GitHub Srbija: Upoznajte najmlađeg zaposlenog programera u GitHub-u

Upoznajte Stefana Feješa, najmlađeg programera koji radi u GitHubu i jedinog koji dolazi iz Srbije

Stefan Feješ ima 20 godina, fakultet bi trebalo da završi 2022. godine, a već je kreirao šesti najbrže rastući 'open source' projekat u 2018. godini, govorio na nekim od najpoznatijih 'tech' konferencija širom sveta, a prošlog meseca postao je i najmlađi član GitHub tima.

U konkursu za softverskog inženjera u GutHub-u na kom je učestvovalo preko 8.000 ljudi, Stefan Feješ iz Novog Sada jedini je iz Istočne Evrope koji je dobio posao. Ta činjenica, iako impresivna, deluje još sjajnije ako u obzir imamo da on ima samo 20 godina i da je najmlađi član tima ove kompanije, ali i prvi čovek iz Srbije kom je to pošlo za rukom.

Ostatak kolega koji su se priključili tom timu većinski dolaze sa univerziteta kao što su MIT, Berkli, Harvard, Stanford a poslodavac ih, kako objašnjava Stefan u svom LinkedIn postu, ipak nije privlačio mladim i dinamičnim timom, pauzom za ručak i stonim tenisom – već odličnim ugovorom.

Ipak, stan u centru San Franciska koji je Microsoft (kompanija u čijem je vlasništvu ova hosting platforma) namenio Stefanu i njegovim kolegama će narednih par meseci biti prazan zbog zdravstvene krize koja je i dalje aktuelna širom sveta. Međutim, Feješov karijerni put u GitHub-u je već započeo, a u intervjuu koji sledi on nam otkriva kako taj proces izgleda, ali i kako se uopšte zainteresovao za programiranje.

30 seconds of code spada u top 50 GitHub projekata – a Stefanu je bio ulaznica u ovu kompaniju

“Kao klinac sam hteo da budem najpre smećar, pa dizajner LEGO kockica. Ukratko rečeno, nikad nisam imao bilo kakva interesovanja prema programiranju, a sve do srednje škole nisam ni znao šta to tačno podrazumeva jer se niko u mom okruženju nije bavio ničim sličnim”, objašnjava Stefan za Netokraciju na početku razgovora.

Ipak, situacija se promenila jer je pri kraju osnovne škole zbog društva prešao u Matematičku gimnaziju i tamo završio 7. i 8. razred. “Kasnije, pri odabiru srednje škole nisam imao puno opcija: linija manjeg otpora je bila da nastavim školovanje u istoj gimnaziji u matematičkom ili eksperimentalnom računarskom odeljenju. S obzirom da matematiku nisam nešto preterano voleo – odabrao sam ono drugo”, priseća se on i dodaje:

Već u drugoj godini srednje sam želeo da steknem praktično znanje u industriji ali je većina firmi tražila bar neki GitHub portfolio pri prijavi za praksu. U procesu pravljenja istog sam zajedno sa drugom napravio projekat pod nazivom 30 seconds of code koji je vrlo brzo dostigao veliku popularnost na ovoj platformi i obezbedio mi mnoge prakse i klijente u toku srednje škole.

Kako naš sagovornik objašnjava, u pitanju je mali edukativni sajt sa par stotina code snippet-a gde je svaki objašnjen tako da početnici mogu da razumeju i savladaju neke kompleksnije stvari u kratkom vremenskom periodu. Projekat je za nešto manje od dve godine privukao preko 500 kontributora i dobio preko 55.000 zvezdica, što ga je dovelo u top 50 projekata ikad napravljenih na GitHub-u.

Zbog tog uspeha Stefan je prošle godine dobio poziv da svoju priču podeli u San Francisku na GitHub Universe konferenciji kao najmlađi učesnik (sa samo 19 godina), a ubrzo nakon toga sa kompanijom organizatorom započeo je intervju kako bi postao deo ovog tima iz San Franciska.

Osim posla, open source i startap projekata, Feješ je i govornik na internacionalnim konferencijama

Iako Stefan zbog aktuelne pandemijske krize nije uspeo da dođe u SAD, ove nedelje bilo je tačno mesec dana otkako je njegov prvi commit za GitHub završio na produkciji:

Zajedno sa svojim timom razvijamo potpuno novi proizvod, a u pitanju je interaktivna dokumentacija. Zbog ugovora i činjenice da proizvod još uvek nije izašao ne smem da otkrivam puno detalja, ali možete donekle sami pretpostaviti o čemu je reč.

Inače, najveća prednost je definitivno zajednica koja razvija open source softver na istom. Generalno, mislim da je ovo odlična platforma za tehnički razvoj proizvoda: ima sjajnu integraciju sa raznim servisima i sam proces kolaboracije je dosta jednostavan iako nudi dosta funkcionalnosti. Interesantno mi je i što se unutar GitHub-a koristi GitHub na razne načine i za ne-inženjerski deo tima i njihovo obavljanje posla.

Ipak, to nije Stefanov jedini posao: već godinu dana sa nekoliko drugova razvija SaaS proizvod tj. video editor VEED.IO koji kao glavnu funkcionalnost ima AI generisanje titlova i prevođenje istih na preko 50 jezika. Prošle nedelje, dodaje on, prešli su 4.000 korisnika i čuvenih $1M ARR (Anual Recurring Revenue). Osim toga, bavi se i razvojem Open Source Awards programa u sklopu GitNation organizacije:

Program ima za cilj da predstavi najzanimljivije nove projekte koju su napravili veliki uspeh u open source zajednici proteklih godinu dana. Trenutno program vodim za JavaScript i React zajednice. Sami događaji se uglavnom dešavaju u Amsterdamu na JSNation i React Summit konferencijama, ali ove godine zbog situacije ceo program vodim od kuće.

Osim toga, ponekad gostujem i na stručnim konferencijama, pa sam govorio o razvoju open source softvera i timova kao i o tehničkim stvarima poput modernih JavaScript aplikacija na događajima kao sto su Armada JS, GitHub Universe, Vienna JS i JSNation Live gde sam vodio Open Source Awards program. Tokom ove godine trebalo je da govorim i na FOSS Asia u Singapuru, par meetup događaja u San Francisku kao i Web Unleashed konferenciji u Torontu. Nažalost, s obzirom na situaciju sa virusom svi događaji i putovanja su otkazani.

Sledeći korak? Razvijanje u novim oblastima

U nastavku razgovora Stefan je za Netokraciju otkrio i kako mu aktuelni uslovi utiču na produktivnost i inspiraciju, te da li je remote režim na koji je prinuđen uticao na njegovu motivaciju. On otkriva:

Sam rad od kuće mi ne pada teško s obzirom da sam i pre pandemije radio remote. Iskreno, mnogo je bolje jer ne moram da se pravim da radim 40 sati nedeljno i imam veliku slobodu. Zbog same pandemije se trenutno ne nalazim u San Francisku i svi planovi oko putovanja i konferencija za ovu godinu su otkazani tako da je definitivno loš uticaj, ali se ne bunim jer imam sve što mi je potrebno – ništa manje nego pre pandemije.

A što se tiče inspiracije, dodaje on, ona mu uglavnom dolazi od ljudi iz okoline i stvarima kojima su se oni bavili. “U početku su to bili lokalni meetup-i i kolege sa prakse, a ovih dana su to kolege sa kojima radim i predavači sa raznih konferencija na kojima sam bio učesnik. U razgovoru sa njima shvatim šta je sve moguće raditi u našoj industriji i onda dobijem neku inspiraciju da sam pokušam nešto novo”, objašnjava on.

Za kraj, on nam otkriva i šta ga čeka u narednom periodu i kako će provoditi vreme dok ne bude mogao da ode u San Francisko:

Od početka pandemije dani su mi postali poprilično neorganizovani tako da se trenutno trudim da formiram neku disciplinu koju sam ranije imao. Radim na više stvari, u više vremenskih zona i dosta često ima promene fokusa tako da je stalan raspored dosta teško napraviti.

Inače, još pre pandemije sam imao u planu da naredni period putujem i radim van Novog Sada. Trenutno stvari kojima se bavim ne zavise od lokacije niti vremenske zone, pa je plan bio da iskoristim tu priliku. Međutim, s obzirom na celu situaciju i sve restrikcije, ne verujem da će se plan realizovati uskoro tako da do tada radim od kuće i razvijam se u nekim novim oblastima.


Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!

Popularno

Karijere

Dizajn Anketa 2026: Koliko danas zarađuju dizajneri u Srbiji i kako im AI menja posao?

Strahinja Todorović pokrenuo je novo izdanje Dizajn Ankete, istraživanja koje okuplja domaću dizajnersku zajednicu i pruža uvid u zarade, uslove rada i promene unutar profesije.

Office Talks Podcast

Programerske konferencije cvetaju zbog AI-ja?

Kako se Developer Relations (DevRel) promenio u poslednjih pet godina i kakvu ulogu danas ima u povezivanju developera, proizvoda i biznisa?

Startapi i poslovanje

Srpski Immigrationist primljen u Claude for Startups program kompanije Anthropic

Domaća softverska kompanija Immigrationist, koja razvija platformu za pripremu prijava za britanske vize, primljena je u program Claude for Startups kompanije Anthropic. Time se, nakon NVIDIA Inception i Google for Startups Cloud programa, priključila još jednoj velikoj tehnološkoj mreži.

Propustili ste

Intervju

GITEX AI stiže u Beograd: Globalni investitori traže 100 startapa iz Srbije i regiona

Piter Brejdi iz organizacije GITEX AI BELGRADE otkriva za Netokraciju zašto je srpska prestonica izabrana za domaćina jedne od vodećih svetskih konferencija i šta to znači za domaće tehnološke kompanije.

Office Talks Podcast

Da li je zlatno doba IT plata završeno?

Da li je 3.000 evra neto i dalje dobra IT plata u Srbiji? Kada se od te sume odbiju kirija ili rata kredita, računi i ostali životni troškovi, pitanje postaje znatno konkretnije.

Digitalni mediji

Turnkey Ivana Minića dobio investiciju MDIF-a za dodatni razvoj Pojačala

Osnovni sadržaj Pojačala ostaje besplatan, dok investicija otvara prostor za knjige, pretplate i druge proizvode pod istim brendom. Ivan Minić za Netokraciju objašnjava zašto je izabrao MDIF i kako planira da proširi poslovanje uz očuvanje uredničke nezavisnosti.

Startapi i poslovanje

Garaža Frontier Hackathon 2026: Najbolje timove čeka $10.000 i put u San Francisko

Drugo izdanje Frontier Hackathona ponovo okuplja mlade timove zainteresovane za AI i druge frontier tehnologije. Ove godine Garaža obezbeđuje 10.000 dolara kroz grantove bez uzimanja vlasničkog udela, dok će jedan tim dobiti priliku da nedelju dana provede u San Francisku.

Office Talks Podcast

Kako je Vida Stanić podigla $1,2 miliona za AI startap

U novoj epizodi Office Talks podkasta gošća nam je bila Vida Stanić, suosnivačica startapa Astute, sa kojom razgovaramo o razvoju proizvoda i promenama na tržištu B2B marketinga.

Kultura 2.0

Kladionica pored škole? Prijavi opasnost na Stopkocki.rs

Platforma 'stopkocki.rs' olakšava građanima da provere blizinu kladionica školama i prijave sumnju na kršenje zakona. Njena pojava otvara pitanje odgovornosti institucija, ali i zajednice koja mora da odluči šta će uraditi kada problem postane vidljiv.