Hvala.tips: Bakšiš preko kartice za ugostitelje i druge uslužne delatnosti - Netokracija.rs

Hvala.tips: Bakšiš preko kartice za ugostitelje i druge uslužne delatnosti

Predstavljamo vam domaći startap čije rešenje, platforma hvala.tips, podstiče korisnike uslužnih delatnosti da ostave napojnicu i kada nemaju keš kod sebe - putem platne kartice!

Platne kartice, digitalizacija plaćanja i servisi poput Apple i Google Pay-a značajno su nam olakšali svakodnevicu. Izgužvane, stare novčanice (često iscepane po sredini) i šaka novčića koje dobijemo kao kusur, pa nam naprave tesnac u novčaniku, sada su prošlost. Pored toga, daleko je lakše kontrolisati svoje finansije putem neke od bankarskih aplikacija, nego prebrojavati keš i čuvati ga u slamarici.

Ipak, nove tehnologije nisu išle svima na ruku. Kako u većini slučajeva ugostiteljski objekti nemaju mogućnost ostavljanja napojnice putem platne kartice, konobari često ostaju bez adekvatne nagrade za ljubaznost i posvećenost gostima. Sigurno ste i sami bili u situaciji da ste vanredno zadovoljni uslugom u restoranu ili kafiću, ali da nemate kod sebe keš kako biste častili onoga ko vas je uslužio. Isto tako, ako ste ugostitelj, primetili ste da vam ja bakšiš značajno manji otkako ljudi većinom koriste kartice i digitalne novčanike.

Uvidevši da i zvanični podaci pokazuju kako ljudi sve više koriste kartice za plaćanje, pa ugostitelji često ne mogu da dobiju bakšiš putem ovog načina plaćanja, ekipa svestranih ljudi iz različitih branši — od IT-ja, preko marketinga i prodaje, do ugostiteljstva — odlučila je da pokrene platformu hvala.tips koja će ovaj problem rešiti na jednostavan i praktičan način.

Platforma funkcioniše veoma jednostavno: na istaknutom mestu u ugostiteljskom objektu gosti će uočiti QR kod, koji je ujedno i podsetnik da treba da ostave bakšiš, skeniranjem koda ulaze u profil konobara, gde određuju visinu napojnice, način plaćanja, koje nakon toga izvršavaju putem svog mobilnog telefona.

O svim pogodnostima koje njihovo rešenje nudi ugostiteljima, ali i ostalim uslužnim delatnostima, principu po kome platforma funkcioniše, saradnjama i partnerstvima i ostalim pojedinostima vezanim za biznis, razgovarali smo sa Božidarom Kramzerom, COO u hvala.tips.

Zahvaljujući podsetniku za goste, konobari dobijaju veći bakšiš

Ideja o pokretanju hvala.tips rodila se tokom 2021. godine. A, kako je izgledao proces od ideje do realizacije, Božidar je opisao na sledeći način:

Više od godinu dana smo proveli u razvoju tehničkog rešenja i prilagođavanju zakonskim okvirima. Najviše vremena i energije je uloženo u rad sa finansijskim stručnjacima i advokatima, kako bismo platformu prilagodili domaćem zakonodavstvu i osigurali da sve funkcioniše na legalan način. Mislim da je to bio najveći izazov.

Osnivač kompanije je Ivan Ivanov, serijski preduzentik sa mnogo iskustva iz oblasti IT-ja i prodaje, koji je vodio nekoliko kompanija u Rusiji i baltičkim zemljama. Hvala.tips tim sačinjen je od sedam zaposlenih, koji dolaze iz oblasti IT-ja, prodaje, marketinga i ugostiteljstva. Njihovi glavni zadaci su održavanje i razvoj platforme, kao i plasman na tržište.

QR kod putem kojeg korisnici dolaze na profil osobe kojoj žele da ostave bakšiš je ujedno i podsetnik da to mogu da učine.

O tome da svoj posao obavljaju na visokom nivou, svedoči činjenica da su u avgustu 2022. godine bili i finalisti Tech the bank takmičenja, nakon čega je usledio intenzivniji rad na finalizaciji platforme kakva je danas – jednostavan servis koji omogućava ugostiteljima da prime bakšiš putem platnih kartica. Pored toga, Božidar navodi da je aplikacija korisna i drugim delatnostima, van ugostiteljstva:

Čak smatramo da je platforma izuzetno primamljiva i korisna za delatnosti u kojima je bakšiš retka pojava ili ga nema uopšte. Na primer krojači i zaposleni u perionicama veša, ali i ‘online’ edukatori, podkasteri itd. QR kod putem kojeg korisnici dolaze na profil osobe kojoj žele da ostave bakšiš ujedno je i podsetnik da to mogu da učine.

Ljudi često zaborave da časte konobara ili prodavca, a u lokalima naših klijenata gosti su o tome informisani na jedan elegantan način. Statistika pokazuje da korisnici naše platforme, zahvaljući podsetniku za goste, dobijaju veći baškiš, ne samo putem platnih kartica, nego i u kešu.

Takođe, on ističe da platforma pruža mogućnost gostima da ocene uslugu i napišu komentar, a menadžeri putem platforme imaju uvid u feedback gostiju i mogu da reaguju, rade sa svojim zaposlenima i dodatno ih motivišu.

Mlada kompanija, otvorena za investicije i partnerstva

Hvala.tips je rešenje jedinstveno kako na domaćem, tako i na tržištu čitavog Balkana. Iako nemaju direktnu konkurenciju, Božidar kaže da ih izdvaja fleksibilnost jer sa svim klijentima razgovaraju o idejama, predlozima i njihovim željama. Na osnovu toga, trude se da većinu predloga implementiraju, kako bi platforma konstantno beležila napredak. Uz to naš sagovornik posebno ističe sledeće:

S obzirom na to da je reč o mladoj platformi, lansiranoj krajem marta ove godine, veliki uspeh je što već sada među klijentima imamo restorane, kafeterije, lance brze hrane, frizerske i kozmetičke salone. Takođe, usluga je pogodna za hotele, dostavljače, prevoznike, berbernice, vinoteke, muzičare, prodavnice, poslastičarnice i druge biznise. 

Na pitanje kako su došli do finansija za pokretanje platforme, Božidar nam je odgovorio da su sav novac prikupili samostalno, koristeći vlastita sredstva. Ali, kako rast kompanije podrazumeva veće potrebe i izdatke, otvoreni su za investicije, kao i za partnerstva s bankama, koje im svojim tehničkim rešenjima mogu pomoći da unaprede uslugu.

Nakon što su skenirali QR kod, korisnici ulaze na profil osobe gde biraju visinu napojnice koju žele da ostave, kao i način plaćanja.

Što se tiče rasta, od osnivanja do danas, tim se povećao za 30% zaposlenih u sektoru prodaje. To je rezultovalo i porastom broja klijenata, kojih trenutno ima oko 30, što prema Božidarevim rečima uopšte nije loše, ako uzmemo u obzir da je platforma zaživela pre svega mesec i po dana, ali dodaje da uvek ima prostora za dalji rast:

Nismo u potpunosti zadovoljni dinamikom rasta, očekivali smo da će ići brže. Međutim, svesni smo da je platforma potpuno nova, da je teže probiti tržište kada si prvi i da naš servis donekle podrazumeva promenu navika, što nikad nije lako.

U narednom periodu, tim ima za cilj da ubaci nove opcije koje će unaprediti korisničko iskustvo, a primarna ideja je da u saradnji sa nekom bankom, za korisnike kreiraju kobrendirane kartice, kako bi svoj bakšiš odmah mogli da koriste u prodavnicama i marketima, uz  dodatne pogodnosti. Takođe, nadaju se još većem broju klijenata iz raznih delatnosti, a Božidar posebno priželjkuje sledeće:

Posebno nam je interesantna saradnja sa biznisma koji ne dobijaju bakšiš, a mogli bi. Dobar primer su online edukatori i podkasteri. Takođe, interesante su nam benzinske pumpe, jer možemo ljudima koji sipaju gorivo ili peru šoferšajbne omogućiti da dobiju dodatan bakšiš.

Za kraj, pitali smo našeg sagovornika kakvi su im planovi za budućnost, na šta je on odgovorio da su trenutno apsolutno fokusirani na plasman, te da im je cilj da dođu do 200 klijenata. Nakon toga, u planu je proširenje tima, jer će im biti potrebni komercijalisti, account manager-i i UI dizajner.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Ekskluzivno

U novoj kancelariji FishingBookera u Beogradu od 1.600 ‘kvadrata’ radiće skoro 180 stručnjaka

Redakcija Netokracije imala je ekskluzivnu priliku da poseti potpuno novi poslovni prostor domaće kompanije FishingBooker, sa čijim smo COO Dinom Delićem razgovarali o značaju novog radnog okruženja.

Novost

Srpski startap Preview prikupio $12 miliona!

Preview, platforma za profesionalnu AI video-produkciju do sada je prikupila 12 miliona dolara investicija, predvođenih fondom Sequoia Capital, uz učešće fonda The General Partnership i anđeoskog investitora Badrula Farooqija.

Web 3.0

Može li Beograd postati regionalni centar blockchain i fintech industrije?

Beograd će krajem avgusta okupiti neke od najvažnijih aktera iz blockchain, fintech i finansijskog sektora na Solana Summit Serbia događaju, sa ciljem da pokaže kako je ova tehnologija odavno izašla iz okvira trgovanja kriptovalutama.

Propustili ste

Tehnologija

Koliko rizikujete kada ChatGPT napravi verziju vas iz 80-ih?!

Ove nedelje svi imaju naramenice, neonske trenerke i ogromne kose! Instagram izazov po kojem vas ChatGpt pretvara u zvezdu 80-ih osvojio je srca korisnika svih uzrasta. Ipak, skeptici postavljaju pitanje šta je sa privatnošću i gde idu naši podaci?

Intervju

Flash Ventures osnivača iz Srbije podigao €550.000 za gradnju startapa širom Evrope!

U domaćem startap ekosistemu postoji potreba za mnogo dubljim i operativnijim radom sa osnivačima nego što format klasičnog akceleratorskog programa može da ponudi. Zato je nastao Flash Ventures, koji iz regiona kreće sa evropskom ambicijom: da svoj model primeni i na startape sa drugih tržišta u razvoju širom Evrope. Taj pristup već je na samom početku privukao investiciju od pola miliona evra.

Office Talks Podcast

Leto bez IT otkaza – zatišje pred buru?

Leto koje je u domaćem IT-ju na prvi pogled delovalo mirno, ipak je donelo nekoliko vesti koje bi mogle da odrede pravac tržišta u mesecima pred nama.

Netokracija

SHARE Fondacija: studenti i opozicioni političari na meti špijunskog softvera

SHARE Fondacija je utvrdila da je početkom 2026. godine najmanje 14 osoba u Srbiji targetirano različitim vrstama naprednog spajvera. Reč je o dosad najmasovnijem dokumentovanom talasu upotrebe ovakvog softvera u zemlji.

Intervju

Astute srpske osnivačice osigurao investiciju od $1,2 miliona za automatizaciju B2B industrije

Dok tradicionalni kanali sve teže dolaze do pažnje B2B kupaca, Astute računa na one kojima oni već veruju, kreatore, newslettere i podkaste. Startap Astute Vide Stanić želi da uz pomoć AI agenata automatizuje upravo taj deo marketinga i od njega napravi novi kanal za rast kompanija.

Intervju

Čovek možda ne, ali domaći SaaS alat razume srpski Zakon o radu i olakšava HR posao

Dok veliki HR sistemi pokušavaju da pokriju desetine tržišta i stotine funkcionalnosti, projekat 'mojGO' nastoji da reši jedan vrlo konkretan problem domaćih kompanija i pritom 'razume' srpski Zakon o radu.