936. godine, definisao je nešto što je nazvao aurom umetničkog dela. U pitanju je autentičnost umetničkog dela koja predstavlja njegovo jedinstveno postojanje u vremenu i prostoru u kome se nalazi. Prema Benjaminovom mišljenju, aura se gubi prilikom svake repodukcije, pa makar i one najverodostojnije. Fotografiju i film, koji su u tom trenutku bili u začetku, smatrao je odgovornim za gubitak autentičnosti samog čoveka.
Upravo ovu Benjaminovu misao imala sam na umu kada sam govorila o otuđenju do kojeg dovodi prenošenje seksualnosti u online prostor. Ako izuzmemo moralno-etičku problematiku prostitucije, te uzmemo u obzir samo način na koji se ona sprovodi, možemo zaključiti da reprodukcija intime i imitacija seksualnog čina na internetu oduzima auru međuljudskom odnosu i vodi ka distopiji u kojoj sve svoje potrebe ispunjavamo online. U tom slučaju, biću slobodna da kažem da je OnlyFans još gori vid seksualne eksploatacije od same prostitucije.
@emrata The one and only @miakhalifa is on High Low w/ Emrata today. We talk sex work, shame, body image, witchcraft, and control. Stream wherever you get your podcasts.
Skretanje u popularni feminizam
Pandemija i lockdown učinili su da mnoge ličnosti iz industrije zabave zbog nemogućnosti izlaska u javni prostor ostanu bez uobičajenih izvora prihoda. Stoga, izlaz iz krize pronašle su u monetizaciji svojih internet platformi.
Tako je najpopularnija modna blogerka s ovih prostora svoj blog, koji ju je vinuo u zvezde, preinačila u pretplatničku web platformu na kojoj će odabranoj publici biti dostupan “nešto intimniji” sadržaj. Odmah po najavi novog projekta, našla se na meti internet kritičara, koji su pretpostavili da je u pitanju sadržaj pornografskog tipa. Međutim, interesovanje nije bilo veliko, te je sajt ubrzo ugašen u potpunosti, a mi nismo imali priliku da saznamo šta se krilo iza zaključanog ex-modnog bloga i sve je ostalo na nivou pretpostavke.
Druge javne ličnosti širom sveta odlučile su da igraju na sigurno i otvore profile na OnlyFans-u, te plasirajući — ne nužno eksplicitan — privatan sadržaj prodaju intimne delove svojih života i stvaraju privid prisnosti sa svojim obožavaocima. To je ohrabrilo mnoge zvezde filmova za odrasle da istupe u javni prostor i promovišu OnlyFans kao mrežu na kojoj imaju potpunu vlast nad svojim telom kao izvorom prihoda.
Primera radi, bivša porno glumica Mia Khalifa je nedavno gostujući u podkastu Hight and Low koji vodi manekenka Emily Ratajkowski (a koji ste verovatno videli pre nego što ste došli do ovog dela teksta), govorila o mračnoj strani seksualne industrije, presiji patrijarhata, stidu i drugim bitnim temama. Sve to, naravno, ne bi bilo upitno da Khalifa nema nalog na OnlyFansu u kome poziva korisnike da “ne budu kukavice i pristupe njenom ekskluzivnom sadržaju”.
Nazivajući sebe borkinjama za ženska prava, ove dve javne ličnosti — obe poznate po poigravanju sa seksualnošću u komercijalne svrhe — zakoračile su u nešto što se naziva “popularni feminizam”. U pitanju je termin koji se odnosi na “prijatniji”, populistički i pomirljiv oblik feminizma koji ne ugrožava zvanični establišment i normalizuje mizoginiju kroz takozvani girl power.
U prevodu, podsticanjem žena da se na platformi OnlyFans bave online prostitucijom, javne ličnosti stvaraju iluziju rodno zasnovanog dijaloga u okviru već postojećih struktura, zadovoljavajući ustaljene seksističke prakse i suštinski ne menjajući ništa. Sve to pod izgovorom oduzimanja žezla iz ruku patrijarhata, a zapravo zarad što većeg profita.
Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!