Napravili su alat da prate sajtove fakulteta – danas njihov Notify Me koristi više od 12.000 korisnika!
Srpski startap Notify Me nastao je iz vrlo konkretnog studentskog problema, tačnije potrebe da se prati desetine različitih sajtova kako bi se došlo do jedne važne informacije. Danas ovaj alat koriste hiljade korisnika širom sveta, kako bi na vreme saznali kada se nešto promeni na internetu.
Internet je pun informacija koje se stalno menjaju, ali paradoks je u tome što najvažnije promene često saznamo tek kada bude kasno. Da li je proizvod ponovo dostupan, da li je objavljen novi tender ili se na sajtu fakulteta pojavilo važno obaveštenje – sve su to informacije koje često zahtevaju konstantno proveravanje različitih stranica.
Upravo iz takve svakodnevne frustracije nastala je ideja za Notify Me, alat koji automatski prati promene na web-stranicama i obaveštava korisnike kada se nešto promeni. Ono što je počelo kao mala skripta napravljena za lične potrebe tokom studija na Matematičkom fakultetu, vremenom je evoluiralo u SaaS proizvod koji danas koristi više od 12.000 korisnika, od studenata do profesionalaca koji prate tržište i konkurenciju.
U razgovoru za Netokraciju jedan od osnivača pomenutog startapa Aleksa Tešić, otkriva nam više detalja o tome kako je studentski problem prerastao u globalni proizvod, kako funkcioniše tehnologija koja stoji iza detekcije promena na internetu, ali i zašto su odlučili da kompaniju razvijaju bootstrap modelom dok paralelno rade svoje stalne poslove.
Koja je bila vaša motivacija i glavna ideja da pokrenete Notify Me?
Aleksa: Notify Me je krenuo kao jednostavan alat, odnosno skripta, koja je meni koristila dok sam studirao na Matematičkom fakultetu. Naime, za razliku od nekih drugih fakulteta, na MATF-u ne postoji centralizovani sistem obaveštenja (npr. Moodle, Google Classroom), nego skoro svaki profesor, asistent i predmet imaju svoj sopstveni sajt. Ovo dovodi do toga da studenti tokom jednog semestra moraju da prate 10-15 različitih sajtova, što krene da bude naporno jako brzo.
Ovaj problem je bio glavna motivacija odakle je krenula ideja za ono što je danas Notify Me. Do prve verzije sajta sam došao kada sam alat hteo da podelim sa kolegama koji nisu bili toliko tehnički potkovani, pa sam napravio jednostavan frontend za njih. Ubrzo nakon toga mi se na razvoju pridružuju Nikola i Vladimir.
Naša glavna motivacija za bavljenje programiranjem je bila (i ostala) činjenica da daje mogućnost da pravite kul aplikacije, tako da smo i pre rada na ovom proizvodu imali dosta zajedničkih projekata.
Kako biste ukratko opisali Notify Me i problem koji rešava za korisnike? Kome je on namenjen?
Aleksa: Notify Me je jednostavan servis koji omogućava korisnicima da prate promene na web-stranicama. Sve što vam treba je URL sajta koji vas interesuje, a Notify Me šalje notifikacije kad god se sadržaj sajta promeni. Prvenstveno namenjen studentima da lakše prate sajtove relevantne za fakultet, danas je Notify Me alat koji ima jako široku primenu.
Neki od standardnih načina na koji se koristi Notify Me jeste: praćenje dostupnosti proizvoda, promena na sajtovima ministarstava, novih tendera, kao i konkurentskih sajtova (novi blog, promena cene i slično).

Šta je to što vas izdvaja od običnih sistema za praćenje web promena i po čemu ste vi jedinstveni za razliku od konkurencije?
Aleksa: Ono što smo primetili kada smo aktivno krenuli da radimo na tome da Notify Me postane konkretan proizvod je da, iako su postojali slični alati, nijedan nije bio jednostavan za korišćenje. Skoro svaki je od korisnika zahtevao više relativno komplikovanih koraka da bi korisnik uopšte krenuo da prati sajt. Neki od koraka su bili ručno označavanje sekcije sajta koja interesuje korisnika ili čak pisanje HTML koda koji je relevantan za praćenje.
Ovo su funkcionalnosti koje nisu od interesa većini korisnika i samo im prave frikciju pri korišćenju proizvoda. Notify Me je napravljen sa idejom da bude najprostiji mogući način da pratite sajt – od momenta pravljenja naloga do momenta aktivnog praćenja sajta korisniku je potrebno manje od jednog minuta.
Da li ste radili korisnička istraživanja, beta testove ili slično?
Aleksa: Momenat kada smo shvatili da ima smisla pretvoriti ovo u proizvod je bio kada sam inicijalnu verziju sajta podelio u studentskim grupama u kojima sam bio i kada se za dan prijavilo preko 100 novih korisnika.
Na početku smo često intervjuisali korisnike, što nam je dosta pomoglo, posebno oko dizajna samog proizvoda i unapređenja UI / UX delova sajta, kako smo sva trojica pre toga primarno bili backend inženjeri.
Trenutno najviše stvari testiramo tako što pustimo odmah u produkciju i gledamo šta rade i kažu korisnici. Na primer stavićemo dugme za integraciju, ali nećemo je implementirati dok ne vidimo da određeni broj korisnika klikne na dugme već će se korisnicima prikazati poruka da integracija stiže uskoro i da im se zahvaljujemo na interesovanju.
Kako Notify Me tehnologija funkcioniše “iza kulisa”? Na koji način detektujete promene i kako obaveštavate korisnike?
Aleksa: Najprostije objašnjeno, postoje dva sloja onoga što bismo nazvali detektorom promena. Prvi sloj je deterministički i koristi naš algoritam koji HTML strukturu sajta prepakuje u specifičan format koji onda upoređujemo sa istim tim formatom stare verzije sajta. Taj algoritam nam vraća parove promena starog i novog teksta.
Drugi sloj se sastoji iz više AI modela od kojih svaki ima specifičan zadatak (detektovanje ključnih reči, detektovanje nepotpunih podataka, promene linkova, itd). Kombinacija ova dva sloja na kraju donosi skup relevantnih promena koje se pakuju i šalju krajnjem korisniku u jasno čitljivom formatu.
Sem ovoga postoji mnogo dodatnih sistema koji čine da sve ovo radi brzo, jer se neki od sajtova proveravaju i na svakih 15 minuta, a u toku meseca pošaljemo više od 120.000 mejlova sa promenama.
Koja je vaša primarna ciljna publika danas i kako se ona menja?
Aleksa: Primarna publika i najviše saobraćaja nam trenutno dolazi iz SAD. Najviše targetiramo korisnike koji žele da saznaju kada će neki proizvod postati ponovo dostupan i korisnike kojima je potrebno da prate veliki broj različitih sajtova. Broj aktivnih korisnika u momentu ovog intervjua je 12.270 i trenutno dobijamo između 200 i 300 novih korisnika nedeljno.

Kako ste rešili izazov “notifikacione preopterećenosti”? Kako balansirate da ne šaljete previše notifikacija?
Aleksa: Trudimo se da naše algoritme detekcije optimizujemo i da sklonimo što više “lažnih” promena pre nego što se notifikacija uopšte i pošalje. Sem toga, korisnicima nudimo opciju i da sami izaberu interval provera, koji može ići od provere na svakih 15 minuta do provere na svake dve nedelje.
Na koji način se bazira vaš biznis model?
Aleksa: Biznis model se bazira na freemium pristupu. Sve funkcionalnosti sajta su dostupne svim korisnicima, ali ako želite da pratite više sajtova (imate češće provere, imate više integracija), morate uzeti plan koji se plaća.
Trudimo se da imamo jednostavan pricing model, tako da nudimo jedan “lifetime” plan gde korisnici zauvek dobijaju korišćenje našeg servisa i nudimo jedan mesečni plan koji radi po principu pretplate. Dodatno, nudimo i specijalne planove za sve korisnike koji imaju specifičnu potrebu i kojima standardno dostupni planovi nisu dovoljni.
Da li ste do sada imali investiciju ili je startap bootstrapovan?
Aleksa: Startap je boostrapovan i nikada nismo imali investiciju. U početku smo razmišljali o investiciji ali smo u tom momentu i dalje lutali sa definicijom proizvoda i pricing modela, što je odbilo sve potencijalne investitore s obzirom da i dalje nismo pravili nikakav profit.
Danas je situacija drugačija, ali svi imamo i stabilne stalne poslove dok paralelno razvijamo startap, tako da nam trenutno investicija nije u prvom planu, već pokušavamo da samostalno razvijemo proizvod. Ipak, otvoreni smo za mogućnost investicije ukoliko se prilika ukaže jer bi nam ona omogućila da se posvetimo samo razvoju startapa.
Na koje ste najveće izazove naišli tokom razvoja i skaliranja startapa?
Aleksa: Definitivno je najveći izazov kao trojici backend inženjera bio razvijanje osećaja za dizajn i dobro definisanje funkcionalnosti koje zapravo mogu da se prodaju. Sem toga, dosta često smo upadali u zamku konstantnog dorađivanja i popravljanja umesto da smo se bavili promocijom proizvoda i razgovorom sa korisnicima.
Koji su vam planovi za budućnost, da li razmišljate o dodavanju novih funkcija?
Aleksa: Trenutno nam je najveći fokus na tome da još više povećamo saobraćaj ka sajtu, pa samim tim i broj novih korisnika. Pored toga, pokušavamo i da se još više prebacimo u B2B segment gde imamo već par korisnika.
Što se novih funkcionalnosti tiče, dodajemo ih kada vidimo da više korisnika traži istu stvar. Pored toga aktivno radimo i na daljem poboljšanju same platforme kako bismo bili spremni za veći broj korisnika i sajtova koji se prate.
Ako biste mogli da date jedan savet drugim osnivačima startapa koji rade SaaS proizvode, koji bi to bio savet?
Aleksa: Naš savet bi bio da obavezno krenu od problema koji oni imaju i sa kojim su prirodno dosta dobro upoznati. Dodatno, savetovali bismo im da budu istrajni i da nemaju očekivanja da će momentalno dobiti investiciju ili gomile korisnika. Iza maltene svih osnivača startapa, čak i onih gde na prvu loptu izgleda da je uspeh došao preko noći, stoje godine rada i par propalih ideja.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!