
Luxoft u Beogradu za godinu dana dostigao 1.000 zaposlenih — ulaganje u razvoj i usavršavanje ključ su uspeha
Srpska IT industrija iz godine u godinu beleži rast. Talente i prilike prepoznale su i velike tehnološke kompanije širom sveta, a jedna od njih je i Luxoft sa čijim smo Engineering direktorom i DevOps inženjerom imali priliku da razgovaramo.
Kada je imao 14 godina, Anton Bardišev se zaljubio u kompjutere. Još tada ga je otac poveo sa sobom u posetu svom prijatelju, koji je bio profesor na jednom od univerziteta, što je bila prilika da vidi prvi računar, tačnije terminalnu stanicu IBM-ovog glavnog računara.
Od tada, Anton je počeo da se sve više zanima za kompjutere. Čitava ta strast za tehnologijom ga je usmerila ka Novosibirskom državnom univerzitetu (NSTU) u Rusiji, tačnije na fakultet za automatizovane sisteme, gde je naš sagovornik imao i svoj prvi posao na poziciji sistemskog/mrežnog administratora.
Karijerni put koji je Antona vodio kroz profesionalni svet bio je krivudav. Iako je započeo da radi na pomenutoj poziciji, vremenom je prešao da radi kao tester (u proizvodnoj kompaniji) i nakon toga je iskoristio priliku i ukazane šanse koje su ga vodile do toga da postane IT direktor. Njegov prvi pravi posao upravljanja projektima bio je u domenu finansija, te je počeo na poziciji poslovnog analitičara, a zatim i kao administrator projekta.
Upravo u tom nekom periodu, kompanija Luxoft je počela da se interesuje sa Antona, a on je prihvatio ponudu za mesto menadžera projekta 2013. godine. Deset godina već radi u ovoj kompaniji, a danas je engineering direktor automotive sektora kompanije Luxoft koja ima tim u Beogradu.
Podrška, inkluzija, neograničene mogućnosti za rast i razvoj u ličnom i profesionalnom smislu – tako su u svom najnovijem videu Luxoft opisali zaposleni iz beogradske kancelarije, koja u martu slavi svoju prvu godišnjicu u Srbiji. Luxoft je deo globalnog IT giganta DXC Technology, a od Antona i njegovog kolege Stefana Radivojevića, saznali smo više o tome kako je izgledao njihov put do ove kompanije, a kasnije i unutar nje.
Od prvog dana regrutuju se stručni kadrovi
Na samom početku našeg razgovora, Anton nam je više približio čime se Luxoft kao kompanija bavi, rekavši da je najveća snaga kompanije rešavanje problema njihovih klijenata. Iz te perspektive, ova kompanija u Srbiji razvija rešenja za tri velika segmenta, tačnije LoBs-a (Lines of Business) kao što su auto industrija, banking and capital markets i cross industry solutions:
U svakom od ovih segmenata se na fleksibilan način bavimo potrebama klijenata. Na primer, u Automotive delu imamo 18 rešenja koje se bave punim ciklusom razvoja softverskih rešenja u vozilima i infrastrukturi. Ovo nam pomaže da našim klijentima isporučimo najbolja rešenja u industriji i pomognemo im da proizvedu automobile najnovije generacije.
Kako naš sagovornik radi kao inženjerski direktor za automobilski sektor u kompaniji, zanimalo nas je šta tačno podrazumeva njegova pozicija. Anton kaže da on trenutno igra dvostruku ulogu, tačnije bavi se upravljanjem lokacijom (u okviru Automotive LoB) i globalnim liderstvom u domenu SSA (arhitektura sistema i softvera). Govoreći nam o tome koliko je teško i izazovno raditi na razvoju digitalnih rešenja za auto industriju, Anton ističe sledeće:
Automobili postaju pametniji. To je već kompjuter na točkovima. Na isti način kao što su telefoni zamenili računare za ljude u više oblasti njihovog života, verujem da ćemo jednog dana imati vozilo koje će poboljšati iskustvo vožnje i kretanja za ljude.
Evolucija nivoa autonomije će nam omogućiti da pojednostavimo kretanje od tačke A do tačke B i učinimo ga još isplativijim nego ranije. Dakle, svaka aktivnost koju radite nije vam teška ako ste njome inspirisani – recimo nešto što radim danas mogu da vidim na putevima sutra, i to donosi pravi osećaj ponosa što ste lično učestvovali. Vi ste deo nečega što je ostavilo trag u našem svakodnevnom životu.
Štaviše, kako smo uspeli da saznamo u razgovoru sa našim sagovornikom, Luxoft je Srbiju u martu prošle godine pozicionirao kao jednu od ključnih lokacija, među 27 zemalja u kojima globalno posluje. Samo u oblasti automobilske delatnosti, ova kompanija u našoj zemlji ima više od 200 inženjera (preseljenih kao i lokalno angažovanih) koji imaju iskustva sa jezicima kao što su C/C++, QT QML, Python, Java, Bazel i drugi.
Zanimljivo je i to da Luxoft u Srbiji ima ukupno više od 1.000 zaposlenih za manje od godinu dana od dolaska ove kompanije u našu zemlju, dok se već sada prave ambiciozni planovi za širenje tima i rast na još nekoliko stotina ljudi s obzirom na to da se u Srbiji radi na velikim projektima.
Inače, naš sagovornik je imao uzbudljiv put i razvoj u kompaniji Luxoft. Naime, on je koristio opciju interne mobilnosti o kojoj nam je otkrio više detalja. Kako on kaže, glavni izazov za Luxoft kao kompaniju sa više od 17.000 zaposlenih širom sveta jeste da usaglasi zahteve poslovanja sa brojem raspoloživih zaposlenih.
Upravo tu stupa na snagu sistem interne mobilnosti koji je u Luxoftu veoma razvijen, a podrazumeva da zaposleni mogu da se kreću unutar kompanije između različitih projekata, ili čak ukoliko žele da budu angažovani i u nekoj drugoj zemlji. Dajući konkretan primer, Anton kaže:
Recimo kada u Nemačkoj kompanija započne novi projekat i angažuje inženjere sa lokalnog tržišta da ispune potražnju, u isto vreme negde u Italiji, na primer, neki drugi projekt je završen i zaposleni sa odgovarajućom veštinom traži novi projekat. Kako sve to spojiti?
Za te svrhe imamo proces interne mobilnosti, koji omogućava da se projekat iz Nemačke i zaposleni u Italiji upoznaju i spoje. To može da se radi i u okviru iste lokacije (zemlje), može i da se prelazi iz jednog sektora u drugi i sl. I ja sam lično prošao kroz ovaj proces nekoliko puta, do sada sam radio na nekoliko lokacija, tako da ovo vidim kao dobru podršku za svakog zaposlenog.
Edukacija za programere kao jedan od važnih benefita
Između ostalog, Luxoft organizuje besplatne kurseve i obuke za zaposlene, a naš sagovornik ističe da uvek postoje dva načina da se poveća fond talenata za kompaniju – sa ciljem zapošljavanja i edukacije. Ovde je posebno jak obrazovni deo, jer Luxoft centar za obuku pruža usluge čak i van kompanije kao centar za profesionalni trening. Anton kaže da je opseg veoma širok – obuhvata i hard i soft skils, od uobičajenih programskih jezika do metodologija u različitim oblastima:
Na primer, sviđaju mi se nastavni planovi i programi za upravljanje projektima i ljudima koji pokrivaju veoma širok spektar pristupa i slučajeva. To je pomoglo meni i mnogim drugim menadžerima u našoj kompaniji da svoju karijeru podignu na novi nivo. Takođe, zanimljivo je to da su sve obuke razvili naši zaposleni i svaki zaposleni može da predloži sopstvenu obuku ili da postane trener.
Činjenica jeste da je globalna kriza i te kako uticala na tech scenu, a Anton nam je govorio kako se Luxoft suočava sa ovom krizom i kako prevazilaze ove izazove. On kaže da je zajedno sa ovom kompanijom bio tokom poslednje tri krize i sve vreme je ista preduzimala vanredne mere da podrži zaposlene, među tim merama je podrška za relokaciju više stotina ljudi zajedno sa porodicama što je zaista veliki poduhvat.
Pred kraj svog izlaganja, naš sagovornik nam je otkrio da Luxoft ima plan da raste u Srbiji nekoliko stotina ljudi godišnje. To je prema njegovim rečima veliki izazov, dok se za Automotive sektor pokreće univerzitetski program za edukaciju studenata o osnovama automobilske industrije i pripremu da postanu deo velike porodice.
Luxoft je ovih dana pokrenuo dva programa: “General Automotive Program” (GAP) za studente FON-a i “Embedded systems and technologies for working with GPUs and compilers” za studente ETF-a. Najboljim polaznicima će biti ponuđen posao po završetku.
Rad sa Fortune 500 klijentom
Svoju priču o radu u ovoj kompaniji sa nam je podelio i Stefan Radivojević koji radi na poziciji DevOps inženjera a koji je, kako dodaje, u IT svet ušao davne 2007. godine kada je došao u posed tada beta verzije BackTrack-a tj. današnjeg Kali Linux za security, digital forensic, penetration testing i drugo.
Kako on dodaje, tada je bio više neki Gray Hat, ali to je svakako doprinelo njegovom razvoju znanja u jezicima poput PHP, Python, C++, zatim upoznavanje samih Linux distribucija kako one rade, kome su namenjene i slično.
Kako je security tada bio jako nezastupljen u firmama, Stefan je krenuo polako u potragu za poslom, prvo se bavio Network-om i Linux administracijom zatim je otišao u Operations sektor. Još 2012. godine se odlučio da se ipak mora uozbiljiti i naći posao koji će biti plaćen i za koji postoji potreba, te se samim tim odlučio za Javu:
Kada sam radio kao Java developer i polako se razvijao u seniora imao sam tu logiku da svaki developer mora biti svoj DevOps upravo zbog stvari kao što su code, build, test, release. Na različitim projektima sam imao mogućnosti da probam različite arhitekture, infrastrukture, rešenja, pišem sam CI/CD, podižem i održavam infrastrukturu itd.
Nakon dugo vremena sam shvatio da ono što ja volim je zapravo ta kultura DevOps, tu se pronalazim i to želim da radim. Trenutno sam na DevOps/Site Reliability Engineer poziciji i iskreno mislim da ne postoji bolja kombinacija za mene lično jer sam umešan u sve od SDLC do infrastrukture, security, observabilitija i automatizacije koje kakvih potreba.
Stefan je, kako bi se dodatno edukovao i usavršio svoje znanje, iskoristio program edukacije i kurseve koje Luxoft nudi. Kako i sam kaže, samouka je osoba i za sebe uvek trvrdi da mu je najveća vrlina to što može “progutati” 500 stranica tehničke dokumentacije za dva sata i da zapravo izvuče zaključke uz odlično razumevanje.
Upravo zato, u pomenutoj kompaniji su mu otvoreni različiti izvori kao što su O’reilly, ProQuest Ebook central, Percipio, Udemy i dosta drugih internih procesa za učenje. Sve ovo je Stefanu omogućilo da bude još kompetentniji i bolji, te sa senior pozicije pređe na Lead za svega tri meseca.
Zaključivši ovaj tekst, Stefan nam je govorio više o cross industry solutions sektoru Luxofta čiji je on deo, a gde radi na e-commerce rešenju jednog od Fortune 500 klijenata:
Trenutno razvijamo, unapređujemo i migriramo na novu poboljšanu cloud verziju infrastrukture, te imam prilike da radim na mikroservisnoj event driven arhitekturi, razvijam rešenja i automatizacije kako bismo poboljšali “uptime”, takođe i “time to reaction” ali i smanjili broj utrošenih sati na incidentima.
Ovaj tekst urađen je u saradnji sa kompanijom Luxoft u sklopu rubrike “Upoznajte poslodavce” u kojoj predstavljamo proizvode i timove domaćih IT kompanija, ali i njihove planove. Više informacija o otvorenim pozicijama i mogućnostima koje ova kompanija nudi, pogledajte ovde.
Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!