Srbija pokreće razvoj nacionalnog velikog jezičkog modela za srpski jezik. Cilj nije samo tehnologija, već digitalni suverenitet, lokalni podaci i AI alati koji konačno razumeju srpski – u institucijama, kompanijama i proizvodima.
Potpisivanjem sporazuma između Kancelarije za IT i eUpravu i Privredne komore Srbije, zvanično je pokrenut razvoj nacionalnog LLM-a – velikog jezičkog modela treniranog za srpski jezik. Za razliku od generičkih AI alata koji srpski često tretiraju kao “sporedni jezik”, ovaj model bi trebalo da razume lokalni kontekst, dijalekte, pisma i specifičnosti jezika, uz punu kontrolu nad podacima i infrastrukturom.
Podaci ostaju u zemlji, modeli se treniraju lokalno
Prema indeksu Svetske banke, Srbija je trenutno druga u Evropi po digitalnoj zrelosti javne uprave, a po Oksfordskom indeksu spremnosti za primenu veštačke inteligencije nalazi se među 20 odsto najspremnijih zemalja na svetu. Drugim rečima: infrastruktura već postoji, a sledeći logičan korak je sopstveni AI.
“Po prvi put sistemski i strateški ulazimo u razvoj velikog AI jezičkog modela za srpski jezik”, rekao je direktor Kancelarije za IT i eUpravu dr Mihailo Jovanović. Kako je naglasio, ideja nije samo tehnološka, već i dugoročno strateška, od obrazovanja i zdravstva, do pravosuđa, kulture i privrede.
Od krucijalnog značaja jeste i činjenica da podaci ostaju u zemlji, modeli se treniraju lokalno, a standardi i etika ostaju pod domaćom kontrolom. Tehnička osnova za to već postoji u Državnom data centru u Kragujevcu, uz planove za instalaciju još dva superkompjutera tokom 2026. godine.
AI koji govori srpski i razume biznis
Nacionalni jezički model mogao bi da smanji troškove razvoja AI rešenja, ubrza automatizaciju i omogući kompanijama svih veličina da lakše uvedu veštačku inteligenciju u svakodnevno poslovanje.
“Svaka firma, bez obzira na nivo digitalizacije, moći će brže i jednostavnije da koristi AI – od korisničke podrške i prodaje, do analitike i donošenja odluka”, istakao je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
Poseban fokus je na malim i srednjim preduzećima, koja bi kroz AI asistente za prodaju, marketing i operativnu podršku mogla da dobiju alate koji su do sada bili rezervisani za velike sisteme. Primena se vidi i u energetici, poljoprivredi, finansijama, zdravstvu, ali i u obrazovanju i pravosuđu, gde je preciznost jezika posebno značajna.
Od lokalnog modela do izvoza tehnologije?
Ambicija projekta ne završava se na domaćem tržištu. Paralelno sa razvojem AI modela, u planu je i internacionalizacija domaćih digitalnih rešenja. Kao jedan od primera navode se pregovori sa Uzbekistanom o preuzimanju sistema eBeba, što pokazuje da Srbija želi da iz uvoznika tehnologije postane njen izvoznik.
Ako se planovi ostvare, nacionalni LLM za srpski jezik mogao bi da postane temelj novog AI ekosistema – od javnih servisa do startap proizvoda – i jedan od najvažnijih digitalnih projekata u zemlji u narednim godinama. Ili, kako to slikovito opisuje Jovanović: “Ako je štampa promenila svet u 19. veku, veštačka inteligencija to radi u 21. A Srbija očigledno ne želi da u toj priči bude samo korisnik”.

Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!