Kreatori ili glumci — ko bolje prodaje na TikTok-u?

Kreatori ili glumci — ko bolje prodaje na TikTok-u?

Šta bolje prodaje, pitanje je sad: spontana kreativnost ili unapred smišljen scenario? Gorana Risteski, marketing ekspertkinja i TikTok kreatorka, otkriva magičnu formulu za brendove na ovoj društvenoj mreži.

Dugo se u marketingu razmatra koja je rečenica u brifu ispravnija:

Ćao, treba nam jedan video, evo ti scenario sa tačnim rečenicama koje treba da kažeš.

ili

Ćao, evo ti proizvod, slobodno pusti mašti na volju.

Iz ugla nekoga ko angažuje kreatore za TikTok, a i sama snimam sadržaj za druge klijente, primetila sam pravilo koje možda rešava ovu dilemu – da li kreatoru treba slati detaljan brif ili ga pustiti da radi svoju “magiju”. Sve zavisi od pitanja: gde će se taj video pojaviti? Prvo treba da odgovorite na to da li vam sadržaj kreatora treba na kanalu brenda ili želite da se vaš brend pojavi na kanalu kreatora.

Ako angažujete kreatora koji će snimiti video za kanal brenda, zapravo angažujete UGC kreatora. Ako niste upoznati sa ovim terminom, UGC kreator kreira promotivni sadržaj za brend iz perspektive običnog korisnika, a sadržaj se kasnije objavljuje na kanalu brenda. Poenta je da video izgleda autentično – kao da ga je napravio stvarni potrošač, a ne profesionalna produkcija ili influenser.

Zamislite da angažujete glumca koji treba da glumi “običnu” osobu koja koristi vaš proizvod. To snimate za društvene mreže i zato izgleda realno, a ne kao TV reklama. U tom slučaju kreatoru treba poslati detaljan scenario koji treba da izgovori, jer taj sadržaj priča priču vašeg brenda i pojavljuje se na vašem kanalu. Lik kreatora tada nije u fokusu – fokus je na brendu. Brend ima potpunu slobodu da kreira sadržaj i da kreatoru da jasne smernice za snimanje, kako bi sve bilo u skladu sa identitetom brenda.

Kada angažujete kreatora koji već ima izgrađenu publiku, cilj je da ta publika upozna, kupi ili proba vaš brend.

Kada kreatoru treba dati slobodu?

S druge strane, ako angažujete kreatora da reklamira vaš brend na njegovom kanalu, vi u startu prihvatate njegov način snimanja, tok priče i vizuelni identitet sadržaja tog kreatora. Tu nema prostora za detaljan scenario koji kreator mora da izgovori.

Ovde ne angažujete glumca, već kreatora koji već ima izgrađenu publiku, a cilj je da ta publika spozna, kupi ili proba vaš brend. Zato je za ovaj tip saradnje najbolje da odaberete drugu rečenicu iz brifa: “Ćao, evo ti proizvod, slobodno pusti mašti na volju.”

Znam, deluje strašno i možda pomislite: ko zna na šta će to ličiti. Ali verujte – ako izaberete dobrog kreatora i pustite ga da radi na svoj način, sadržaj će imati mnogo veći uticaj nego ako mu pošaljete unapred napisane rečenice. Vi ste već prošli proces biranja i podrazumeva se da ste izabrali kreatora koji se, takav kakav jeste, uklapa u identitet vašeg brenda.

Prvo, kreatori imaju odbojnost prema unapred napisanim rečenicama, jer nisu navikli da govore tuđe tekstove – zato se i ne bave UGC sadržajem. Drugo, njihova publika ih prati upravo zbog njihove ličnosti, stila snimanja i estetike. Ako im pošaljete scenario, to se sve gubi, a publika to odmah prepozna.

Osim publike, prepoznaće i TikTok algoritam. TikTok prepoznaje ustaljeni stil estetike svakog kreatora i lice koje se pojavljuje na kanalu. Čim video odskače od uobičajenog načina snimanja tog kreatora, može otići u dva smera – a to zavisi od publike.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

Dizajn Anketa 2026: Koliko danas zarađuju dizajneri u Srbiji i kako im AI menja posao?

Strahinja Todorović pokrenuo je novo izdanje Dizajn Ankete, istraživanja koje okuplja domaću dizajnersku zajednicu i pruža uvid u zarade, uslove rada i promene unutar profesije.

Office Talks Podcast

Programerske konferencije cvetaju zbog AI-ja?

Kako se Developer Relations (DevRel) promenio u poslednjih pet godina i kakvu ulogu danas ima u povezivanju developera, proizvoda i biznisa?

Startapi i poslovanje

Srpski Immigrationist primljen u Claude for Startups program kompanije Anthropic

Domaća softverska kompanija Immigrationist, koja razvija platformu za pripremu prijava za britanske vize, primljena je u program Claude for Startups kompanije Anthropic. Time se, nakon NVIDIA Inception i Google for Startups Cloud programa, priključila još jednoj velikoj tehnološkoj mreži.

Propustili ste

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.

Startapi i poslovanje

Garaža Frontier Hackathon 2026: Najbolje timove čeka $10.000 i put u San Francisko

Drugo izdanje Frontier Hackathona ponovo okuplja mlade timove zainteresovane za AI i druge frontier tehnologije. Ove godine Garaža obezbeđuje 10.000 dolara kroz grantove bez uzimanja vlasničkog udela, dok će jedan tim dobiti priliku da nedelju dana provede u San Francisku.

Office Talks Podcast

Kako je Vida Stanić podigla $1,2 miliona za AI startap

U novoj epizodi Office Talks podkasta gošća nam je bila Vida Stanić, suosnivačica startapa Astute, sa kojom razgovaramo o razvoju proizvoda i promenama na tržištu B2B marketinga.

Kultura 2.0

Kladionica pored škole? Prijavi opasnost na Stopkocki.rs

Platforma 'stopkocki.rs' olakšava građanima da provere blizinu kladionica školama i prijave sumnju na kršenje zakona. Njena pojava otvara pitanje odgovornosti institucija, ali i zajednice koja mora da odluči šta će uraditi kada problem postane vidljiv.