
Istraživanje: Domaći startap ekosistem raste, ali su finansije i dalje problem
Inicijativa Digitalna Srbija objavila je danas Startap skener 2023. - sveobuhvatnu analizu okruženja u kome posluju inovativne domaće tehnološke kompanije fokusirane na globalno tržište.
Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 167 startapa, a realizovano je u okviru projekta “Preduzmi ideju”, koji konzorcijum okupljen oko Inicijative Digitalna Srbija sprovodi uz podršku USAID-a.
Godišnji izveštaj o startap ekosistemu u Srbiji pruža uvid u glavne karakteristike domaćih startapa, njihove planove, globalne ambicije i modele finansiranja, i omogućava dodatno razumevanje trendova, obrazaca, izazova i mogućnosti koji prate domaću startap zajednicu. Ovim povodom, oglasio se i Nebojša Bjelotomić, direktor Inicijative Digitalna Srbija i direktor projekta Preduzmi ideju, koji je istakao sledeće:
Prethodna godina obeležena je velikim brojem aktivnosti, investicija i drugih dešavanja u oblasti startap preduzetništva, koje su uticale na razvoj poslovanja inovativnih biznisa. Mi u Inicijativi “Digitalna Srbija” se trudimo da pratimo takva kretanja i na osnovu njih, u saradnji sa partnerskim organizacijama kreiramo programe koji će domaćim startapima omogućiti rast i otvoriti vrata globalnoj startap sceni.
Podaci koje nam donosi Startap skener 2023 nam upravo daju priliku da vidimo do koje tačke razvoja je stigao naš ekosistem i da procenimo koja su to polja na kojima treba najviše raditi kako bi naši inovativni biznisi mogli da se takmiče na različitim tržištima.
22% startapa ima spreman MVP, ali još nije na tržištu
Startap skener svim zainteresovanima pruža podatke o tome kako se domaći startapi finansiraju, ko su njihovi osnivači, ali i kakvi su njihovi planovi u kontekstu zapošljavanja novih članova tima i širenja poslovanja. Štaviše, Bjelotomić takođe dodaje:
Kada uporedimo rezultate prošlogodišnjeg Skenera sa aktuelnim, pre svega primećujemo i potvrđujemo činjenicu da startap ekosistem poslednjih nekoliko godina beleži ubrzani rast. Procenjujemo da je samo u 2022. godini ekosistem porastao za preko 20%. To najbolje pokazuje brojka od preko 3.000 novih radnih mesta koje startapi planiraju da popune u 2023. godini.
Na osnovu istraživanja procenjujemo da je prošle godine u startap ekosistemu zaposleno preko 2.000 novih članova timova. Takođe, skoro dve trećine startapa očekuj rast biznisa za preko 50% u ovoj godini. Pored širenja svojih timova, startapi su većinski okrenuti ka povećanju prodaje i prikupljanju kapitala.
Ono što je istraživanje takođe pokazalo jeste da je većina startapa (njih 66%) registrovano kao pravno lice između 2020. i 2021. godine. Takođe, najveći broj startapa se priprema za izlazak na tržište – 22% ima MVP ali još uvek nije na tržištu, dok 33% ima prve korisnike i testira product-market fit. Kada je reč o finansiranju i poslovanju startapa, podaci izgledaju ovako:
Šta kažu drugi brojevi?
Takođe, startap skener je pokazao da najveći broj startapa u Srbiji dolazi iz poljoprivrednog sektora (8,4%), zatim iz e-trgovine (8,4%), razvoja video igara (8,4%), bio i medicinske tehnologije (7,8%), ljudskih resursa (6%), fintech-a (4,2%) i tako dalje. Ostale procente popunjavaju oblasti kao što su logistika i transport, mediji, retail, kripto i NFT, energija, marketing, ishrana, edukacija i drugi.
Zanimljivo je i to da je prosečna starost osnivača startapa u Srbiji 36,6 godina, a u velikoj meri prednjače muškarci kao osnivači sa 81%, dok žene zauzimaju udeo od 19%. Kada govorimo o finansiranju startapa, istraživanje je pokazalo da ukupni rezultati ukazuju na manju zrelost ekosistema i potrebu za razvijanjem novih izvora finansiranja kako bi se podstakao rast i razvoj startapa. Iz podataka se jasno vidi da se većina startapa makar jednim delom finansirala iz sopstvenih sredstava (91,6%) odnosno da su osnivači često sami finansirali početak svog poslovanja, usled ograničenog pristupa kapitalu:
Iz sledećih podataka jasno vidimo da većina startapa nije dobila značajnije količine spoljnog kapitala:
Od onih startapa koji su uspeli da privuku investicije, najveći broj je došao do svojih investitora učešćem u javnom takmičenju za startape (31,7%), na drugom mestu je preporuka od zajedničkih prijatelja (22,2%) što ukazuje na značaj mreže kontakata, ali i da jedno pay-it-forward povezivanje može obezbediti investiciju koju startap ne bi dobio na drugi način:
Kada je reč o izvorima iz kojih startapi planiraju da prikupe kapital u narednih godinu dana, podaci pokazuju da najveći udeo startapa i dalje planira finansiranje iz grantova (63,5%) i fondova preduzetničkog kapitala (52,7%). Nešto manji udeo u svojim planovima računa na izvore kapitala kao što su sopstvena sredstva (46,7%) i poslovni anđeli (39,5%), inkubatori/akceleratori (22,2%). Ostali izvori kapitala su manje zastupljeni u planovima za narednu godinu.
Iako se u poslednje tri godine beleži rast broja startapa u domaćem ekosistemu za 20 do 30 procenata svake godine u odnosu na prethodnu, startapi se i dalje suočavaju i sa izazovima kao što su finansiranje, zapošljavanje i pridobijanje kupaca.
Inicijativa Digitalna Srbija kroz svoje projekte i kroz saradnju sa drugim akterima u ekosistemu, nastoji da pomogne startapima u suočavanju sa navedenim izazovima i otvaranju prolaza ka novim tržištima. Startap skener je jedan od načina da razumemo gde je potrebno ulaganje dodatnih napora i podrške za startape.
Kompletno istraživanje Startap skener 2023 možete preuzeti u .pdf formatu već danas.
Želiš da podeliš svoje mišljenje o ovoj temi? Komentari su otvoreni na našoj Facebook i LinkedIn stranici!